Connect with us

Politika

NAJVEĆA TRAGEDIJA I PORAZ PRAVA: Nekontrolisana moć uništava jedan narod i državu

Zamislimo da neko, neka bitanga jer samo takvi mogu imati poriv i spremnost da to učine, pribavi sebi toliku moć da pretvori pokrajinu Vojvodinu u svoj privatni posjed, kao što je Milorad Dodik učinio sa Republikom Srpskom.

I zamislimo da taj jednog dana, zbog svojih ličnih interesa koje prikazuje kao navodne interese i odbranu pokrajine, zajedno sa likovima poput Nenada Stevandića, kojeg je upregao za svog predsjednika parlamenta Vojvodine, odluči da donese, i donese većinom ostalih za svoje interese upregnutih poslanika, zakon o zabrani djelovanja MUP-a Srbije na teritoriji Vojvodine.

Takav zakon znači da pododikovljeni policajci Vojvodine imaju obavezu da upotrijebe svu silu protiv MUP-a Srbije, ako bi taj MUP pokušao da obavlja svoje ustavne i zakonske dužnosti na teritoriji Vojvodine.

U tom slučaju bilo bi očigledno da su vojvođanski Dodik, vojvođanski Stevandić i za Dodika upregnuti vojvođanski parlament učinili krivično djelo napada na ustavno uređenje Srbije, iz člana 308. Krivičnog zakonika Srbije, i to silom i prijetnjom upotrebe sile, jer oni policajci vojvođanskog Dodika po tom za Dodika donesenom zakonu moraju da upotrijebe i silu, a ne samo da njome prijete, ako bi MUP Srbije pokušao da na teritoriji Vojvodine obavlja svoje funkcije, bez obzira što su taj isti Dodik i njegovi poslušnici nekoliko godina unazad glasali u parlamentu Srbije za zakon po kojem MUP Srbije ima pravo i dužnost da djeluje na cijeloj teritoriji Srbije, a to znači i u Dodikovoj Vojvodini.

Ubrzo poslije svega vojvođanski Dodik i Stevandić odu u inostranstvo, recimo u Mađarsku, pa tužilaštvo Srbije zatraži, a nadležni sud naredi izdavanje i međunarodne potjernice za njima dvojicom te sve to dostavi Interpolu.

Zvanični Beograd bi se s punim pravom bunio protiv svakoga ko bi ovakvo postupanje pravosuđa Srbije etiketirao kao navodni politički progon, s obzirom na to da u navedenim radnjama vojvođanskog Dodika i Stevandića nema ničega političkog, već samo i isključivo kriminalnog, zbog čega ni pravosuđe Srbije u tom slučaju ne vrši nikakav politički progon, već samo krivičnopravni progon učinilaca krivičnog djela napada na ustavno uređenje, koje krivično djelo propisuju i sve druge države članice Interpola kako bi zaštitile svoje ustavno uređenje.

Najveća tragedija i poraz prava u tom slučaju bilo bi da Interpol odbije da izda međunarodnu potjernicu, uz lakonsko “obrazloženje” da to čini zato što se navodno radi o političkom gonjenju, a da njemu član 3. Ustava Interpola zabranjuje da preduzme bilo koju intervenciju ili akciju političkog, rasnog, vojnog ili vjerskog karaktera.

Kako, pobogu, to, šta to znači, zapitala bi se u tom slučaju s punim pravom zvanična Srbija. Pa moj vojvođanski Dodik i vojvođanski Stevandić nisu preduzimali političke radnje, već krivičnopravne radnje napada na ustavno uređenje Srbije, što je, gospodo iz Interpola, krivično djelo, a ne političko djelo, i to ne samo u Srbiji, već i u vašim državama, bez obzira iz koje od njih ste došli da radite u Interpolu.

Osim toga, rekla bi dalje s pravom Srbija ovima iz Interpola, pa pogledajte i vaš Spisak krivičnih djela za koja se ne može izdati Interpolova crvena potjernica (Spisak ažuriran 28.1.2022. godine). Ni na njemu nije propisano da Interpol ne može izdati crvenu potjernicu za krivično djelo napada na ustavno uređenje države.

Dakle, zaključila bi s pravom zvanična Srbija, niti je krivično procesuiranje za napad na ustavno uređenje države politička radnja u smislu člana 3. Ustava Interpola niti se to krivično djelo nalazi na Interpolovom Spisku krivičnih djela za koja se ne može izdati Interpolova crvena potjernica.

Zato ste, gospodo iz Interpola, vi grubo zloupotrijebili svoja ovlaštenja kada ste protivpravno odbili da izdate crvenu potjernicu za vojvođanskim Dodikom i Stevandićem.

BN

Related Topics:

Politika

Branko Blanuša izabran za PREDSJEDNIKA SDS-a

Branko Blanuša izabran je danas za predsjednika Srpske demokratske stranke na stranačkoj Skupštini u Banjaluci.

Blanuša je dobio jednoglasnu podršku.

Funkciju vršioca dužnosti predsjednika SDS-a do sada je obavljao Jovica Radulović

Nastavi čitati

Politika

DODIK NAJAVIO NOVI AUTOPUT Banjaluka – Split preko Srpske?

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik najavio je ove sedmice da bi naredne godine mogla početi izgradnja autoputa od Mrkonjić Grada prema Banja Luci, čime bi konačno bio pokrenut jedan od najduže najavljivanih infrastrukturnih projekata u regionu. – To će vjerovatno početi iduće godine, ostalo je još da se na skupštini riješe neki problemi u vezi sa urbanizmom – rekao je Dodik.

