Connect with us

Zanimljivosti

NASA OTKRILA TAJNU VOJNU BAZU 35 metara ispod leda Grenlanda

Naučnici NASA otkrili su u aprilu na Grenlandu, ili bolje rečeno ispod naslaga leda na ovom ostrvu, nešto sasvim neočekivano – 65 godina staru vojnu bazu iz vremena Hladnog rata, piše Popular Mechanics.

Tokom leta iznad Grenlandske ledene ploče u aprilu, NASA-in naučnik Čad Grin je snimio radarske slike leda, a bio je zapanjen kada je otkrio ono što je ubrzo potvrđeno kao Kamp Century-65 godina staru vojnu bazu iz Hladnog rata, zakopanu na dubini od 30 metara ispod masivne ledene ploče.

– Tražili smo podlogu leda, a onda se iznenada pojavio Kamp Century – rekao je Aleks Gardner, kriosferni naučnik iz NASA-inog Laboratorija za mlazni pogon (JPL), koji je vodio projekat i dodao: “Nismo znali šta je to u početku.”

Tajna izgradnja Kampa Century trajala je od juna 1959. do oktobra 1960. godine, a sproveo ju je Inženjerski korpus američke vojske.

Ova baza, poznata i kao “grad ispod leda”, sastojala se od 21 podzemnog tunela ukupne dužine od 3 kilometra, prema izveštaju Interesting Engineeringa. Na radarskim snimcima, mnoge strukture baze su jasno vidljive. Za proučavanje baze, NASA je koristila UAVSAR (radarsku tehnologiju sličnu LiDAR-u, ali umjesto laserskih zraka koristi radio-talase), koja se često koristi za otkrivanje skrivenih struktura, poput majanskih ruševina.

Sjedinjene Države i Danska potpisale su sporazum o odbrani Grenlanda 1951. godine, omogućivši NATO snagama da koriste objekte na Grenlandu radi odbrane sjevernoatlantskog područja. To je omogućilo SAD-u da grade baze na Grenlandu.

Čak i bez temperatura od -70 stepeni i vetrova brzine do 200 kilometara na sat, izgradnja Kampa Century bila je pravi izazov. Baza je izgrađena od 6.000 tona materijala transportovanih teškim saonicama, koje su se kretale brzinom od svega tri kilometra na sat. Materijal je prvo prebacivan do Tule na Grenlandu, a zatim na sankama do lokacije Kampa Century, što je trajalo 70 sati.

Inženjeri su prvo kopali rovove, od kojih je najduži bio prolaz od 300 metara nazvan “Glavna ulica”, prije nego što su izgradili drvene zgrade i čelične krovove koji su činili Kamp Century.

Srce baze bio je jedan od prvih nuklearnih reaktora srednje snage, PM-2, koji je, zbog ekstremnih hladnoća, morao biti pažljivo održavan da bi snabdijevao bazu energijom.

Dok su radili u bazi, naučnici su napravili značajne geološke proboje, poput proučavanja ledenih jezgara i otkrivanja drevne istorije šuma i divljeg svijeta na Grenlandu. Ali, istraživanje je bilo samo paravan.

Sam Kamp Century nije bio tajna – njegova izgradnja bila je poznata činjenica, a vojska je čak snimila promotivni video o projektu. Ipak, naučno istraživanje služilo je kao maska za veliki američki nuklearni strateški plan, poznat kao “Projekat Ledeni Crv”. Plan je predviđao da Kamp Century postane skladište balističkih raketa ispod grenlandskog leda. Planirano je 84.000 kvadratnih kilometara tunela, dovoljno za 600 raketa i 11.000 vojnika koji bi stalno živeli u ovom “gradu ispod leda”.

Ali, projekat nikada nije realizovan zbog brojnih prepreka. Do 1967. godine Kamp Century je napušten, postavši zaleđeni fosil Hladnog rata. Nuklearni plan je objavljen 1997. godine zahvaljujući Danskom institutu za međunarodne poslove.

Danas ostaci baze leže zakopani pod slojevima leda i snega. Međutim, postoji ozbiljna prijetnja. Nuklearni reaktor iz baze, iako uklonjen, ostavio je za sobom 178.000 litara nuklearnog otpada. Sada, taj otpad miruje ispod leda – koji se topi zbog klimatskih promjena.

