Bivši ministar bezbjednosti Bosne i Hercegovine Nenad Nešić bi danas ili u ponedjeljak mogao izaći iz pritvora gdje je proveo prethodnih pet mjeseci.

Kako je u kratkoj izjavi za Klix.ba rekla njegova advokatica Senka Nožica, Tužilaštvo BiH nije tražilo produženje pritvora.

“Tražili su samo mjere zabrane, a mi smo se s tim usaglasili. Trebao bi izaći danas ili u ponedjeljak, ali ne znamo još detalje”, rekla je Nožica.

Uz to, kako je rekla, nije poznato koje će mjere zabrane biti izrečene, i da li će ih uopšte biti, jer se još čeka odluka Suda BiH.

Podsjetimo, Nenad Nešić je uhapšen u akciji “Tunel 2” još krajem decembra prethodne godine. Prethodnih pet mjeseci proveo je u pritvoru, a održano je i nekoliko ročišta.

Tada su uhapšeni i generalni direktor “Romanijaputeva” Mirko Pandurević, kao i Srđan Mijatović, izvršni direktor za ekonomsko-finansijske poslove JP “Putevi RS” i još jedan zaposlenik ovog preduzeća Mladen Čajić.

Uhapšeni su osumnjičeni da su kao rukovodioci “Puteva RS” i osobe koje su poslovale sa navedenim preduzećem, počinili krivična djela udruživanje radi činjenja krivičnih djela, pranje novca, zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja i primanje mita.

Postoji osnova sumnje da su preduzeća koja održavaju puteve bila prinuđena da sarađuju sa preduzećem “Legend” d.o.o., tako što su od njega kupovala abrazivni materijal za posipanje puteva po znatno većim cijenama od tržišnih.

Nešić je u vrijeme hapšenja bio i ministar bezbjednosti BiH, a ostavku na ovu poziciju je dao 23. januara.

Banjaluka je još uvijek na privremeno finansiranju

Dok se SNSD-ov Srđan Amidžić u Sarajevu, na sve načine, bori da se što prije usvoji budžet za institucija BiH, u Banjaluci je skupštinska većina predvođenaj SNSD-om samo produžava privremeno finansiranje grada.

Sporo da ne može sporije

Prvo je formiranje Skupštine Banjaluke trajalo čitavu vječnost – tačnije formirana je tek četiri mjeseca nakon Lokalnih izbora.

Zatim je Nacrt budžeta za 2025. usvojen tek u aprilu, te upućen na javnu raspravu. Banjaluka je zbog toga i dalje na privremenom finansiranju, što je jedinstven slučaj u Srpskoj o čemu su danima govorili odbornici kao i gradonačelnik Banjaluke.

Postavlja se pitanje o kakvom patroitizmu zapravo priča najveća stranka u Srpskoj? Zbog čega se od Banjaluke pravi poseban slučaj?

Pogotovo kada se uzme u obzir da se vodeći ljudi SNSD-a bore da se što prije usvoji budžet na nivou BiH.

Podsjetimo, Predsjedništvo BiH nije usvojilo Prijedlog zakona o budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza BiH za 2025. godinu. Prijedlog zakona o budžetu je vraćen na doradu u Savjet ministara BiH.

Ministar finansija i trezora u Savjetu ministara BiH, SNSD-ov Srđan Amidžić istakao je da su radnici i instuticije zbog toga su oštećene, te se rješenje problema sa Viaduktom odlaže.

– Krivo mi je što budžet nije usvojen, jer je predviđeno povećanje primanja svih radnika koji rade u institucijama BiH – naveo je Amidžić i dodao:

– Imamo situaciju da pojedinci smatraju da se institucije kulture trebaju pojaviti u budžetu, a ne mogu se pojaviti jer nisu budžetski korisnici. Mogu da insistiraju na odlukama nekog pojedinca, ali ne može pojedinac biti iznad zakona i Ustava. I ja se osvrćem samo na ono što je pravno utemeljenje – pojasnio je Amidžić.

Dok se SNSD bori za usvajanje budžeta u institucijama u BiH, u Banjaluci, kako najvećem gradu Srpske je situacija potpuno drugačija.

Prema riječima gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića, SNSD se trudi da na sve načine onesposobi grad.

– Budžeta nema samo Banjaluka u Srpskoj– on je i dalje na čekanju. Teslić i Bijeljina na primjer imaju budžet, iako su to opozicioni gradovi. Želim da kažem da su odbornici u tim gradovima shvatili da je budžet neophodan. Ponavljamo, samo Banjaluka nema budžet i ovo se nikada nije desilo u cijeloj Republici Srpskoj – Kazao je Stanivuković.

