Connect with us

Zanimljivosti

NASA OTKRILA TAJNU VOJNU BAZU 35 metara ispod leda Grenlanda

Naučnici NASA otkrili su u aprilu na Grenlandu, ili bolje rečeno ispod naslaga leda na ovom ostrvu, nešto sasvim neočekivano – 65 godina staru vojnu bazu iz vremena Hladnog rata, piše Popular Mechanics.

Tokom leta iznad Grenlandske ledene ploče u aprilu, NASA-in naučnik Čad Grin je snimio radarske slike leda, a bio je zapanjen kada je otkrio ono što je ubrzo potvrđeno kao Kamp Century-65 godina staru vojnu bazu iz Hladnog rata, zakopanu na dubini od 30 metara ispod masivne ledene ploče.

– Tražili smo podlogu leda, a onda se iznenada pojavio Kamp Century – rekao je Aleks Gardner, kriosferni naučnik iz NASA-inog Laboratorija za mlazni pogon (JPL), koji je vodio projekat i dodao: “Nismo znali šta je to u početku.”

Tajna izgradnja Kampa Century trajala je od juna 1959. do oktobra 1960. godine, a sproveo ju je Inženjerski korpus američke vojske.

Ova baza, poznata i kao “grad ispod leda”, sastojala se od 21 podzemnog tunela ukupne dužine od 3 kilometra, prema izveštaju Interesting Engineeringa. Na radarskim snimcima, mnoge strukture baze su jasno vidljive. Za proučavanje baze, NASA je koristila UAVSAR (radarsku tehnologiju sličnu LiDAR-u, ali umjesto laserskih zraka koristi radio-talase), koja se često koristi za otkrivanje skrivenih struktura, poput majanskih ruševina.

Sjedinjene Države i Danska potpisale su sporazum o odbrani Grenlanda 1951. godine, omogućivši NATO snagama da koriste objekte na Grenlandu radi odbrane sjevernoatlantskog područja. To je omogućilo SAD-u da grade baze na Grenlandu.

Čak i bez temperatura od -70 stepeni i vetrova brzine do 200 kilometara na sat, izgradnja Kampa Century bila je pravi izazov. Baza je izgrađena od 6.000 tona materijala transportovanih teškim saonicama, koje su se kretale brzinom od svega tri kilometra na sat. Materijal je prvo prebacivan do Tule na Grenlandu, a zatim na sankama do lokacije Kampa Century, što je trajalo 70 sati.

Inženjeri su prvo kopali rovove, od kojih je najduži bio prolaz od 300 metara nazvan “Glavna ulica”, prije nego što su izgradili drvene zgrade i čelične krovove koji su činili Kamp Century.

Srce baze bio je jedan od prvih nuklearnih reaktora srednje snage, PM-2, koji je, zbog ekstremnih hladnoća, morao biti pažljivo održavan da bi snabdijevao bazu energijom.

Dok su radili u bazi, naučnici su napravili značajne geološke proboje, poput proučavanja ledenih jezgara i otkrivanja drevne istorije šuma i divljeg svijeta na Grenlandu. Ali, istraživanje je bilo samo paravan.

Sam Kamp Century nije bio tajna – njegova izgradnja bila je poznata činjenica, a vojska je čak snimila promotivni video o projektu. Ipak, naučno istraživanje služilo je kao maska za veliki američki nuklearni strateški plan, poznat kao “Projekat Ledeni Crv”. Plan je predviđao da Kamp Century postane skladište balističkih raketa ispod grenlandskog leda. Planirano je 84.000 kvadratnih kilometara tunela, dovoljno za 600 raketa i 11.000 vojnika koji bi stalno živeli u ovom “gradu ispod leda”.

Ali, projekat nikada nije realizovan zbog brojnih prepreka. Do 1967. godine Kamp Century je napušten, postavši zaleđeni fosil Hladnog rata. Nuklearni plan je objavljen 1997. godine zahvaljujući Danskom institutu za međunarodne poslove.

Danas ostaci baze leže zakopani pod slojevima leda i snega. Međutim, postoji ozbiljna prijetnja. Nuklearni reaktor iz baze, iako uklonjen, ostavio je za sobom 178.000 litara nuklearnog otpada. Sada, taj otpad miruje ispod leda – koji se topi zbog klimatskih promjena.

