Dok se Studentska lista priprema za preuzimanje vlasti i formiranje novih institucija, još nije poznato ko će se naći na najvažnijim funkcijama u budućoj Skupštini i Vladi Srbije.

Postavlja se pitanje da li je takav način odlučivanja održiv i nakon preuzimanja vlasti.

Urednik portala Savremena politika Nikola Burazer za Novu ukazuje da to predstavlja izazov kada pokret treba da pređe iz protestne organizacije u političku strukturu koja upravlja državom.

Nakon ubjedljive pobjede Studentske liste na vanrednim izborima 25. oktobra, sve oči uprte su u procese primopredaje vlasti i formiranje Skupštine i Vlade Srbije.

Javnost iščekuje da čuje koja će to imena sa Studentske liste biti na najvažnijim funkcijama, poput mandatara za sastav Vlade, ministara, predsjednika Narodne skupštine.

Zašto je plenumsko odlučivanje izazov za novu vlast?

Urednik portala Savremena politika Nikola Burazer kaže da, imajući u vidu koliko je Studentski pokret kompleksan, očekivano je da izbor ljudi koji će vršiti funkcije u Skupštini i Vladi Srbije bude takođe kompleksan.

“Mislim da to proizilazi iz same prirode Studentskog pokreta i toga da je neophodno da se održi vid demokratičnosti koji je oblikovao pokret od samog početka”, kaže Burazer.

S druge strane, ističe da dinamika događaja primorava studente da donose odluke brže.

“Da se neke stvari olakšaju u smislu donošenja odluka. To verovatno već jeste neki izazov za Studentsku listu, imajući u vidu kako je to sada funkcionisalo, ali negde je i nužnost da se neki procesi izvršavaju brže, posebno ako imamo u vidu koliko je trajalo formiranje Studentske liste, jasno je da izbor ljudi na nove funkcije mora biti brži od toga”, kaže Burazer.

Dodaje da će veliki izazov u budućnosti biti to na koji će način Studentski pokret nastaviti da održava odnos sa Vladom i poslanicima.

“Tu će morati da se naprave neki mehanizmi, jer pretpostavljam da donošenje odluka na način na koji je to ranije bilo neće biti moguće u situaciji kada se upravlja državom, a ne samo pokretom”, zaključuje Burazer.

Ko odlučuje o kandidatima za Skupštinu i Vladu Srbije?

Da je plenumsko odlučivanje još uvijek zastupljeno, posebno uoči formiranja novog saziva Skupštine Srbije, prethodnih dana potvrdili su kandidati za poslanike Studentske liste.

Buduća poslanica Studentske liste u Skupštini Srbije Mirjana Nikolić izjavila je FoNetu, govoreći o načinu odlučivanja o budućim kadrovskim prijedlozima, da se trenutno čekaju odluke studentskih tijela, koja se usaglašavaju na nivou svih univerzitetskih centara u zemlji. Ona je navela da pretpostavlja da postoji i komunikacija studenata sa pojedinačnim profesorima, a da očekuje da će i sami kandidati na kraju imati priliku da iznesu mišljenje o prijedlozima.

“Ako oni daju prijedlog određene osobe za predsednika Skupštine, jedan od dokumenata koji taj predloženi predsednik Skupštine mora da priloži jeste i saglasnost”, navela je Mirjana Nikolić, rektorka Univerziteta umjetnosti u Beogradu.

Istakla je da predstavnici Studentske liste neće osporavati odluke studentskih tijela, ali da je važno i da osobe koje budu predložene prihvate kandidaturu i preuzimanje buduće funkcije.

Da li su studenti već izabrali kandidata za predsjednika Skupštine?

Da se razgovori oko imena novog predsjednika Skupštine vode, naveo je još jedan kandidat sa Studentske liste, Aleksandar Baucal, dodajući da je proces u završnoj fazi.

Ipak, da su razgovori okončani potom je naveo kandidat SL, Dejan Šoškić, dodajući da će to objaviti Studentski pokret.

“Studenti su dogovorili ko će obavljati funkciju predsednika Skupštine, a njegovo ime će objaviti studentski pokret”, rekao je Šoškić.

Istovremeno, naznačio je da studenti znaju da grupa izabranih ljudi sa Studentske liste koja će ući u Parlament, po slovu zakona postaje vlasnik mandata i ona samostalno odlučuje.

“Mi ćemo ući u jedan normalan politički proces”, rekao je Šoškić.

Kako funkcionišu studentski plenumi?

Od početka protesta i stvaranja Studentskog pokreta, osnovu je predstavljao plenum – način direktnog odlučivanja o svim važnim pitanjima.

Kako su ranije objasnili studenti, plenum je glavno tijelo na kojem se direktno, demokratskim putem donose sve važne odluke vezane za protest.

Na plenumu svaki student ima pravo da iskaže svoje mišljenje ili da da prijedlog, a odluku donose svi, glasanjem za ili protiv. Prijedlozi se usvajaju prostom većinom glasova.

