Connect with us

Svijet

NAJVEĆI PROJEKAT U ISTORIJI: U Kini dogovoreni poslovi od 97,2 milijarde dolara

Više od hiljadu zvaničnika iz više od 130 zemalja svijeta i 30 međunarodnih organizacija, okupilo se u Pekingu na Trećem međunarodnom strateškom forumu “Pojas i put” sa kojeg je Si Điping, predsjednik Kine, obećao investicije veće od 100 milijardi dolara za ekonomije u razvoju.

U svom obraćanju, Si je obećao i veću pristupačnost kineskom tržištu za međunarodne kompanije, što je poprilično iznenađujuće s obzirom na činjenicu da Kina, kao nijedna druga ekonomija svijeta, “čuva” svoje tržište za uglavnom domaće kompanije.

O koliko značajnom forumu se radi, govori i činjenica da su na njemu postignuti sporazumi o saradnju u vrijednosti od 97,2 milijarde dolara.

“Kina ne prihvata blokovsku politiku i protivi se jednostranim sankcijama. Ne učestvujemo u ideološkoj konfrontaciji, geopolitičkim igrama ili blokovskoj političkoj konfrontaciji. Protivimo se jednostranim sankcijama, ekonomskoj prinudi i prekidu veza”, izjavio je Si na ceremoniji otvranja Trećeg međunarodnog foruma “Jedan pojas, jedan put”.

Put svile
On je naglasio da Kina ne teži izolovanoj sopstvenoj modernizaciji, već je spremna da uloži napore da sprovede modernizaciju svih zemalja svijeta, o čemu govori činjenica da je Kina postala glavni trgovinski partner za više od 140 zemalja svijeta, a postaje i glavni izvor investicija za sve veći broj zemalja.

“Nacrti su se pretvorili u projekte”, rekao je Si, govoreći o inicijativi “Pojas i put”. Inicijativa Pojas i put, koja prati nekadašnji “Put svile” Kina je pokrenula prije deset godina. Od tada do danas, u infrastrukturu više od 65 zemalja svijeta u kojima živi 4,4 milijarde ljudi uloženo je stotine milijardi dolara. Novcem Kine građeni su mostovi, luke, auto-putevi, elektrane, telekomunikaciona infrastruktura prije svega u Aziji i Africi, ali sve više u Južnoj Americi i pojedinim zemljama Evropske unije. Ovaj, kako ga mnogi nazivaju posao vijeka do sada je učestvovao u više od 3.000 projekata, a prema zvaničnim informacijama najviše sredstava privukle su Indonezija, Pakistan, Singapur, Rusija, Saudijska Arabija, Malezija, UAE, Bagladeš, Peru, Laos, Italija, Nigerija, Irak, Argentina i Čile.

U suštini, projekat podrazumijeva povezivanje Azije, Afrike i Evrope kroz mrežu kopnenih i morskih puteva, i predstavlja prekretnicu u vanjskoj politici Kine koja je do te 2013. godine bila poprilično izolovana u međunarodnim ekonomskim projektima. Radi se o najambicioznijem i najdalekosežnijem razvojnom projektu u istoriji čovječanstva.

Kritike
Očekivano, ovaj kineski projekat na meti je kritika. Peking je optuživan za širenje uticaja u zemljama u razvoju, za davanje kredita nesolventnim državama i po često upitnim procedurama, kršenje prava radnika itd… Ipak, sve treba posmatrati kroz prizmu borbe za moći i dominaciju. Zapad, predvođen SAD, Velikom Britanijom i EU na sve načine pokušava da opstruiše taj projekat jer se boji gubitka moći i uticaja nad državama koje prihvataju kineske projekte.

Aktuelni Treći međunarodni forum “Pojas i put” na meti je kritika i zbog prisustva Vladimira Putina, predsjednika Rusije, a zbog rata u Ukrajini. Ipak, ni Kina ni Rusija, a i većina drugih zemalja čiji predstavnici učestvuju u toj inicjativi se na to ne obazire.

Sam Putin rekao je Rusija i Kina dijele želju za ravnopravnom, obostranom korisnom saradnjom radi postizanja dugoročnog ekonomskog napretka i društvenog blagostanja, uz poštovanje prava svake države na sopstveni model razvoja.

Vladimir Putin
Vladimir Putin je istakao i da je kineska inicijativa “Jedan pojas, jedan put” u skladu sa ruskim idejama o formiranju velikog evroazijskog prostora gdje će biti povezani različiti integracioni procesi, uključujući Evroazijski ekonomski savez.

