Connect with us

Društvo

„NAŠI POTICAJI MORAJU BITI RAVNI ONIMA U FBiH“ Poljoprivrednici širom Srpske ubrzano spremaju zahtjeve s kojima će pred ministra

Poljoprivrednici širom Srpske ubrzano spremaju zahtjeve s kojima će pred resornog ministra kada se bude raspoređivalo 180 miliona KM, koliko će iznositi agrarni budžet u idućoj godini, a sudeći prema planovima koje su skovali svi žele duplo više novca za svoj rad i trud.

Prema dosadašnjoj praksi proizvođači su za pregovarački sto u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS sjedali krajem godine da bi se okvirno dogovorili o raspodjeli agrarnog budžeta. S obzirom na to da nova vlada još nije formirana konsultativni sastanak sa predstavnicima poljoprivrednih udruženja vjerovatno će se desiti tek u januaru 2022. godine, ali to nije omelo domaće mljekare, stočare, voćare, pčelare i druge proizvođače da skroje planove o raspodjeli miliona.

Najveći dio kolača priželjkuju mljekari koji se nadaju da bi kao podršku proizvodnji mogli dobiti oko 60 miliona KM.

– Naši podsticaji moraju biti ravni onima u FBiH. Kod njih je ove godine podsticaj po litri mlijeka 45 feninga, a kod nas 25. Mljekarska proizvodnja je ugrožena i treba pokušati spasiti sve što se spasiti da. Mljekarskom sektoru ove godine pripalo je oko 30 miliona maraka, a u 2022. godini očekujemo duplo – kaže predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i mljekara Vladimir Usorac.

Prvi čovjek povrtara u Srpskoj navodi da su ove godine dobili 3,6 miliona KM, a da u narednoj sezoni očekuju čak više nego duplo.

– Planiramo da tražimo 10 miliona KM i to dva miliona za plasteničku proizvodnju, a osam za podršku tekućoj proizvodnji. Tražićemo i da premija iduće godine bude fiksna i to 15 feninga po kilogramu povrća, a do sada je bila do 0,15 KM, kao i da se na marku poveća iznos po litri regresiranog dizela, jer je izdvajanje za gorivo, uz vještačko đubrivo, naš najveći trošak – kaže predsjednik Udruženja povrtara RS Brane Mastalo.

Povećanje sredstava od 30 do 40 odsto u odnosu na ovogodišnji iznos u idućoj godini očekuju proizvođači tovne junadi.

– Veći podsticaji će nam pružiti šansu da zanovimo i unaprijedimo proizvodnju – priča predsjednik Udruženja uzgajivača tovne junadi u Srpskoj Goran Mitrović.

Udruženje voćara RS iduće sedmice imaće sastanak na kojem će usaglasiti zahtjeve s kojima će pred ministra, a predsjednik udruženja Dragoja Dojčinović kaže da se neće zadovoljiti mrvicama kao ranijih godina.

– Ove godine su nam pripala dva miliona KM, što je i te kako malo i zato ćemo sada tražiti da subvencija za proizvedeno i prodato voće bude fiksna, oko 0,25 KM po kilogramu proizvedenih jabuka i krušaka. Lani je to bilo sedam feninga – rekao je Dojčinović.

Predsjednik Saveza udruženja pčelara RS Damir Barašin ističe da su ove godine na ime podsticaja dobili oko milion KM, a iduće očekuju duplo.

– Nadam se da će podsticaj po košnici biti 10 KM, a kada to obračunamo sa brojem košnica, dođemo do iznosa od oko dva miliona KM – navodi Barašin, piše Glas Srpske.

Uzgajivači svinja priželjkuju između sedam i devet milion maraka, jer im je toliko trebalo da podignu proizvodnju koja je već neko vrijeme u padu.

– Veoma je važno da budemo svi zajedno konstruktivni i tih 180 miliona KM usmjerimo u razvoj. Moramo postaviti poljoprivrednu proizvodnju na jake temelje, a to planirana sredstva za agrarni budžet mogu – tvrdi predsjednik Udruženja uzgajivača svinja RS Mišo Maljčić.

(GlasSrpske)

Društvo

GUŽVE NA GRANIČNIM PRELAZIMA! Ako ste krenuli na put, spremite se na čekanja

Saobraćaj je pojačan na više graničnih prelaza sa Hrvatskom na ulazu i izlazu iz BiH, kao i na granici sa Srbijom na prelazu Rača na izlazu iz BiH, saopšteno je iz Auto-moto saveza Republike Srpske.

Na granici sa Hrvatskom pojačan je saobraćaj na graničnim prelazima Gradina i Orašje na izlazu iz BiH, na prelazima Kostajnica i Brod na ulazu u BiH, a na graničnom prelazu Gradiška na izlazu i ulazu u BiH.

Na ostalim graničnim prelazima zadržavanja nisu duža od 30 minuta.

Iz AMS-a su naveli da su gužve na graničnim prelazima izrazito promjenljivog karaktera.

Nastavi čitati

Društvo

U NEDJELJU SLAVIMO VASILIJA OSTROŠKOG! Kažu da nema čovjeka kome nije pomogao

Sveti Vasilije Ostroški je praznik koji slavimo 12. maja, a ove godine taj dan pada u nedjelju. Za ovog ostroškog sveca se vjeruje da je najveći čudotvorac, dok u srpskom narodu se njegovo ime ne spominje bez riječi “Slava mu i milost”.

Kada odete na Ostrog, vidjećete kolonu ljudi koji strpljivo čekaju da cjelivaju mošti sveca koji i dalje hoda među nama, a u toj koloni se pričaju svi jezici svijeta. Jer, Svetom Vasiliju Ostroškom se mole pripadnici svih vjerskih zajednica.

