-Ja sam gotovo siguran da to nije dobra odluka. Srbi, Srbija, Republika Srpska, Banjaluka – mi uvijek moramo da budemo za pregovaračkim stolom u svakoj sekundi ali treba da damo završnu riječ o svemu što se nas tiče.

Poručio je ovo gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, nakon odluke Vlade Republike Srpske da prekine saradnju sa diplomatama Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije u Bosni i Hercegovini.

-Nekada slabost pokazujete kada nemate snagu da budete za pregovaračkim stolom, ma koliko god se razlikovali. Nemojte da mislite da ja nemam sumnju, odnosno da nisam siguran u to da su pojedine vlade kao što su SAD, Njemačka i slično, često davale izjave i imale stavove koji su potpuno u suprotnosti interesima srpskog naroda. Protiv toga smo, to ćemo uvijek reći i nećemo dozvoliti takve napade – rekao je Stanivuković.

Ipak, navodi da to svakako ne znači da ne možete i ne trebate imati diplomatiju i diplomatske odnose sa svima.

-Jedan diplomata razmisli tri ili četiri puta prije nego što nešto kaže, a ovi naši puno pričaju, a manje djeluju. Ja sam zahvalan svim vladama, SAD –u, Njemačkoj, svima koji su nam ikada pomogli. Ali to što sam im danas rekao hvala, na uručenju ključeva od stanova porodicama poginulih boraca, ne znači da ću im reći hvala na nakom drugom mjestu, tamo gdje nije ispravno– poručio je Stanivuković.

Dodao je da nametnute odluke, kao i sve ono što Kristijan Šmit govori o zemljištu u BiH ne prihvata niko.

-Zajednički projekti poput stanova za zbrinjavanje porodica poginulih boraca, škole, vrtiće i slično su uvijek dobrodošli. Ipak, sve ono što je u suprotnosti sa odlukama Vlade Republike Srpske, sve što je mimo naših interesa ne prihvatamo. Diplomatija mora da postoji, moramo da razgovaramo, čak i onda kada nismo saglasni. Moramo da razgovaramo dok se ne iscrpe sve mogućnosti. Novac, koji je Vlada SAD – a dala za izgradnju stanova u naselju Ada, za porodice poginulih boraca je dobar projekat – kazao je Stanivuković.

Dodao je da ipak ostaje istrajan u svom mišljenju, a to je da nevladine organizacije, čiji su osnivači druge, strane zemlje, moraju da prikažu gdje ide taj novac.

-Ako ode nasuprot naših interesa, mi to treba da identifikujemo – zaključio je Stanivuković.

Na području BiH godišnje bude zabilježeno stotinjak zemljotresa slabijeg i jačeg intenziteta. Najkritičnija područja su istočna i zapadna Hercegovina, centralni dio Bosne i područje oko Banjaluke.

Amra Krehić, viši samostalni referent u Centru za seizmologiju Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH, izjavila je da su svi zemljotresi koji se dešavaju na području BiH generisani zbog podvlačenja afričke pod evropsku ploču.

“BiH je relativno seizmički aktivno područje, a svi zemljotresi koji se dešavaju na području BiH generisani su zbog podvlačenja afričke pod evropsku ploču. Najugroženija područja su istočna i zapadna Hercegovina, centralni dio Bosne i područje oko Banjaluke”, istakla je Krehićeva.

Podsjetila je da su dva najjača zemljotresa koja su se dogodila bila u Banjaluci magnitude 6,4 i Stocu magnitude 5,6.

U aprilu prošle godine u 23.07 sati snažan zemljotres pogodio je područje Hercegovine. Prvi podaci Evromediteranskog seizmološkog centra (EMSC) pokazali su da je magnituda bila 5,7 po Rihteru, a epicentar 19 kilometara od grada Stoca i oko 40 kilometara od Mostara, odnosno u opštini Berkovići.

“Zemljotres se ne može prognozirati. Zemljotres u Banjaluci je bio 1969. godine, a posljednji jači 2022. godine. To je razlika od oko 50 godina, ali nema pravila niti prognoze. Gdje su se dešavali zemljotresi u prošlosti, možemo ih očekivati i u budućnosti”, pojasnila je Krehić.