“To je takođe u skladu sa ruskim idejama o stvaranju integracione strukture u kojoj bi u potpunosti bila obezbjeđena sloboda trgovine, investicija, rada i uspostvljena međusobno povezana infrastruktura”, rekao je Putin.

Kako Zapad, prije svega EU gleda na Kinu, možda najbolje govori činjenica da je odmah reagovala nakon potpisivanja trgovinskog sporazuma između Srbije i Kine juče u Pekingu.

“Srbija će morati da istupi iz svih bilateralnih sporazuma sa trećim licima na dan prijema u Evropsku uniju”, rekao je Petar Stano, potparol EU dodajući da sporazume može da potpisuje samo prije pristupanja EU.

Related Topics:

Svijet

SEDAM ZEMALJA EVROPE u kojima je najlakše dobiti boravišnu dozvolu

Boravišna dozvola vam omogućava da legalno živite u stranoj zemlji tokom dužeg perioda, uz pogodnosti poput pristupa lokalnim uslugama, obrazovanju ili mogućnostima za posao.

Za mnoge je to prvi korak ka izgradnji života u inostranstvu ili čak dobijanju državljanstva.

Ako istražujete opcije, portal Global Citizen Solution sastavio je listu zemalja u kojima je trenutno najlakše dobiti boravišnu dozvolu. Među njima se našla i Srbija, ali smo se mi fokusirali na ostatak Evrope, prenosi Nova.

Vodič razmatra programe poput “Zlatne vize” i istražuje pogodnosti za strane državljane, kao što su poreske olakšice prilagođene različitim potrebama.

Šta je zapravo boravišna dozvola?
Boravište je pravni status koji omogućava osobi da živi u zemlji određeni period, uglavnom uz dozvolu za privremeni boravak ili stalni boravak koji je potrebno obnavljati. Ono može dati pravo na rad i studiranje, ali bez punih prava koja donosi državljanstvo, poput glasanja ili posjedovanja pasoša te zemlje.

Ključni faktori za lakši boravak
Postoji mnogo elemenata koje treba uzeti u obzir, ali ova tri su najvažnija:

Brzina obrade: Omogućava selidbu bez duge neizvjesnosti.

Minimalni finansijski zahtjevi: Zemlje sa nižim pragovima prihoda ili investicija su dostupnije većem broju ljudi.

Vrijeme do stalnog boravka: Kraći periodi (od dvije do pet godina) čine zemlju atraktivnijom.

Evropske zemlje sa najjednostavnijim procedurama:

1. Portugal
Poznat po vizama D7 i “Zlatnoj vizi”. D7 je idealna za penzionere i osobe sa stabilnim pasivnim prihodima (penzije, investicije).

Minimalni prihod (D7): Najmanje 870 evra mjesečno.

Fizičko prisustvo: Šest mjeseci godišnje.

Vrijeme obrade: Oko 60 dana.

Stalni boravak: Nakon pet godina.

2. Španija
Viza bez prava na rad (Non-Lucrative Visa – NLV) je savršena za one koji se mogu izdržavati bez zaposlenja u Španiji.

Minimalni prihod: 2.400 evra mjesečno za glavnog podnosioca.

Vrijeme obrade: 60 dana.

Stalni boravak: Nakon pet godina legalnog boravka.

3. Grčka
Grčki program “Zlatne vize” nudi značajne poreske olakšice i jedan je od najjeftinijih u EU.

Minimalna investicija: 250.000 evra u nekretnine.

Fizičko prisustvo: Nije potreban minimalni boravak.

Stalni boravak: Dobija se odmah nakon investicije.

4. Malta
Program stalnog boravka (MPRP) omogućava cijelim porodicama dugoročni boravak uz pristup odličnom zdravstvu i obrazovanju.

Investicija: Kupovina nekretnine od 350.000 evra ili zakup od 12.000 evra godišnje.

Vrijeme obrade: 11–12 mjeseci.

Stalni boravak: Dobija se odmah.

5. Estonija
Programi digitalne nomadske vize i e-boravka namijenjeni su tehnološki potkovanim radnicima koji rade na daljinu.

Minimalni prihod: Bruto mjesečni prihod od 4.500 evra.

Vrijeme obrade: 15–30 dana.

Stalni boravak: Nakon pet godina privremenog boravka.