– Mislili su da nikada neće biti izložena -rekao je Vilijam Kolgan, klimatolog i istraživač glečera sa Univerziteta Jork u Torontu, koji je vodio studiju, za The Guardian.

– U šezdesetim godinama termin ‘globalno zagrevanje’ još nije bio poznat. Ali klima se mijenja, i pitanje je sada da li će ono što je zakopano ostati zakopano – dodao je.

(Telegraf Nauka/Popular Mechanics)

Related Topics:

Zanimljivosti

TAJNA ČULA KOJA NE GRIJEŠE! Kako psi prepoznaju „LOŠU OSOBU“ prije svih?

Tokom nekoliko godina istraživanja kognitivnog razvoja životinja, on je testirao ideju da psi znaju kada su prevareni i pamte ljude koji su to uradili na više načina.

Ne samo da se ova pretpostavka pokazala tačnom, već psi gube povjerenje u tu osobu nakon što budu prevareni.

Jedan od eksperimenata je izgledao ovako: nekoliko činija za hranu, dobrovoljac i psi. Druga osoba je postavila prazne činije, koje psi nisu mogli da vide dok im se nisu približili. Postupak je ponovljen nekoliko puta, i na kraju se ispostavilo da su se psi sjetili ko ih je prevario. Kada je ta osoba ušla u sobu, većina pasa je bila ravnodušna, a nekoliko njih je pokazalo bijes. Istovremeno, pokazali su naklonost prema onima koji ih nisu prevarili, piše National Geographic.

Još jedna studija, koju su sproveli naučnici sa Odjeljenja za psihologiju Univerziteta u Kjotu, pokazala je da psi nisu propustili priliku da vide kako neko loše postupa sa članovima njihove ljudske porodice i reagovali su u skladu sa tim. Ono što su uradili zavisilo je od ličnosti psa, ali su razumeli šta se dešava.

U eksperimentu su učestvovali psi u pratnji svojih vlasnika i nekoliko dobrovoljaca koje nisu poznavali. Neki od dobrovoljaca su se lijepo ophodili prema svojim vlasnicima, dok su drugi vikali na njih i bili agresivni.

Kada su dobrovoljci zatim ponudili psima hranu, otkriveno je nešto veoma zanimljivo. Oni koji su bili ljubazni prema svojim vlasnicima nisu imali problema – psi su prihvatali njihove poslastice i maženje. Ali oni koji su bili grubi izazvali su negativnu reakciju: neki psi nisu htjeli da uzmu kolačić, neki jesu, ali čak ni oni koji su ga prihvatili nisu bili raspoloženi za dalju interakciju i jednostavno su otišli.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

TAJNA SA TITOVOG STOLA: Objavljen jelovnik Josipa Broza – uživao u specijalitetima, a onda prelazio na STROGU DIJETU

Iako se Josip Broz Tito smatrao velikim gurmanom koji je uživao u dobroj hrani, ponekad je pretjerivao, zbog čega je za njega osmišljen poseban program ishrane.

Detalji o njegovoj ishrani i jelovnicima opisani su u knjizi Branka Trbovića, Titovog dugogodišnjeg nutricioniste.

Trbović je proveo više od trideset godina sa jugoslovenskim predsjednikom, brinući se o njegovoj ishrani na putovanjima, u Bijelom dvoru, na Brionima, na brodu Galeb i u Plavom vozu. Svoja sećanja i jelovnike zabiležio je u knjizi Jelovnici poznatih ljudi – Kako je jeo Josip Broz Tito, javlja beogradska televizija N1.

Knjiga nije samo zbirka recepata, već pruža i “gurmanski” uvid u politiku i svakodnevni život tog vremena, posmatrano iz perspektive kuvara.

Na duhovit način opisuje karaktere i prehrambene navike poznatih svjetskih i jugoslovenskih ličnosti, prenosi B92.