Istakla je da je zemljotres prirodna pojava, nešto što se dešava u zemljinoj kori i dolazi do oslobađanja seizmičke energije.

“U BiH zemljotresi se dešavaju na dubini od dva do 30 kilometara. Dobro je kada ima slabijih zemljotresa, kada dolazi do oslobađanja seizmičke energije tada možemo reći da smo malo mirniji. Kada dolazi do oslobađanja seizmičke energije ne bi trebalo da bude jačih zemljotresa. U BiH svakodnevno imamo slabijih zemljotresa magnitude između dva i tri stepena i koje građani ne osjete”, naglasila je Krehić.

Dotakla se i razornih zemljotresa koji su početkom februara pogodili Turksku i Siriju.

“Turska je inače jako seizmički aktivno područje i tamo se svakodnevno dešavaju slabiji zemljotresi. Ovaj zemljotres na granici Turske i Sirije je jedan od najjačih zemljotresa u nekom njihovom periodu seizmičkog mjerenja”, izjavila je Krehićeva za Anadoliju.

Navela je da nakon jačih zemljotresa uglavnom uslijede i oni slabiji i to je na neki način smirivanje tla.

U banjalučkom naselju Ada danas su dodijeljeni ključevi stanova za 50 porodica iz kategorije raseljenih lica i povratnika, kojima je u okviru Regionalnog stambenog programa dodijeljen stan u novoizgrađenoj zgradi u tom naselju.

Grad Banja Luka obezbijedio je zemljište, kao i infrastrukturne priključke, okolno uređenje i izgradnju pristupne saobraćajnice.

Ključeve je danas uručio i gradonačelnik Draško Stanivuković, koji je poručio da je ovo jedan od najznačajnih projekata stambenog zbrinjavanja onih porodica koji su silom neprilika morali da odu sa svojih ognjišta.

-Grad je zajedno sa republičkim institucijama i donatorima završio jednu od najvećih zgrada sa 50 stanova za ovu kategoriju stanovništva. Platili smo sve dozvole, dali zemljište, uredili prilazne puteve, parkinge i ukupno učešće Grada je preko milion KM – kazao je gradonačelnik.

Zahvalio se svim donatorima i učesnicima projekta što su prepoznali Banju Luku kao jedno sigurno i kvalitetno mjesto za život.

-Moja poruka ovdje jeste da riješiti nekom stambeno pitanje znači riješiti životno pitanje. I želim da ovi ključevi od stanova ne budu samo ključevi novih domova, nego simbolična poruka za jednu sigurniju i bolju budućnost u Banjoj Luci i u cijeloj Republici Srpskoj – naveo je on i dodao da Grad posvećeno radi na rješavanju pitanja kako porodica poginulih boraca, tako i izbjeglih i raseljenih lica.

Podsjetio je da je Grad, nakon dvije decenije, riješio imovinsko-pravne odnose za preko stotine izbjeglih i raseljenih porodica u Vrbanji i Ramićima kako bi dobili vlasništvo nad objektima koje su sagradili i koje sada mogu besplatno da legalizuju, za šta se Grad Banja Luka najviše zalagao.

Za ovu godinu najavio je i gradnju Centaralnog spomen-obilježja, kao i brojne infrastrukturne projekte za naselje Ada, gdje je već u toku gradnja osnovne škole.

Dragana Kecman, koja je danas dobila ključeve stana – kazala je da je srećna što je konačno riješila svoje stambeno pitanje.
-Moja imovina u Drvaru je devastirana, tako da mi ovaj stan mnogo znači – kazala je ona, uz zahvalnost svima koji su joj obezbijedili novi krov nad glavom.

Današnjoj svečanosti dodjele ključeva prisustvovali su i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, direktor Republičkog sekretarijata za raseljena lica i migracije Davor Čordaš, ministar za ljudska prava i izbjeglice u Savjetu ministara Sevlid Hurtić, potpredsjednik Republike Srpske Davor Pranić, predsjednik Skupštine grada Banja Luke Ljubo Niniković, a u ime donatora šef Operativnog odjeljenja Delegacije EU za društveni razvoj, civilno društvo i prekograničnu saradnju Đanluka Vani.