Novo istraživanje pokazalo je koje karakteristike kod žena najčešće privlače pažnju muškaraca na aplikacijama za upoznavanje.
Iako su ukusi individualni i ne postoji univerzalna formula za privlačnost, analiza podataka aplikacije Badoo pokazala je određene obrasce među korisnicima kada je riječ o odabiru žena.

U svijetu modernih sastanaka, gdje se prvi utisak često stvara za svega nekoliko sekundi na osnovu fotografije i kratkog opisa profila, pojedini detalji mogu igrati veću ulogu nego što se na prvi pogled čini.

Osmijeh je jedan od najvažnijih detalja

Dobra profilna fotografija često je ključ uspjeha na aplikacijama za upoznavanje, a osmijeh se pokazao kao jedan od detalja koji privlači najviše pažnje.

Prema istraživanju Mat Groupa, izgled osmijeha, uključujući zdravlje i izgled zuba, važan je velikom broju korisnika. Oko 60 odsto muškaraca i 71 odsto žena navelo je da im je lijep osmijeh važan prilikom odabira potencijalnog partnera.

Uredni nokti ostavljaju bolji utisak

Iako se nokti možda ne čine kao presudan faktor privlačnosti, podaci sugerišu da ljudi obraćaju pažnju i na takve sitnice. Uredni nokti često se povezuju sa ličnom higijenom i brigom o sebi, dok neuredan izgled može ostaviti negativan prvi utisak.

Brinete su dobijale više poruka

Prema analizi Badooa, žene sa smeđom kosom dobijale su više poruka od plavuša. Brinete su činile oko 40 odsto ukupnih poruka, dok je na plavuše otpadalo oko 15 odsto.

Ipak, autori istraživanja napominju da rezultat može zavisiti i od toga koliko je korisnica sa određenom bojom kose bilo aktivno na aplikaciji.

Muškarci najčešće biraju prosječnu visinu

Kada je riječ o visini, podaci pokazuju da mnogi muškarci ne traže ekstremne vrijednosti. Najviše njih, oko 46 odsto, preferiralo je žene visoke između 160 i 168 centimetara.

Smeđe oči privukle su najviše pažnje

Iako se često smatra da su svijetle oči posebno privlačne, analiza Badooa pokazala je drugačiji rezultat. Žene sa smeđim očima primile su najviše poruka među korisnicama aplikacije.

Najpopularnija je bila “prosječna” građa

Podaci su pokazali i da su najviše pažnje dobijale žene sa “prosječnom” tjelesnom građom. Taj pojam je širok i može obuhvatati različite tipove tijela, ali je u analizi aplikacije upravo ta grupa bila najzastupljenija među korisnicima.

Kolonija dabrova, koja je prije tri godine vraćena u svoje prirodno stanište u zapadnom Londonu, pomogla je da se spriječe poplave kod željezničke stanice Grinford, jer su ove životinje izgradnjom brana usporile protok vode i smanjile opterećenje odvodnog sistema, saopštili su danas učesnici projekta njihove reintrodukcije.

Kako navode učesnici projekta, od dolaska dabrova stanica Grinford više ne plavi nakon obilnih padavina, prenosi BBC.

U okviru projekta istaknuto je i da kolonija uspješno napreduje, te da su ove godine rođena najmanje dva mladunca.

Veterinar i stručnjak za zaštitu prirode Šon Mekormak rekao je da je ranije riječna voda za svega nekoliko minuta stizala do Grinforda, dok sada prolazi kroz niz dabrovih brana i složen sistem močvara.

“Oni usporavaju protok vode tokom obilnih padavina. Istovremeno omogućavaju da se voda upije u zemljište, koje je sada znatno vlažnije i oko samog vodotoka, dok močvarna staništa koja stvaraju zadržavaju vodu mnogo duže”, rekao je Mekormak.

On je naveo da je sada potrebno više sati da voda prođe kroz svaku branu, dodajući da je sistem dao rezultate.

“Već tokom druge zime od njihovog dolaska nije bilo poplava nizvodno, a ni tokom treće zime, koja je upravo završena, nije zabilježeno plavljenje u području koje je bilo posebno ugroženo”, rekao je Mekormak.

