Connect with us

Društvo

NAJPOZNATIJI BIH METEOROLOG! Nedim Sladić dao vremensku prognozu za predstojeću zimu

Poznati meteorolog Nedim Sladić oglasio se na svom Fejsbuk profilu objavom koju prenosimo u cijelosti.
– Uopšte neću žuriti sa zimskom prognozom prije novembra te ću ista pitanja ubuduće ignorisati budući da imamo dosta faktora koje otprilike sada znamo relativno rezonovati, ali istovremeno i onih koje (u potpunosti) ne znamo u ovom trenutku. Od onih relativno poznatijih: Relativno znamo da El Ninjo kroz prošlost je imao više lica te se svaka faza reflektovala drugačije, kao i to da je utjecaj ENSO oscilacije na Europu relativno malen, ali ne i zanemariv.

Slabije faze El Ninjo oscilacije su kroz prošlost imale najviše vjerovatnoće za slabiji polarni vrtlog, kao i povoljnu okolnost za naglo zagrijavanje stratosfere (SSW), odnosno povećavale su vjerovatnoću hladnijih valova.
Energetski trgovci i meteorolozi koji se bave energentima uočili su da jače faze El Ninja, kao i tzv. super faze u prošlosti znale su imati implikaciju da su potrebe gasa bile manje za oko 10 do 15 % u odnosu na uobičajene godine u Europi (primjer sa zimom 2015/2016 koja je bila obilježena sa NAO+ oscilacijom, odnosno vrlo izraženim zapadnim visinskim tokom). Trenutno, prema NOAA-inom briefingu, 95 % su vjerovatnoće za umjeren do jak El Nino tokom zimske sezone 2023/2024. godine, te trenutne površinske temperature mora odgovaraju El Ninjo obrascu. Međutim, MEI obrazac, ili multivarirajuća faza ENSO-a, koja uzima u razmatranje morske i atmosferske varijable, pokazuje zakašnjelu reakciju, te je prema posljednjim podacima i dalje unutar ENSO neutralne kategorije (0.4 °C). Ovo može značiti da, iako površinske temperature mora pokazuju obrazac El Ninja, atmosferski faktori još ne idu u tom smjeru.

Indijski dipol (IOD) je pozitivan, i u sličnoj je teritoriji kao 2019. godine kada je bio jedan od najjačih zabilježenih u novijoj historiji. Takođe, pozitivna faza IOD-a je posljedica toplijih površinskih temperatura mora zapadnog dijela Indijskog okeana gdje dolazi do pojačane konvekcije i čestih pljuskovitih padavina, dok je istočni dio prema Indoneziji i hladniji, a samim tim i sušniji zahvaljujući supresivnom faktoru.

El Ninjo i IOD+ u kombinaciji kroz prošlost Australiji su donosili rekordno vrela i suha ljeta, često praćena ogromnim šumskim požarima. Sibirski pokrivač tokom oktobra mjeseca igra važnu ulogu u određivanju snage semipermanentne (tj. traje duže vremena, ali ne za stalno) sibirske anticiklone i njenog utjecaja zimi na istočnu i jugoistočnu Europu. Ove godine, zahvaljujući nizu faktora, površina je još uvijek niska te je za očekivati uskoro širenje snježnog pokrivača od Laptevskog mora prema jugu, duž evroazijske ploče. To je normalan proces koji se javlja svake godine u ovo doba godine, kada se polako oformljava i tzv. polarni vrtlog. Veća pokrivenost snijegom iznad Euroazije tokom oktobra mjeseca povećavala je vjerovatnoću hladnije zime nad Starim kontinentnom, budući da studije pokazuju kako ranije formiranje snježnog pokrivača povećava osjetni meridionalni tok, odnosno širenje hladne zračne mase od sjevera prema jugu zahvaljujući nakupljenoj i zarobljenoj jezgri hladnog zraka. Imajući pritom u vidu kako smo došli do dijela godine gdje je ugao Sunca i insolacija manja, Sunčeva iradijacija je znatno manja te je utrošak energije za zagrijavanje podloge nizak.

