Connect with us

Društvo

NAKLON DO PODA! Banjalučkog konobara krasi humanost, a PREŽIVIO TRAGEDIJU

Čovjek velikog srca, Bojan Marčeta, je rodom iz Drvara i radi kao konobar u jednom hotelu u Banjaluci.

On je za svoj 40. rođendan ušteđevinu koju je skupljao četiri godine poklonio djeci oboljeloj od raka.

Bojanov način štednje je neobičan, ali i simboličan i podstaknut tragedijom koju je preživio.

On skuplja „siću”, o kojoj većina ljudi ne vodi računa, a u njegovoj „kasici” se najčešće nađu one sićušne kovanice od 5 feninga.

Na taj način Bojan je za 4 godine skupio 54 kilograma siće, vrijedne 4.000 KM i taj je novac uplatio na račun Udruženja roditelja dece oboljele od malignih bolesti „Iskra”, kao podršku bolesnoj djeci i radu Roditeljske kuće.

– Prije pet godina sam izgubio suprugu i u znak sjećanja na nju i na njenu borbu sa opakom bolešću, svoju ušteđevinu sam poklonio najmlađim borcima. Moj životni moto je da pomažem ljudima, drugačije ne znam i mislijm da život bez saosjećanja i solidarnosti nema smisla – kaže Bojan za Srpskainfo.
Gubitak voljene supruge nije jedino iskušenje koje je preživio. Kao dijete je osjetio kako je surov izbjeglički život.

Kao tinejdžer je u vihoru rata iz rodnog Drvara došao u Banjaluku i počeo život iz početka.

– Danas je Banjaluka moj grad. Ali, i Drvar je moj grad. Imam dva zavičaja i u njima mnogo prijatelja – kaže Bojan.

Recept sa štednjom najsitnijeg novca „uvježbao” je prije nekoliko godina, kada je sakupio 7.400 kovanica od po pet feninga i otplatio ratu za kredit.
Na taj način je htio da pokaže ljudima da griješe kada ne uzimaju sitniš i smatraju ga bezvrijednim.

Za male borce iz „Iskre” sakupio je 20.000 kovanica, a sada planira novu, mnogo ambiciozniju akciju.

– Želim da skupim 500 kilograma kovanica od po 5 feninga i da sve podijelim porodicama koje imaju djecu, a potrebna im je podrška – kaže Bojan.

Procjenjuje da će tako sakupiti oko 10.000 KM, odnosno oko 5.000 evra.– Želim da tim novcem podržim 10 porodica sa po 500 evra – kaže Bojan.

Među onima koje želi podržati je i njegova sugrađanka iz Drvara Ana Gloginja, mlada majka koja je korisnica invalidskih kolica.

Ana je imala 25 godina, kada je 2019. godine na nju pucao policajac. Jedva je preživjela i više nikad nije stala na svoje noge.

Bojan je spreman da pomogne i drugim mladim roditeljima, a da bi u tome uspio pozvao je Banjalučane da mu se pridruže.

–Do sada sam sve sakupljao uglavnom sam. Ponekad bi iznos u kasici pojačao s dobrim bakšišom, od 20 ili 30 KM, ili bi kolege konobari pomogli prilogom. Sada želim da mi se u sakupljanju kovanica pridruže sugrađani – kaže Bojan.

Najavljuje da će pred izbore postaviti svoj štand na Trgu Krajine.

–Eto, političari će skupljati glasove, a ja kovanice, kako bismo zajedno pomogli porodicama s djecom – zaključuje Bojan Marčeta.

Related Topics:

Društvo

ALARM ZA UZBUNU UPALJEN: Ovo su KLJUČNI FAKTORI koji sve više uništavaju pčele

Ratne zone, mikroplastika i ulična rasvjeta su među novim prijetnjama populaciji pčela, tvrde naučnici.

Stručnjaci za pčele sastavili su popis 12 najvećih prijetnji oprašivačima u sljedećoj deceniji, a objavljen je u izvještaju Univerziteta u Readingu pod nazivom Nove prijetnje i mogućnosti za očuvanje globalnih oprašivača.

Naučnici upozoravaju da sve veći rat i sukobi širomsvijeta štete pčelama. To uključuje i rat u Ukrajini, koji je prisilio zemlje da uzgajaju manje vrsta usjeva, ostavljajući oprašivače bez raznolike hrane tokom cijele sezone, piše Guardian.

Istraživači su otkrili da mikroplastične čestice kontaminiraju košnice širom Evrope, a testiranje 315 pčelinjih zajednica otkrilo je sintetičke materijale poput PET plastike u većini košnica. Utvrđeno je da umjetna svjetlost uličnih svjetiljki smanjuje posjete cvijeća noćnih oprašivača za 62%, a onečišćenje vazduha utiče na njihov opstanak, reprodukciju i rast.