Interesantno je da ne postoje paganski običaji vezani za ovaj veliki praznik. Jedino što treba da se uradi na dan Svetog Vasilija Ostroškog je to da se iskreno pomolite ovom čudotvorcu, verujući iz dubine duše da će ta želja biti uslišena.
Ko je bio Sveti Vasilije Ostroški?

Rođen je kao Stojan Jovanović u Popovom polju kod Trebinja, a već u 12. godini poslat je u manastir Zavala, gde je njegov stric Serafim bio iguman. Nakon što je završio manastirsku školu, dobio je monaški čin i postao paroh Popovog polja.

Službovao je u mnogim gradovima, od Mostara, preko Herceg Novog i Pljevalja, Morače, do Ogonošta i Bjelopavlića. Preminuo je 1671. godine, a njegove mošti i grob čuvaju se u manastiru Ostrog u Crnoj Gori, za koji se vezuju brojne legende.
Linker
U njegovu moć iscjeljenja vjeruju pripadnici kako hrišćanske, tako i muslimanske vjere. Zašto?

Postoje brojna pismena svjedočenja ljudi da su molitve upućene Svetom Vasiliju Ostroškom uslišene – svako kome je ovaj svetac pomogao, prilikom sledeće posjete manastiru Ostrog zapisuje na papir čitavu priču i ostavlja u Gornjem manastiru, a monasi ih sakupljaju, čuvaju i pretvaraju u knjigu.

Neke od starih legendi koje svjedoče o milosti, dobroti i moći Svetog Vasilija između ostalog jeste i priča da je sa vrha Gornjeg manastira jednom davno ispala beba iz kolijevke. Budući da je se Gornji manastir nalazi u stenama planine Ostroška greda, maltene uz samu liticu, na čak 900 metara nadmorske visine, majka se prestrašila i vjerovala da je izgubila dijete. Međutim, beba je pronađena živa i zdrava na zemlji u podnožju planine, veselo se smješkajući.

Oni koji ne vejruju u priče poput ove, ipak se zamisle kada čuju istinitu činjenicu – požar koji je izbio na planini Ostroška greda poštedio je oba manastira i obližnje kapele. Takođe, činjenica je da je za vrijeme Drugog svetskog rata iznad Gornjeg manastira Ostrog pala bomba, ali nikada nije eksplodirala.

Ljudi koji su ikada spavali pod okriljem ove svete građevine, govore da je to bila najmirnija noć koju su prespavali. Zbog toga što se osjećaju veoma sigurno, mnogi posjetioci hrama biraju da spavaju napolju – u konačištu pored manastira postoje kreveti, ali i pokrivači koji su svakom posjetiocu na raspolaganju i dozvoljeno ih je iznositi napolje.

Jedino što nije dozvoljeno jeste fotografisanje unutar i u porti Gornjeg manastira. Ako se ikada zaputite na ovo sveto mjesto, običaj je da se ponese flaša ulja, koju monasi pri službama osvještavaju i poklanjaju vjernicima u malim flašicama, a koje se koriste radi liječenja. Treba ponijeti i šećer, koji ostaje u manastiru i kojim se svi mogu poslužiti.

Međutim, najvažnije je da ponesete jedan par crnih, muških čarapa – priča se da su čarape Svetog Vasilija uvek pocepane jer noću ustaje i hoda, pa ih monasi svakoga dana mijenjaju.

Žene ne smiju ulaziti u kratkim suknjama, čak ni u pantalonama – obavezna nošnja je suknja bar do koljena, kao i pokrivena ramena i grudi, a treba staviti i maramu na glavu. I muškarci treba da dođu pokrivenog tijela, dakle, ne smije se ulaziti u sandalama i šortsevima.

Određenim danima, ruka Svetog Vasilija je otkrivena da bi je vjernici celivali tokom obilaska manastira, a svi koji su imali priliku da je vide otkrivenu, govore da ta ruka izgleda veoma živo, a ne kao dio tijela nekog ko je preminuo prije skoro 400 godina.

Takođe, u manastiru ćete imati prilike da čujete i da je nekim grešnicima svetac izmakao ruku, ne dozvolivši da je celivaju, a nemojte se usuditi ni da slažete monahe, jer se šuška da su vidoviti.

Mnogi vjeruju da će, ako se zajvetuju da će na praznik Svetog Vasilija otići u manastir Ostrog, njihova, ili bolest nekog njima bližnjeg, nestati “kao rukom odnešena”.

Ako poznajete osobu koja se sprema na ovakvo putovanje, trebalo bi da joj odnesete ulja, tamjana i pamuka da sa sobom ponese i da to ostavi kod sveca “da prenoći”.

Često se događa da se zavjetuju i katolici i muslimani, jer su na ovim prostorima svi uvjereni u velike čudotvorne moći Svetog Vasilija, pa se tako vjeruje da stvari koje prenoće kod njegovih moštiju liječe sve bolesti. Zbog toga pamuk, ulje i tamjan koji su nošeni na Ostrog treba čuvati za “ne daj Bože”.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i malo toplije

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) se očekuje pretežno sunčano i malo toplije vrijeme, uz dnevni razvoj oblačnosti i moguću slabu kišu ponegdje.

U ranijim jutarnjim časovima uz rijeke i po kotlinama moguća je magla, dok se tokom noći i jutra na nedjelju očekuje porast oblačnosti, prvo na zapadu, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab do umjeren sjeverni vjetar, a u Hercegovini slaba do umjerena bura, povremeno pojačana.

Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od sedam do 13, u višim predjelima od pet, a dnevna od 20 do 26, u višim predjelima od 15 stepeniCelzijusovih .

Nastavi čitati

Aktuelno