Plenumom predsjedava grupa od nekoliko ljudi u kojoj jedan ima zaduženje da moderira, drugi da mu pomaže u tome, a treći da vodi zapisnik. Na kraju svakog plenuma se izglasava nova grupa “moderatora” koja će pripremiti i voditi sljedeći plenum.

U periodu između dva plenuma, tijela putem kojih se studenti organizuju su radne grupe u kojima svako može da učestvuje i koje takođe izglasava plenum pred kojim su one i odgovorne.

Postoje radne grupe za odnose sa medijima, agitaciju, društvene mreže, obezbjeđenje itd.

Izborni poraz liste koju je predvodio Aleksandar Vučić najviše je zaokupio pažnju građana Hrvatske, dok su rast cijena i inflacija ostali u drugom planu, pokazalo je istraživanje CRO Demoskopa za RTL.

Čak 21,9 odsto ispitanika navelo je poraz izborne liste Ujedinjena Srbija na vanrednim parlamentarnim izborima kao najvažniju temu u Hrvatskoj.

Ta tema našla se ubjedljivo ispred rasta inflacije i poskupljenja, koje je kao najvažniji događaj izdvojilo 14,3 odsto anketiranih.

Na trećem mjestu su ulični protesti u više evropskih gradova, sa 12,4 odsto glasova. Torcida i incidenti u Splitu
Odlazak dvojice velikih hrvatskih muzičara, Gorana Bareta i Miše Kovača, najvažnijom temom smatra 11,9 odsto ispitanika.

Incidenti dijela navijača Torcide u Splitu, uoči utakmice sa holandskim Ajaksom, našli su se na petom mjestu. Nacistički simboli i ponašanje dijela navijača, hapšenja osumnjičenih i prijetnje novinarima izdvojeni su kao najvažnija tema za 9,9 odsto anketiranih.

Otpad i protesti građana
Među temama koje su privukle pažnju ispitanika su i problemi sa sanacijom nelegalnog otpada u Gospiću, koje je izdvojilo 4,7 odsto njih.

Nešto manje, 4,4 odsto, navelo je protest građana u Koromačnom u Istri protiv spaljivanja otpada u cementari.

Agencije

Predstavnici studentske liste već su se dogovorili o tome ko bi trebalo da bude novi predsjednik Skupštine Srbije, ali ime kandidata za ovu funkciju još neće biti objavljeno. To je otkrio nekadašnji guverner Narodne banke Srbije i kandidat za poslanika sa liste „Studentska lista – Studenti pobeđuju“ Dejan Šoškić.

Gostujući u emisiji „Utisak nedelje“ na televiziji N1, Šoškić je rekao da su budući poslanici u stalnoj komunikaciji i da se već pripremaju za preuzimanje poslaničkih obaveza.

„Mi smo u konstantnoj komunikaciji kao budući poslanici, upoznajemo se sa mehanizmom funkcionisanja parlamenta, sa dokumentima koji su nužni da se znaju, uključujući Poslovnik o radu, sa praksama koje su bile do sada u našoj zemlji, sa nekim komparativnim međunarodnim praksama“, naveo je Šoškić.

Dodao je da je dogovor o kandidatu za predsjednika parlamenta već postignut, ali da će njegovo ime objaviti studentski pokret.

## Nakon konstituisanja Skupštine slijedi formiranje odbora i Vlade

Šoškić očekuje da će se nakon konstituisanja novog saziva parlamenta politički procesi ubrzati i da će Narodna skupština početi da funkcioniše u punom kapacitetu.

Prema njegovim riječima, nakon izbora rukovodstva parlamenta slijedi formiranje skupštinskih odbora, a potom i nove Vlade Srbije.

Cijeli proces, kako je naveo, trebalo bi da bude zaokružen predsjedničkim izborima do kraja godine.

Šoškić je naglasio da su studenti svjesni činjenice da poslanički mandati pripadaju izabranim poslanicima, koji nakon ulaska u parlament samostalno odlučuju.

„Studenti znaju da ova grupa izabranih ljudi sa studentske liste koja će ući u parlament, po slovu zakona postaje vlasnik mandata i ona samostalno odlučuje. Mi ćemo ući u jedan normalan politički proces“, rekao je Šoškić.

## Šoškić najavio i brzo formiranje nove Vlade

Podsjećanja radi, Šoškić je ranije, gostujući u emisiji „Stav dana BiH“, izjavio da bi nova Vlada Srbije mogla biti formirana u narednih mjesec dana.

Taj rok je povezao s formalnim završetkom izbornog procesa i konstituisanjem novog saziva Skupštine.

Njegove izjave dolaze u trenutku kada se očekuje početak rada parlamenta u kojem će Studentska lista imati značajan broj poslaničkih mandata, a izbor predsjednika Skupštine predstavljaće jedan od prvih važnih političkih koraka novog saziva.