Samim tim, pri podlozi akumulirana hladnoća, fizikalno teža od toplijeg vazduha, se kompresuje, odnosno sabija i potom širi, uzrokujući vrlo snažan zračni pritisak blizu tla. Ako gledamo na tzv. utjicaj “leptirovih krila”, onda ćemo posegnuti i za obalama sjevernog Pacifika. Primijetićemo kako modeli oko januara 2024. godine žele obrnuti sjevernopacifičku oscilaciju (PNA) iz negativne u pozitivnu u septembarskim izračunima. PNA- faza ima posljedicu Aleutskog minimuma, što se odražava na mlaznu struju preko Sjedinjenih Američkih Država. Mlazna struja je ta koja diriguje premještanje vremenskih sistema od zapada prema istoku kontinenta. PNA- faza korelira gotovo sa svim telekonekcijama, ali je uočeno da ima korelaciju sa hladnom fazom ENSO cirkulacije, odnosno La Ninja (što bi po MEI broju odgovaralo trenutnom stanju).

Međutim, od 2013. godine sjeverni Pacifik ima tzv. marinski toplotni val (marine heatwave) koji se odrazio indirektno i na evropsko tlo. Smanjen salinitet kao i temperaturni gradijent gurao je mlaznu struju sjevernije, što je u konačnici smanjilo jače penetracije hladnog vazduha prema jugu. Zahvaljujući tome, polarni vrtlog se održavao jačim i kompaktnijim usljed snažnije mlazne struje. QBO, ili kvazibijenalna oscilacija – oscilacija koja se mijenja na svakih 25 do 28 mjeseci (zato i bienalle, od bi – dva, annual – godišnje). Istočna faza je imala tendenciju usporavanja zapadnog toka i povećan transport u smjeru sjever-jug, što bi remetilo kompaktnost polarnog vrtloga. Drugim riječima, ako zamislimo polarni vrtlog kao hobotnicu koja drži svoje pipke uvučene, ivični prsten oko nje je naša snažna mlazna struja, držeći hladan polarni zrak kao pod poklopcem. Međutim, pipke koje hobotnica u jednom trenutku će htjeti protegnuti će destabilizovati i našu mlaznu struju, povećavajući protok hladnijeg vazduha zahvaljujući slabljenju kompaktnosti vrtloga.

Faktori koje ne znamo: Erupcija vulkana Hunga Tonga 15. januara 2022. godine dovela je do ispuštanja ogromnih količina vodene pare u slobodnu atmosferu. Iako vulkanske erupcije, poput Pinatubo i Popokatepetla iz 1991. godine su imale za posljedicu promjenu energetskog fluksa (radiative forcing) koje su dovele do privremenog smanjenja temperature zraka na globalnom nivou, tzv. energetski ekvilibrijum (radiative equilibrium), sadašnje studije pokazuju da je Hunga Tonga uradila suprotno. Izbacivši veću količinu vodene pare sve do skoro 50 kilometara visine, sadržaj vode u atmosferskom stubu je nikad veći.

Međutim, sa stanovišta energetskog budžeta dobili smo iduću konsekvencu – ispuštanjem velike količine vodene pare u atmosferi dio energije je emitovan u atmosferu gdje se hladi, širi i kondenzuje, dok je drugi dio ostao pohranjen u nižim dijelovima atmosfere koji je rezultirao zagrijavanjem zahvaljujući koncentracijama stakleničkih plinova, u prvom redu ugljen-dioksida (CO2), a sve kao posljedica smanjenja emitovanja dugovalnog zračenja koji teže “bježi” iz atmosfere, djelujući na neki način poput izolatora. Net rezultat je zagrijano prizemlje i ohlađena visina, što prema novim studijama implicira posljedicu snažnijeg polarnog vrtloga nego je to uobičajeno – tj. jaču mlaznu struju.

Površinske temperature mora širom svijeta su toplije nego inače. Ovakav obrazac je teško pronaći u analogijama unazad 20 godina, te i to ulijeva dozu nesigurnosti u samu prognozu. Ne znamo kako će se odraziti posljednja tropska oluja. Obično, relaksacija tropske sezone rezultira stabiliziranjem vremena nad sjeverozapadom Europe. No, ti detalji su sada na ovoj distanci upitni.

Djeluje ovo sve komplikovano. Zato, iako je razumljivo da planirate već sada energente na vrijeme, nije zgoreg znati da sezonska prognoza je sklona ogromnim promjenama i da nije prognoza koja je pouzdana kao ona za dan ili pet dana unaprijed. Jedan veći, neočekivni poremećaj, i stvari u idućem izračunu mijenjaju cjelokupni kurs.”

(Bosna info)

Related Topics:

Društvo

NAKON ŠTO SE SRUŠIO PLAFON! Inspektori zabranili rad vrtića u Kozarskoj Dubici

Inspektor je donio mjeru zabrane korištenja dječijeg vrtića “Pčelica” u Kozarskoj Dubici dok se ne ustanovi da li je objekat bezbjedan ili dok se ne otklone nedostatci ako ih utvrde ovlaštena lica, izjavio je danas šef Odsjeka za inspekcijske poslove grada Prijedora Aleksandar Bradić.