6. Letonija
“Zlatna viza” Letonije omogućava bezvizni pristup Šengenu i put ka EU pasošu.

Minimalna investicija: 250.000 evra u nekretnine ili 50.000 evra u biznis.

Fizičko prisustvo: Jednom godišnje.

Vrijeme obrade: Dva do tri mjeseca.

7. Mađarska
Nova “Zlatna viza” Mađarske nudi desetogodišnju dozvolu uz ulaganje u fondove nekretnina.

Minimalna investicija: 250.000 evra u državni fond.

Vrijeme obrade: Samo 21 dan.

Stalni boravak: Nakon tri godine legalnog boravka.

Savjet za čitaoce: Prije donošenja odluke, važno je detaljno provjeriti aktuelne zakone jer se imigracione politike u EU često mijenjaju radi usklađivanja sa novim bezbjednosnim standardima.
Nezavisne

Nastavi čitati

Svijet

MASK OTVORENO “Velika zamjena evropskog stanovništva VEĆ SE DOGODILA”

Velika zamjena evropskog stanovništva već se dogodila jer 73 odsto djece u Briselu nije rođeno u Evropi, izjavio je američki milijarder Ilon Mask pozivajući se na podatke.

“U Briselu, glavnom gradu Evrope, 73 odsto djece nisu Evropljani! Velika zamjena se već dogodila”, objavio je Mask na “Iksu”.

Mask je ranije naveo, komentarišući statistiku rađanja u Briselu, da glavni grad Belgije “više nije belgijski”.

Nova Strategija nacionalne bezbjednosti SAD, objavljena početkom decembra, definiše migracionu politiku EU i niz drugih akcija bloka kao regionalni problem.

Američki predsjednik Donald Tramp više puta je kritikovao Evropu zbog njenog odnosa prema migrantima.

Nastavi čitati

Svijet

“BICIKLOM NA RUSIJU”! Belgijski ministar “Naše trupe će biti spremne da POBIJEDE U RATU BUDUĆNOSTI”

Belgijski ministar odbrane Teo Franken pozvao je na jačanje kapaciteta oružanih snaga kako bi se pripremili za najgori mogući scenario.

“Naše trupe će biti spremne da pobijede u ratu budućnosti – fleksibilne, isplative, sa visokom brzom prilagodljivošću, dajući prioritet tehnologiji, sajber prostoru i inovacijama. U ratu koji se, nadamo se, nikada neće dogoditi”, napisao je Franken na “Iksu”.
On je dodao da je 2025. godina pokazala da se, ako se želi sačuvati mir, mora pripremati za najgore.

Franken se ranije se sukobio sa bivšim ruskim predsjednikom zbog nuklearnog rata – u Instagram objavi sa pjesmom “Calm Down” koju pjeva američka pjevačica Selena Gomez, piše briselski Politiko. Nešto ranije se “zakleo da će NATO sravniti Moskvu” ako Kremlj ikada napadne Brisel u intervjuu za belgijski novinski veb-sajt HUMO.

To je izazvalo žestoku reakciju Dmitrija Medvedeva, bivšeg ruskog predsjednika i trenutnog zamjenika predsjednika Savjeta bezbjednosti, koji je sklon ispadima na društvenim mrežama.

Medvjedev je nazvao Frankena “imbecilom” i upozorio da je rusko nuklearno superoružje Posejdon testirano, nazivajući ga “pravim oružjem sudnjeg dana”. Kao odgovor korisniku X koji je predložio da se Belgija koristi kao poligon za testiranje, Medvedev je dodao: “Tada će Belgija nestati”.

U četvrtak ujutru Franken je uzvratio Medvedevu u Instagram objavi, rekavši: “Ruski glavni nasilnik nikada ne prestaje da prijeti i vrijeđa.”

“NATO nije u ratu sa Ruskom Federacijom i svakako ne želi da bude… Ali princip ‘uzvratnog udarca’ našeg saveza je neosporan već 76 godina”, rekao je. “To je ono što sam mislio u intervjuu za HUMO i ne povlačim ni reč od toga”.

Na objavu je bio dodat hit američke pop pjevačice Selene Gomez iz 2023. godine “Calm Down”, očigledno apel Frankena Kremlju da se smiri. Pjesmu je prvobitno objavio nigerijski pjevač Rema 2022. godine, nakon čega je objavljem remiks sa Gomezovom 2023. godine.

Nastavi čitati

Aktuelno