Iako to nije eksplicitno navedeno, riječ je o dionici koja predstavlja dio mnogo šireg projekta: autoputa Banjaluka – Split, o kojem se govori već više od decenije, piše BiznisInfo.ba.

AUTOPUT DUG 186 KILOMETARA: VIŠE OD POLOVINE KROZ REPUBLIKU SRPSKU

Planirani autoput Banja Luka – Split imao bi ukupnu dužinu od oko 186 kilometara. Prema ranijim projektnim dokumentima:

– 99 kilometara prolazilo bi kroz Republiku Srpsku

– oko 65 kilometara kroz Federaciju BiH

– približno 22 kilometra kroz teritoriju Hrvatske, do čvora Čaporice

Dionica čiju je izgradnju sada najavio Dodik odnosi se na pravac Banjaluka – Mrkonjić Grad, što je oko polovine autoputa Banjaluka – Mliništa, kako se zove cijeli dio kroz RS koji je praktično kičme cijele saobraćajnice. U maju ove godine Vlada RS donijela je Odluku o izradi Plana parcelacije za dionicu Banjaluka jug – Mrkonjić Grad, dužine oko 44 kilometra, čime je projekat prvi put nakon dugo vremena ušao u konkretniju fazu

Plan se izrađuje na osnovu Idejnog rješenja trase Glamočani – Banjaluka – Mrkonjić Grad – Glamoč – Livno – granica Hrvatske, koje datira još iz 2011. godine.

ZAŠTO JE OVAJ PUT VAŽAN?

Iako se u javnosti često navodi da je cilj povezivanje unutrašnjih dijelova Republike Srpske, suština projekta je znatno šira.

(Biznis.info)

Nastavi čitati

Politika

NIŠTA OD POVEĆANJA PLATA ZDRAVSTVENIM RADNICIMA! Zora nije imala sluha

Zdravstveni radnici ogorčeni što nema povećanja plata, a sindikati poručuju da ne odustaju od zahtijeva za povećanje cijene rada u zdravstvu, sa dosadašnjih 159,5 KM, na okruglo 200 KM. Zahtijevi od strane sindikata za povećanje plata zaposlenim u zdravstvenom sektoru idu od oktobra mjeseca.

Iz Sindikata zdravstva i socijalne zaštite navode da poslije više razgovora u nadležnom ministarstvu, sapremijerom Minićem i ministrom finansija Zorom Vidović, Vlada nije imala sluha za zahtijeve za koje smatraju da su apsolutno opravdani. “U toj koordinaciji je najodgovorniji je mnistar Šeranić i prosto je bilo nemoguće izostaviti njega, ja mislim da ovdje prevashodno najveći problem je I u Vladi RS koja nije imala sluh za to, jer Vlada RS radi kao kolektivno tijelo,” navodi Miloš Purković iz Sindikata zdravstva i socijalne zaštite RS.

Sindikati upozoravaju da zbog malih plata i nepoštovanja medicinara, zdravstvene ustanove u Srpskoj ostaju bez kadrova.

“Ja sam nekako ubijeđen da do povećanja mora doći, jer previše argumenata je na strani radnika,mogu reći nažalost previše ljudi odlazi u druge ustanove i dovoljno velik broj ljudi da bi moglo opteretiti rad ustanova odlazi npr u Njemačku, ne znam u Trebinju odlaze u Dubrovnik, u Istočnom Sarajevu odlaze u Federalno Sarajevo, to je najveći problem,” kaže Goran Motika, predsjednik Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara RS.

“Zašto je manjak kadrova, prvo ako uzmemo situaciju da srednji kadar evo kojeg ima najviše, znači naši medicinski tehničari, koji prvi dolaze, koji zadnji završavaju i koji nam pripreme da tako kažem neki, imaju prosjek do 1200 maraka plate otprilike, neko sa većim stažom ima 1400 i ne znam ni ja, ako iz toga izuzmemo topli obrok i regresa koji je ušao u tu platu, pa to je maltene ispod 1000 maraka, kako ljudi očekuju uopšte da ti ljudi žive,” navodi Dr Danijel Atijas, predsjednik Sindikalne organizacije u Domu zdravlja u Doboju i član Republičkog odbora Sindikata zdravstva i socijalne zaštite RS

Samo u Domu zdravlja u Doboju trenutno nedostaje 3 ljekara, navodi dr Atijas.

“Mi smo maltene 24h pripravni svi bez obzira ko gdje radi,zato što moramo da radimo i kad nam je manjak doktora moramo otići na terenske ambulante, ponekad opet nas čeka naš posao, naših pacijenata i tako cijelo vrijeme i ono gdje smo otvorili nove stvari, super je to, medicina napreduje, ali to je sve spalo na jednu, dvije laste, da tako kažem, ti ljudi su nam iscrpljeni.

Dalje, privatni sektor vrlo lako kad su ovdje male plate u javnom, oni vrlo lako mogu uzeti tog nekog radnika I sve što smo mi školovali ovdje itd što je država školovala znači oni će otići tu u taj privatni da tako kažem dio. Pogranično, to smo već govorili, u pograničnimj dijelovima ljudi će otići u Federaciju, eno Istočno Sarajevo maltene bolnica prazna, otišli ljekari.

Moramo dobre dobre tematske sjednice po tom pitanju imati i da o tome jako stručni ljudi pričaju i ako hoće neke savjete da prime, ako neće, nek nam je Bog na pomoći,” navodi dr Atijas

U saopštenju Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite između ostalog stoji da su plate u ovoj godini povećane za 10%, a prethodno da su tehničarima povećane za 100 KM.

Da li će biti povećanja plata u 2026. godini iz Ministarstva nisu naveli.

(BN)

Nastavi čitati

Aktuelno