On je naveo da je urbanističko-građevinski inspektor prijedorskog Odsjeka za inspekcijske poslove konstatovano da je dio maltera sa stropa pao u jednoj od prostorija vrtića “Pčelica” u kojoj borave djeca, te je zabranio korištenje s obzirom na to da je riječ o objektu u kojem borave djeca, njih 125.

“U slučaju da se isto ponovi, može doći do nesagledivih posljedica”, rekao je Bradić Srni.
Urbanističko-građevinski inspektor grada Prijedor uvid u stanje na terenu u dubičkom vrtiću obavio je po saglasnosti Republičke uprave za inspekcijske poslove Banjaluka.

Nastavi čitati

Društvo

OLAKŠANJE ILI OMČA OKO VRATA: Šta je razlog za veću zaduženost stanovništva?

Građani Bosne i Hercegovine imaju kredite u bankama u visini od 12,9 milijardi KM, pokazuju podaci Centralne banke za januar ove godine.

U ovim podacima se navodi da je poredeći januar ove sa januarom prethodne godine u sektoru stanovništva zabilježen rast kredita za 1,11 milijardi KM ili 9,4 odsto.

“Ukupni krediti domaćim sektorima na kraju januara 2025. godine iznosili su 25,76 milijardi KM, u odnosu na prethodni mjesec zabilježeno je smanjenje kredita od 64,6 miliona KM (0,3%). Kreditni rast je registrovan kod sektora stanovništva za 41 milion KM (0,3%) i kod ostalih domaćih sektora za 10,1 milion KM (3,3%). Krediti su na mjesečnom nivou smanjeni kod privatnih preduzeća za 88,5 miliona KM (0,8%), kod vladinih institucija za 12,7 miliona KM (1,0%), i kod nefinansijskih javnih preduzeća za 14,5 miliona KM (2,1%)”, stoji u podacima Centralne banke BiH.

Ovo znači da od ukupnih kredita u Bosni i Hercegovinu polovinu čine krediti stanovništvu.

“Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u januaru 2025. godine iznosila je 9,8%, nominalno 2,29 milijardi KM. Godišnji rast kredita registrovan je kod sektora stanovništva za 1,11 milijardi KM (9,4%), kod privatnih preduzeća za 846,1 milion KM (8,7%), kod vladinih institucija za 177,4 miliona KM (16,1%), kod nefinansijskih javnih preduzeća za 74,9 miliona KM (12,3%) i kod ostalih domaćih sektora za 84,7 miliona KM (36,2%)”, piše u podacima.

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kazao je za “Nezavisne novine” da ključni razlog za veću zaduženost stanovništva leži u raskoraku između potrošačke korpe i dohotka građana.

“Stoga, svako povećanje zarada vodi rastu kreditne sposobnosti i većem zaduživanju. Sa druge strane, banke radije odobravaju kredite stanovništvu sa dobrim kolateralom u vidu plata zaposlenih u javnom sektoru ili hipoteka za kupovinu nekretnina. Zato je i procenat nenaplaćenih kredita stanovništvu nizak. Iz tih razloga banke radije kreditiraju stanovništvo nego privredu jer nisu skloni preuzimanju rizika”, naglasio je Mlinarević.

Admir Arnautović, predsjednik Udruženja kluba potrošača srednje Bosne Travnik iz Travnika, naveo je da se nastavlja trend rasta cijena na tržištu Bosne i Hercegovine koji ne prati rast i prosječnih primanja, što sve više i više predstavlja ozbiljan problem za većinu građana BiH. “Nažalost, kreditna zaduženja predstavljaju jedno od najčešćih rješenja ovog problema. Ekstreman rast cijena nekretnina uslovio je i potrebu da stambeni krediti budu sve viši i na duži rok, čak i za male stanove. Rast cijena života prisiljava građane na sve češće dizanje nenamjenskih kratkoročnih kredita”, istakao je Arnautović.

On je dodao da se preživljava od plate do plate sve češće i korištenjem kreditnih kartica.

Prema njegovim riječima, ovo sve zajedno vodi građane BiH u još nepovoljniji položaj, jer često bankarski troškovi i kamate prelaze i 10% mjesečnih primanja.

“O tome malo potrošača vodi računa prilikom zaduženja, ali je to često omča oko vrata koje se jako teško riješiti. I, nažalost, predstavlja iz godine u godinu sve veći problem za veliku većinu građana”, dodao je on.