Primjer Titovog cjelodnevnog jelovnika
Doručak: Crna kafa (140 ml), slatka pavlaka (20 g), bijeli hleb (20 g) i puter (5 g)

Užina u 11:00: Pileći želuci u supi (100 g), bijeli hleb (20 g)

Ručak: Teleća prsa graten (120 g) sa uljem (5 ml), pečen krompir (50 g), vrganji sa sirćetom (20 g), zelena salata (30 g) i crveni kupus (30 g) sa uljem (5 ml), crni hleb (20 g)

Desert: Knedle sa šljivama – šljive (20 g), krompir (20 g), brašno (5 g), šećer (5 g), 1/4 jajeta

Užina u 16:00: Jogurt

Večera: Goveđa supa (150 ml) sa poširanim jajetom, ražnjići od pilećeg bijelog mesa (50 g) i safalade (40 g), pomfrit (20 g) sa uljem (5 ml), salata od kiselog kupusa (50 g) i kisele paprike (50 g) sa uljem (5 ml), jabuka (100 g)

Obrok u 21 sat: Safalada (150 g)

Ukupan dnevni unos:
Ukupno kalorija: 1.605 kcal

Proteini: 101,3 g

Masti: 85 g

Ugljeni hidrati: 145 g

Nastavi čitati

Zanimljivosti

KAFA POD LUPOM NAUČNIKA: Ova vrsta je najbolja koju možete da pijete, čak i sa mlijekom

Znate li koja kafa je u vrhu zdravih izbora?

Za mnoge ljude, kafa je jutarnji ritual, trenutak predaha tokom dana i neizostavni dio svakodnevice. Ipak, naučnici sve češće ukazuju na to da za zdravlje nije važna samo količina popijene kafe, već i vrsta, način i vrijeme kada je pijemo.

Sama kafa ima brojne prednosti. Sadrži antioksidanse, ima protivupalno dejstvo i može povoljno da utiče na metabolizam. Problem nastaje u trenutku kada se u šoljicu dodaju šećer, aromatizovani sirupi ili masna pavlaka. Tada se zdrav napitak vrlo brzo pretvara u visokokaloričnu “bombu”, što efikasno poništava zdravstvene koristi kafe.

Međutim, najzdraviji pristup kafi ne zahtjeva radikalna odricanja. Ključni su mali, svakodnevni izbori – kako ono što dodajemo u kafu, tako i vrijeme kada je pijemo.

Domaća kafa na vrhu zdravih izbora
Istraživanja ne ostavljaju sumnju – što je kafa jednostavnija, to je zdravija. Crna kafa, bez šećera i nepotrebnih dodataka, najčešće se nalazi na listama najpovoljnijih izbora. Dobra alternativa može da bude kafa sa malom količinom mlijeka. Stručnjaci naglašavaju da ne treba u potpunosti odustati od uživanja, već ograničiti dodatke koji uglavnom donose kalorije.

Najbolje vrijeme za kafu
Jedan od najvažnijih zaključaka istraživanja, koje pominje aol.com, jeste uticaj vremena ispijanja kafe na organizam. Pijenje kafe veoma rano ujutru ili kasno uveče može da poremeti prirodni cirkadijalni ritam i negativno utiče na kvalitet sna. A upravo san ima ogroman značaj za rad srca, metabolizam i zapaljenske procese u tijelu. Prema mišljenju naučnika, umerena i dobro isplanirana konzumacija kafe omogućava da se iskoriste njene prednosti bez narušavanja hormonske ravnoteže.

Temperatura i način pripreme takođe su važni
Važno je ne samo šta pijemo, već i kako je kafa pripremljena. Neki načini pripreme pomažu u smanjenju jedinjenja koja mogu da povise nivo holesterola. S druge strane, veoma topli napici mogu da iritiraju digestivni sistem, naročito kod osjetljivih osoba. Stručnjaci ističu da nije neophodno mijenjati omiljeni način pripreme, ali vredi biti svestan da svakodnevni izbori dugoročno utiču na zdravlje.

Da li nam kafa zaista prija?
Nije iznenađujuće što se, suočeni s preporukama, mnogi ljubitelji kafe pitaju da li im svakodnevna šoljica zaista koristi. Odgovor nije jednostavan. Sve zavisi od individualnih navika, količine i načina ispijanja kafe. Jedno je sigurno – svesni izbori mogu da učine da kafa ostane zadovoljstvo, a ne skriveni neprijatelj zdravlja.

Nastavi čitati

Aktuelno