– Mislili su da nikada neće biti izložena -rekao je Vilijam Kolgan, klimatolog i istraživač glečera sa Univerziteta Jork u Torontu, koji je vodio studiju, za The Guardian.

– U šezdesetim godinama termin ‘globalno zagrevanje’ još nije bio poznat. Ali klima se mijenja, i pitanje je sada da li će ono što je zakopano ostati zakopano – dodao je.

(Telegraf Nauka/Popular Mechanics)

Related Topics:

Zanimljivosti

Ukradeno 12 tona KitKat čokoladica, PRIJETI NESTAŠICA PRED USKRS

Tovar od oko 12 tona čokoladica KitKat ukraden je tokom tranzita kroz Evropu, što bi moglo da uzrokuje nestašicu ovog mnogima omiljenog slatkiša na tržištu, i to samo nedjelju dana pred katolički Uskrs, saopštili su predstavnici tog brenda kompanije Nestle.

“Kamion koji je prevozio 413.793 artikla iz našeg novog asortimana čokoladica ukraden je tokom tranzita u Evropi”, rekli su predstavnici KitKat-a, prenosi televizija BFM.

Tovar, težak oko 12 tona, nestao je prošle sedmice dok se kamion kretao trasom između proizvodnog postrojenja i lokacija za distribuciju.

Kamion je, prije krađe, napustio centralni deo Italije i uputio se ka Poljskoj, s namjerom da distribuira čokoladice u zemljama kroz koje prolazi.

Iz kompanije nisu precizirali gde je tačno roba nestala, ali su rekli da se “vozilu i njegovom tovaru izgubio trag”.

“Istraga se nastavlja u tijesnoj saradnji sa lokalnim vlastima i partnerima iz lanca snabdijevanja”, dodaju iz ovog brenda.

Upozorili su da se čokoladice mogu naći na nezvaničnim evropskim tržištima, prenosi Tanjug.

Istakli su da je ukradenim proizvodima moguće ući u trag skeniranjem bar kodova na omotu.

“U slučaju podudaranja, skener će primiti jasne instrukcije o načinu na koji se KitKat može obavijestiti, a potom će dokaze proslijediti na odgovarajući način”, navode iz kompanije.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

NETFLIX PONOVO POSKUPLJUJE! Drugo povećanje od 2025. godine

Streaming gigant Netflix ponovo je povećao cijene svojih usluga, i to drugi put od januara 2025. godine, što će dodatno opteretiti budžete korisnika širom svijeta.

Kompanija je u četvrtak objavila da će sve pretplate poskupjeti za najmanje jedan dolar mjesečno. Najjeftiniji paket, koji uključuje reklame, sada će koštati 8,99 dolara umjesto dosadašnjih 7,99. Standardni paket poskupljuje za dva dolara i ubuduće će iznositi 19,99 dolara mjesečno, dok će premium pretplata dostići cijenu od 26,99 dolara.

Iz Netflixa su potvrdili da će poskupljenja za postojeće korisnike stupiti na snagu u narednim sedmicama, uz obavještenje putem e-maila najmanje mjesec dana ranije. Novi korisnici će, međutim, odmah plaćati više cijene.

“Naš pristup ostaje isti, nudimo različite pakete kako bismo zadovoljili različite potrebe korisnika. Kako nastavljamo da unapređujemo sadržaj i iskustvo gledanja, prilagođavamo cijene kako bismo mogli dodatno ulagati u kvalitetnu zabavu”, saopštio je portparol kompanije.

Ova odluka dolazi dan nakon što je Netflix prenosio utakmicu otvaranja MLB sezone za 2026. godinu između New York Yankeesa i San Francisco Giantsa, čime je ozvaničena saradnja sa Major League Baseball ligom.

Prema dostupnim informacijama, Netflix će u naredne tri godine izdvajati oko 50 miliona dolara godišnje za prava prenosa događaja poput Opening Day utakmica, Home Run Derbyja i popularne “Field of Dreams” utakmice.

Ovogodišnji Home Run Derby biće održan 13. jula u Filadelfiji, dok će “Field of Dreams” susret između Philadelphia Philliesa i Minnesota Twinsa biti odigran 13. avgusta u Dyersvilleu, savezna država Iowa.

Podsjećamo, Netflix je nedavno razmatrao i kupovinu studija Warner Bros. Discovery, ali je odustao od ponude u februaru nakon što je kompanija Paramount, u vlasništvu Skydancea, dostavila povoljniju ponudu koju je upravni odbor Warnera ocijenio prihvatljivijom.