Nastavi čitati

Društvo

OBRAZOVANJE! Neke škole u Srpskoj ostaju bez đaka!

U školske klupe od septembra širom Republike Srpske trebalo bi sjesti 9.960 srednjoškolaca ukoliko se u potpunosti ispuni plan upisa za školsku 2025/26. godinu, što je u odnosu na godinu ranije manje za više od 200 učenika.

Naime, prema planu upisa koji je objavljen na sajtu Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske, budućim maturantima se najviše nada Tehnička škola u Banjaluci, koja je predvidjela upis 408 budućih srednjoškolaca.

Više od 200 novih učenika moglo bi sjesti u klupe banjalučke Gimnazije, Elektrotehničke škole “Nikola Tesla” u Banjaluci, kao i banjalučke Tehnološke škole.

Takođe, i u Centru srednjih škola “Ivo Andrić” iz Prnjavora, Poljoprivrednoj i medicinskoj školi Bijeljina, kao i u bijeljinskoj Tehničkoj školi “Mihajlo Pupin” nadaju se da će u ove ustanove zakoračiti više od 200 učenika.

Prema planu upisa, kroz školska vrata u septembru bi trebalo da uđe više od 200 novih učenika u SŠC “Petar Kočić” u Zvorniku i Tehnički školski centar Zvornik.

S druge strane, postoje i škole koje će upisati znatno manji broj đaka.

Tako, prema planu upisa, među školama koje će upisati manje od 100 đaka su Gimnazija u Gradišci, kao i Prijedoru, ali i Elektrotehnička, Mašinska i Poljoprivredno-prehrambena škola u Prijedoru.

Takođe, među tim školama su i Srednja škola Čelinac, Srednjoškolski centar u Mrkonjić Gradu, kao i Srednjoškolski centar “Petar Kočić” Šipovo.

Manje od 50 đaka, između ostalih, sješće u klupe Srednjoškolskog centra u Kostajnici, Gimnazije “Petar Kočić” u Novom Gradu, Srednjoškolskog centra “Jovan Dučić” Kneževo, Gimnazije u Mrkonjić Gradu, ali i u srednjim školama u Ribniku, Vukosavlju, Rudom i Čajniču.

Tehnička škola u Banjaluci po broju učenika je najveća srednja škola u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini, a kako ističe Vladimir Kuvalja, direktor ove obrazovne ustanove, i ove godine očekuju veliki broj učenika na upisu, a kao najbolju reklamu smatra svoje učenike koji predstavljaju školu u najboljem svjetlu.

– Očekujem da ćemo i ove godine upisati veliki broj učenika. Da li će to biti 408 ili ne, očekujem da će to opet biti najveći broj učenika u Republici Srpskoj. Mi radimo promociju tokom cijele godine organizujući razne događaje, djecu šaljemo na razna takmičenja iz oblasti mašinstva, saobraćaja, sporta, srpskog jezika… – rekao je Kuvalja.

Pod krovom ove škole od naredne školske godine biće uveden i novi smjer – avio-tehničar za vazduhoplov i motor, a na zahtjev Helikopterskog servisa RS i Helikopterske jedinice Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske.

Osim toga, od septembra će se školovati i novi kadar u Tehnološkoj školi u Banjaluci, a to je forenzički tehničar, a za koji su pozitivna mišljenja dali i Zavod za forenziku RS i Tehnološki fakultet.

Promociju škola i smjerova počele su i srednje škole dobojske regije, što je u razgovoru za “Nezavisne novine” potvrdila i Tijana Vasiljević Stokić, direktorica dobojske Gimnazije “Jovan Dučić” i predsjednica Aktiva direktora srednjih škola regije Doboj.

– Gimnazija je od samog početka nastave, odnosno od septembra, počela promotivne aktivnosti. Mi uveliko radimo na promociji škole i smjerova koji se ovdje školuju. Što se tiče ostalih srednjih škola regije Doboj, u skladu sa Prijedlogom plana upisa koje je nama Ministarstvo odobrilo, tako i rade promociju – rekla je ona, dodajući da se svi nadaju da će popuniti planirana mjesta, ali da će jun pokazati stvarno stanje.

Velikom broju zainteresovanih nadaju se u trebinjskom Centru srednjih škola, a kako za “Nezavisne novine” ističe Nedeljka Ilijić, direktorica ove škole, oni imaju i veći broj zainteresovanih učenika za upis nego što je planirano.

– Ja ne sumnjam da neće biti ostvaren plan upisa, čak može biti veći broj učenika, možda i proširenja odjeljenja – kaže ona.

Nastavi čitati

Aktuelno