Mladunci, koji su rođeni prošle sedmice, u večernjim časovima izlaze iz jazbine, pa se stanovnici Paradajs Fildsa okupljaju kako bi ih fotografisali i snimali.

“Iako sam naučnik, prizor je dirnuo i mene. Izuzetno su umiljati. Prvi mladunac pojavio se prošle sedmice, a majka ga je nježno gurkala i potapala u vodu, jer su mladunci u početku veoma paperjasti i lako plutaju. Bilo je fascinantno posmatrati tu interakciju”, rekao je Mekormak.

Ekolog projekta Nađa Miročničenko izjavila je da je biodiverzitet oko potoka značajno povećan, prenosi Tanjug.

“Zabilježili smo nagli porast broja beskičmenjaka, dolazak većeg broja ptica, kao i najmanje dvije nove vrste slijepih miševa. Zadovoljstvo je posmatrati kako se zapušteno područje, koje je bilo obraslo i potisnuto vegetacijom, postepeno obnavlja i postaje znatno bogatije biljnim i životinjskim vrstama”, rekla je Miročničenko.

Dabrovi tokom jakih kiša usporavaju protok vode izgradnjom brana i stvaranjem močvarnih područja koja zadržavaju vodu, čime se smanjuje pritisak na odvodni sistem nizvodno.

Dabrovi, poznati kao prirodni graditelji, istrijebljeni su u Velikoj Britaniji prije više vijekova zbog krzna, mesa i mirisnih žlijezda, a u Iling su vraćeni 2023. godine, nakon čega su počeli da mijenjaju izgled tog područja.

Toplotni talas koji je ove sedmice zahvatio Evropu predstavlja rizik za sve, ali su neke grupe posebno ugrožene.

Osim djece i starijih osoba, na pojačanom su udaru i ljudi koji uzimaju određene lijekove, a da toga često nisu ni svjesni.

Koji lijekovi povećavaju rizik?

Određeni lijekovi mogu uticati na sposobnost tijela da se hladi ili zadržava tekućinu.

U smjernicama se navodi da posebnu pažnju trebaju obratiti osobe koje uzimaju lijekove za hronična stanja, ali i za probleme sa mentalnim zdravljem.

Lijekovi za hronična stanja, kao što su diuretici i beta-blokatori, ali i oni za liječenje mentalnih poteškoća poput antipsihotika i uobičajenih antidepresiva, mogu narušiti sposobnost tijela da se hladi ili zadržava tekućinu, upozoravaju ljekari.

Prema njihovim riječima, zbog toga osobe koje ih uzimaju postaju podložnije komplikacijama uzrokovanim vrućinom.

Važno je razumjeti kako lijekovi utiču na reakciju tijela na vrućinu te se u slučaju nedoumica savjetovati s ljekarom ili farmaceutom.

Pogoršanje postojećih bolesti

Visoke temperature mogu pogoršati i postojeća zdravstvena stanja.

Osobe s kardiovaskularnim, respiratornim ili bubrežnim bolestima mogu doživjeti pogoršanje tokom toplotnog talasa.

To se događa jer pokušaj tijela da se rashladi stvara dodatno opterećenje na organe koji su već pod pritiskom.

Na primjer, osobe sa srčanim bolestima mogu teže održavati potreban protok krvi, što može dovesti do bolova u grudima ili čak zatajenja srca.

Neophodna hidratacija

Slično tome, osobe sa hroničnom opstruktivnom plućnom bolešću (KOPB) ili astmom mogu imati poteškoća sa disanjem jer kombinacija vrućeg vazduha, zagađenja i dehidracije upaljuje dišne putove i smanjuje unos kiseonika.

Osobe sa bubrežnom bolešću ili dijabetesom takođe trebaju obezbijediti stalnu hidrataciju, prenosi Index.

Kod njih postoji povećan rizik od akutnog oštećenja bubrega kada su dehidrirani jer bubrezi teže održavaju ravnotežu tekućine u tijelu.

Zbog svega ovog, ljekari naglašavaju da građani moraju biti svjesni kako njihova postojeća zdravstvena stanja i lijekovi koje uzimaju mogu uticati na njih tokom vrućeg vremena.