Sve češća poskupljenja streaming servisa, uz sve veći broj sportskih sadržaja iza pretplatničkih zidova, ukazuju na trend rasta troškova za krajnje korisnike.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

RIJEŠENA MISTERIJA “BRODA DUHOVA” NAKON 139 GODINA: Savjet čuvara svetionika bio ključan

Poslije više od jednog veka potrage, olupina broda F.J. King otkrivena je zahvaljujući preciznijim podacima čuvara svetionika.

U potrazi za jednim od najneuhvatljivijih brodoloma u Velikim jezerima, tim iz Udruženja za podvodnu arheologiju Viskonsina odlučio je da posluša savet lokalnog čuvara svetionika, umjesto izveštaja kapetana potonulog broda. Pokazalo se da je to bila ključna odluka.

Brod F.J. King, dug oko 44 metra sa tri jarbola, izgrađena u Toldu 1867. godine, potonuo je u jezero Mičigen nedaleko od obale Bejliz Harbora u Viskonsinu, jedne noći 1886. godine. Više od pola veka nakon potonuća bio je predmet intenzivne potrage, a za njegovo pronalaženje nuđene su i nagrade. Ipak, Brendonu Bejlodu i timu od dvadesetak entuzijasta, istraživača i lokalnih istoričara bilo je potrebno svega nekoliko sati da ga lociraju, iako su u potragu krenuli bez velikih očekivanja.

Iako nije bio uveren da će pronaći “brod duhova”, Bejlod je smatrao da je sama potraga vrijedna truda, jer je timu omogućila da testira napredne tehnologije poput bočnog sonara i podvodnih robota. Međutim, već nakon dva sata i tokom drugog prolaza, na ekranu se pojavio veliki objekat, jasno su se vidjeli otvori na palubi broda. Tim je odmah spustio podvodne robote i po prvi put poslije 139 godina snimio olupinu.

“Morali smo da se uštinemo da provjerimo da li sanjamo. Poslije svih prethodnih pokušaja, nismo mogli da vjerujemo da smo ga zaista pronašli i to tako brzo”, izjavio je Bejlod.

Za ovo otkriće zaslužan je, između ostalog, i davno preminuli čuvar svetionika.

Brod F.J. King bio je u upotrebi gotovo dvije decenije, prevozeći žito i gvožđe, sve dok jedna plovidba nije krenula po zlu. Tokom transporta rude gvožđa iz Eskanabe ka Čikagu, brod je zapao u snažnu oluju kod poluostrva Dur. Vetar i talasi visoki i do tri metra oštetili su konstrukciju i otvorili spojeve kroz koje je voda počela da prodire.

Kapetan Vilijam Grifin pokušao je da spase brod, okrenuvši ga niz vjetar ka severnom zalivu. Posada je satima radila na ispumpavanju vode, ali oko osam kilometara od obale postalo je jasno da brod neće izdržati. Naređeno je napuštanje plovila, a svih osam članova posade spaslo se prelaskom na obližnji brod.

Napušteni F.J. King potonuo je za svega 28 minuta u vodu duboku oko 45 metara. Svjedoci su te noći opisali dramatičan prizor – krmeni dio broda eksplodirao je pod pritiskom, izbacujući papire i dijelove konstrukcije visoko u vazduh, dok je posada nemo posmatrala.

Kapetan Grifin dao je svoj izvještaj odmah nakon nesreće, ali nekoliko dana kasnije oglasio se i Vilijam Sanderson, čuvar svetionika na ostrvu Kana. On je tvrdio da su vrhovi jarbola broda i dalje virili iznad površine vode. Ekipa je ubrzo poslata da ih ukloni kako ne bi predstavljali opasnost za druge brodove.

Upravo je taj podatak bio presudan za savremene istraživače. Bejlod je detaljno analizirao Grifinov izvještaj, stare novinske članke i bilješke čuvara svetionika, kao i stotine istorijskih dokumenata, pokušavajući da utvrdi najverovatniju lokaciju olupine.

“Pretpostavili smo da kapetan u mraku, usred noći, možda nije tačno znao gde se nalazi, dok su podaci čuvara svetionika o udaljenosti i pravcu jarbola verovatno bili precizniji”, objasnio je Bejlod.

Nastavi čitati

Aktuelno