On je podsjetio na to da se budžet usvaja za cijelu godinu, te da je paradoks da će Banjaluka, ukoliko odbornici isti i usvoje u narednom periodu, imati budžet samo za pola godine.

– Prethodno rukovodstvo Skupštine Grada išlo je na to da Banjaluka bude u privremenom finansiranju tri mjeseca, odnosno do kraja marta. Međutim, otkad je ovo trenutno rukovodstvo Skupštine u Banjaluci, oni obaraju sve rekorde i cilj im je da se ništa ne uradi. Podsjećam da kada ste u privremenom finansiranju, a mi smo skoro pola godine, nemate mogućnost da realizujete nijedan novi projekat – naveo je Stanivuković.

Ponovio je i to kako još uvijek nije usvojen porez na nepokretnosti, Odluka o parkinzima, kao ni Odluka o korekciji cijene vode.

– Sve to rade kako bi pokušali da onesposobe grad, i kada to urade, ideja je da kažu da nemamo prihoda i da je Banjaluka u ambisu. To je potpuno netačno, jer naše su finansije stabilne iako redovnu sjednicu nemamo skoro godinu dana. Pored toga, skoro godinu dana nisu usvojili niti jednu odluku o prostornom uređenju, a znamo da jedan grad živi od izgradnje. Jedva čekaju da prihoda nema kako bi mogli da kažu da je kriv gradonačelnik – istakao je on.

Premijer Republike Srpske Radovan Višković i ministri imaju mnogo veće plate u odnosu na kolege u Srbiji i Crnoj Gori.

Prema najnovijoj odluci Vlade Republike Srpske, donesenoj 1. aprila ove godine, utvrđeno je da osnovna bruto plata premijera Srpske iznosi 8.386,98 KM, a potpredsjednika 7.357,68 KM. Osnovna bruto plata ministara iznosi 6.328,37 KM.

Inače, njihova osnovna mjesečna bruto plata uvećava se za svaku godinu staža do 25 godina 0,3 odsto, a nakon toga 0,5 odsto za svaku godinu.

Kada su u pitanju neto iznosi, bez ovih uvećanja koja su individualna, Višković prima 5.196 KM, potpredsjednici 4.568 KM i ministri po 3.940 KM.

Kada je u pitanju Srbija, definisano je da, osim osnovne plate, ministri mogu ostvariti i dodatne naknade, kao što su naknade za odvojeni život, naknade iz upravnih odbora i drugih tijela, kao i naknade u vidu nacionalnih priznanja, ukoliko zakon to omogućava. Takođe, u skladu sa zakonodavstvom, ministri imaju pravo na staž, što može povećati njihovu platu do 20 odsto u zavisnosti od dužine službe.

Većina ministara u Srbiji, kao i predsjednik Vlade primaju osnovnu platu od oko 150.000 dinara (oko 2.500 KM) mjesečno!

Inače, Uredba o koeficijentima za obračun i isplatu plata izabranih, postavljenih i imenovanih lica, precizno definiše koeficijente na osnovu kojih se obračunavaju plate ministara. Koeficijent za ministra obično se kreće od 5,5 do 6, u zavisnosti od konkretne funkcije, dok osnovica za obračun plata za sve državne funkcije iznosi oko 27.000 dinara, prema podacima iz budžeta za svaku godinu.

O iznosi primanja najbolje govori podatak da je prosječna mjesečna neto plata u Republici Srpskoj isplaćena u martu ove godine iznosila 1.476 KM. U Srbiji je prosječna plata isplaćena u februaru iznosila 103.519 dinara, što je oko 1.720 KM ili 880 evra.

Prosječne plate u Republici Srpskoj i Srbiji manje su od isplaćenih u Crnoj Gori u martu ove godine, jer je prosječna plata u toj državi iznosila 1.003 evra.

Ipak bez obzira na to, premijer Crne Gore ima manju platu od Viškovića.

Kada je u pitanju Savjet ministara Bosne i Hercegovine, krajem prošle godine odlučeno je da osnovica za obračuna plate u ovoj godini bude povećana na 631,50 KM.

Predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto s koeficijentom 9 ima osnovnu platu od 5.683 KM. Njeni zamjenici s koeficijentima od 8,8 imaju osnovne plate od 5.557 KM, a plate ostalih ministara BiH su 5.367 KM.