Pravobranilaštvo BiH postupiće po zaključku Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine (PD PS) BiH kojim se traži da preduzme pravne radnje radi pokretanja upravnog spora u vezi sa kupovinom zgrade za smještaj Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.

Iako na adresu Pravobranilaštva BiH pomenuti zaključak nije bio dostavljen do juče popodne, iz ove institucije su nam potvrdili da će raditi ono što je od njih zatraženo iz parlamenta.

“Pravobranilaštvo BiH će u ovom slučaju reagovati, radićemo u skladu sa zakonom. Rokovi po kojima trebamo reagovati u ovom slučaju biće poznati kada dobijemo zaključke i vidimo na šta su nas obavezali iz PD PS BiH”, poručili su iz Pravobranilaštva BiH.

A uloga Pravobranilaštva BiH sada je ključna, jer kako navode sagovornici “Nezavisnih novina”, ova institucija je jedina koje se pita da li će biti sklopljen posao između UIO BiH i “Grand Tradea”, vrijedan 99,5 miliona KM, koji se odnosi na kupovinu dva objekta za UIO u Banjaluci, a za šta je nedavno saglasnost dao Zoran Tegeltija, direktor UIO BiH.

Mlađen Mandić, bivši pravobranilac BiH, pojašnjava da nijedan organ/institucija nema pravo da zaključi bilo kakav ugovor bez saglasnosti Pravobranilaštva BiH, jer oni nisu pravna lica.

“Pravobranilaštvo BiH po zakonu čuva imovinsko-pravne interese BiH, oni, dakle, zastupaju sve, od parlamenta do neke agencije. Ni Savjet ministara BiH niti bilo ko od njih nije pravno lice. Znači, ako bude kupovina te zgrade ili nešto drugo, ugovor bi trebalo da potpiše Pravobranilaštvo BiH, jer oni bez njega ne mogu zaključiti nikakav ugovor, ni kupiti bilo šta, čak ni čačkalicu ili kilogram luka. Jer, Pravobranilaštvo BiH je to koje daje mišljenje na svaki ugovor. Ako pravobranilac ospori nešto, neće da potpiše, onda od tog ugovora nema ništa”, poručuje Mandić.

Na koji način to funkcioniše, Mandić se prisjeća kroz jedan slučaj dok je on bio pravobranilac BiH.

“Radilo se o prodaji kasarne Jajce. Parlamentarna skupština, sjećam se, donijela je odluku da se to kupi, za jedan evro. Ja sam to odbio i nisu je kupili. Pravobranilaštvo je ovdje ključ, bez njega nema ništa”, dodao je Mandić za “Nezavisne novine”.

Sve nade u Pravobranilaštvo BiH polažu oni koji od početka osporavaju kupovinu objekata za potreba UIO BiH.

Jasmin Emrić, član Komisije za borbu protiv korupcije PD PS BiH, na čiji je prijedlog usvojen zaključak koji smo naveli na početku ovog teksta, očekuje da pravobranilac BiH u ovom slučaju postupi po Zakonu o upravnim sporovima BiH, te ospori odluku kojom se prihvata ponuda firme Mileta Radišića za prodaju dva objekta UIO BiH.

“Tim zakonom je propisano da se Pravobranilaštvo BiH može u skladu sa članom 2, stav 2, uključiti u smislu da se pokrene upravni spor protiv konačnih općih akata upravnih organizacija. Mi smo zato i predložili da Pravobranilaštvo, u skladu sa svojim nadležnostima, uloži pravna sredstva i preduzme konkretne pravne radnje, kako bi se pokrenuo spor i podnijela tužba pred upravnim odjeljenjem Suda BiH radi pobijanja odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača u otvorenom postupku koji je završen za kupovinu, kako se to kolokvijalno naziva, kumove zgrade, a koju je potpisao Tegeltija, direktor UIO”, kaže Emrić.

Tužba, dakle, ima za cilj da se posao kupovine zgrade poništi, jer je, kako navodi Emrić, sve rađeno suprotno zaključcima PD PS BiH, a kojima je traženo od Savjeta ministara BiH, UIO BiH i UO UIO BiH, da se obustavi sporna javna nabavka.

“Nadležne institucije nisu provele zaključke i tu se nalazi osnova da se odluka koju je potpisao Tegeltija pobije pred Upravnim odjeljenjem Suda BiH i da se traži poništenje toga, do konačnog općeg akta”, napominje Emrić.