Antibiotici, koji se koriste u poljoprivredi, našli su se u košnicama i medu. Takođe je utvrđeno da utiču na ponašanje oprašivača, uključujući smanjenje njihove potrage za hranom i posjeta cvijeću.

“Kokteli” pesticida takođe igraju značajnu i novu ulogu; iako su neki pesticidi sada regulisani tako da se smiju držati ispod “sigurnih” granica za pčele i druge divlje životinje, istraživanja su otkrila da mogu stupiti u interakciju s drugim hemikalijama i uzrokovati opasne učinke.

Profesor Simon Potts sa Univerziteta Reading, glavni autor izvještaja, rekao je:

– Rano prepoznavanje novih prijetnji i pronalaženje načina za zaštitu oprašivača ključno je za sprečavanje daljih velikih padova. Ovo nije samo pitanje očuvanja. Oprašivači su ključni za naše prehrambene sisteme, otpornost na klimatske promjene i ekonomsku sigurnost. Zaštita oprašivača znači zaštita nas samih – ističe se.

Autori su pozvali na niz mjera za zaštitu pčela, uključujući strože zakone koji ograničavaju onečišćenje antibioticima koje šteti zdravlju pčela, prelazak na električna vozila kako bi se smanjilo onečišćenje vazduha koje utiče na oprašivače, stvaranje staništa bogatih cvijećem unutar solarnih parkova i uzgoj usjeva s poboljšanim peludom i nektarom za bolju prehranu oprašivača.

Koautorica izvještaja, dr. Deepa Senapathi, također sa Univerziteta u Readingu, dodala je:

– Trebaće napor svih da se riješe ove prijetnje. Moramo održavati, upravljati i poboljšavati naša prirodna staništa kako bismo stvorili sigurne prostore za oprašivače. Pojedinačne akcije poput osiguravanja hrane i područja za gniježđenje u vlastitim vrtovima mogu uvelike pomoći. Ali promjene politika i pojedinačne akcije moraju djelovati zajedno kako bi sve, od vrtova i farmi do javnih prostora i širih krajolika, moglo postati staništa pogodna za oprašivače – navodi se, prenosi N1.

Nastavi čitati

Društvo

Rod trešnje potpuno uništen! Cijene rekordne – kilogram i do 20 KM

Ovogodišnji rod trešnje na području Distrikta Brčko, zbog izuzetno loših vremenskih prilika tokom perioda cvjetanja i neadekvatnog oprašivanja, u potpunosti je uništen – kazao je Fadil Čandić, inžinjer poljoprivrede i uzgajivač trešanja iz brčanskog sela Šatorovići.

Po njegovim riječima, osim neblagovremenog oprašivanja cvata dodatni problem proizvođačima trešanja izazivaju smrdibube koje uništavaju preostali plod koji se formirao te sušenje listova stabla zbog bakterija koje napadaju list.
– Imali smo izuzetno kišovit period u vrijeme cvatnje i cvijet trešnje nije mogao da se sam oplodi jer su potrebne pčele, a one zbog kiše nisu mogle uraditi svoj posao – pojasnio je Čandić i dodao da su hladno vrijeme i mrazevi dodatno uticali na loš rod trešnje.

Trenutno imaju problem i sa bolestima lista koju izaziva gljivica “blumerija japi” koja napada list te postaje pjegav, dobija bakrenu boju i koji će na kraju i opast.
On smatra da ove godine na tržištu vlada previsoka cijena trešanja jer je ponuda izuzetno mala, a, kako dodaje, rijetki su građani koji mogu izdvojiti i do 20 KM za jedan kilogram a i nisu najboljeg kvaliteta.

Na 400 stabala trešnje koliko ima u svom voćnjaku, Fadil Čandić je tvrdi ubrao ne više od pet kilograma ukupno, a očekivao je najmanje do 40 kg po jednom stablu.

Čandić kaže da je podsticajna politika u Distriktu od 600 KM za jedan hektar, kada je riječ o proizvođačima trešanja, izuzetno mala i da se to mora promijeniti kako bi se u budućnosti ovo voće sačuvalo.

Fena

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčani periodi uz mogućnost pljuskova i grmljavine

U Bosni i Hercegovini preovladavaće promjenljivo oblačno vrijeme sa sunčanim intervalima. Tokom dana dolazi do postepenog povećanja oblačnosti, uz nestabilne vremenske prilike. U drugom dijelu dana lokalno su mogući pljuskovi i grmljavina širom zemlje, a jači pljuskovi očekuju se na području Bosne.

Vjetar je slab do umjerene jačine, uglavnom zapadnog i jugozapadnog smjera. Jutarnje temperature vazduha kreću se većinom između 5 i 10 stepeni, na jugu do 14, dok se najviše dnevne temperature očekuju između 20 i 26 stepeni Celzijusa.

Nastavi čitati

Aktuelno