Pored navedenog, oni traže i da Pravobranilaštvo BiH zatraži od UIO BiH da se odgodi izvršenje odluke koju je potpisao Tegeltija, do konačne sudske odluke.

“Izvršenje takve odluke nanijelo bi štetu BiH koja se ne bi mogla nadoknaditi. Ukoliko UIO ne odgodi izvršenje po zahtjevu Pravobranilaštva BiH, onda pravobranilac u skladu sa članom 18, Zakona o upravnim sporovima, u pisanom formi može tražiti od suda odgađanje izvršenja pobijane odluke protiv koje je podnesena tužba”, rekao je Emrić za “Nezavisne”.

Milorad Kojić, poslanik SNSD-a u PD PS BiH, kaže da se od ove teme pravi isključivo politički performans. Dodaje da, ukoliko postoji bilo šta sporno u kupovini zgrade za UIO BiH, postoje nadležne institucije koje na to moraju reagovati.

“Upravo iz tog razloga je to politički performans koji se kroz tu komisiju za borbu protiv korupcije pokušava predstaviti javnosti na način da se pribavljaju politički poeni u kojima neko želi da se bavi poslovima za koje apsolutno nema nadležnost. Takođe, sam proces javne nabavke nije nešto što Pravobranilaštvo BiH treba da kontroliše, prati ili bilo šta drugo radi. Ako je bilo spornih stvari, poput kršenja Zakona o javnim nabavkama, postoji Komisija za žalbe i sve institucije koje mogu da reaguju u vezi s tim pitanjem”, poručio je Kojić za “Nezavisne”.

Sarajevska politička baruština pravi pritisak na pravosuđe radi ostvarenja svojih političkih ciljeva, izjavila je srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.

– Klasika, njima vazda treba ili pomoć stranaca ili pravosuđa, a odnedavno bi preko Kristijana Šmita upregli i jedno i drugo zajedno – rekla je Cvijanovićeva upitana da prokomentariše izjavu ministra inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedina Konakovića u vezi sa mogućom presudom predsjedniku Srpske.

Ona je istakla da se bezidejni Konaković bori za politički vazduh.

– I on i njegovi drugari iz kako to vole reći “državne vlasti” prave galamu “držite lopova” da bi skrenuli pažnju sa svojih lopovluka i nelegalnih rabota, a sve to da bi kobajagi sačuvali državu od Dodika.

Ta “trojka” je jedna bezidejna, neuspješna i nadasve bezvezna politička kreacija dovedena na vlast jer je jedan stranac odlučio da malo suspenduje Ustav FBiH na jedan dan. Mislim da Konakovićem upravlja nervoza i zato vergla kao pokvarena ploča”, ocijenila je Cvijanović, prenosi Srna.

Usput, kaže ona, u SAD ništa nije uspio, a ni bilo gdje drugo gdje je mlatio praznu slamu, osim da na domaćem planu dodatno kontaminira državu koju navodno brani, a na spoljnom da pokaže kako izgleda država koju su paralizovale raznorazne strane intervencije koje veze nemaju sa Dejtonskim sporazumom.

Predsjednik Republike Srpske i lider SNSD, Milorad Dodik, moraće da plati 3.000 KM, plus sudske troškove na račun političke analitičarke Tanje Topić zbog lažnih optužbi da je ona “njemački agent”.

Naime, Okružni sud u Banjaluci presudio je u korist Topićeve po tužbi koju je podnijela protiv Dodika. U presudi se, između ostalog, navodi da je Dodik oklevetao tužiteljicu Topić iznoseći netačne činjenice da je tužiteljica “dokazani agent BND-a njemačkog”, da je “dokazani kvisling’’, te da “radi za interese druge države”.

Podsjećamo, Osnovni sud u Banjaluci dva puta ranije donosio je presude u Dodikovu korist. Prvu tužbu protiv Dodika Osnovni sud u Banjaluci odbacio je u decembru 2022. godine.

Dodik tužen u martu, a suđenje još nije zakazano: Premalo sudija, previše predmeta, u Banjaluci se čeka i po dvije godine na ročište

Nakon podnijetih žalbi, Okružni sud u Banjaluci donio je konačnu pravosnažnu presudu kojom presuđuje u korist tužiteljke, a protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.

Prema presudi, Dodik je kriv za klevetu.

Srpskainfo