Connect with us

Banjaluka

Nastao u Vrbaskoj banovini, navijačima Borca je druga kuća!

Na današnji dan navršava se 85 godina od otvaranja fudbalskog hrama u Platonovoj ulici.

Ban Bogoljub Kujundžić bio je treći ban Vrbaske banovine, nakon Svetislava “Tise” Milosavljevića i Dragoslava Đorđevića, a stolovao je od 1935. do 1937. godine, kada ga je naslijedio Todor Lazarević.

Za vrijeme vladavine bana Kujundžića, Banjaluka je, između ostalog, postala bogatija za zgradu Hipotekarne banke (danas Palata predsjednika Republike Srpske), ali i za objekat koji je svim navijačima Borca druga kuća.

Na današnji dan prije 85 godina, a krajem vladavine bana Kujundžića, otvoren je fudbalski objekat koji svi danas znamo kao Gradski stadion!

Borac, današnji “upravnik” stadiona, nije ipak imao mogućnost da nastupi na njemu sve do završetka Drugog svjetskog rata.

U nedostatku vlastitog stadiona, od osnivanja, 1926. godine, išao je od nemila do nedraga. Crveno-plavi su najčešće trenirali na Banjalučkom polju, ali nikad nisu mogli sa sigurnošću da kažu na kojem terenu će odigrati zvaničnu ligašku utakmicu.

U to vrijeme, fudbalski lider u gradu na Vrbasu bio je ŠK Krajišnik, miljenik tadašnje vlasti, pa je Borac kao radnički klub nailazio na neprijatne situacije.

Tako se, na primjer, dešavalo da tadašnji Banjalučki nogometni podsavez odredi da Borac prvenstveni susret igra na Krajišnikovom igralištu, ali uprava Krajišnika – “zaboravi’ da naredi čuvaru da otvori vrata!?

Trajalo je to do 1936. godine, kada se pojavila inicijativa za gradnjom vlastitog stadiona, ali i kada je klubu prijetila druga zabrana rada nakon one iz 1929. godine poslije uspostavljanja Šestojanuarske diktature od strane kralja Aleksandra I Karađorđevića.

Nakon što je za predsjednika kluba imenovan ugledni ljekar i narodni poslanik Branko Čubrilović, do toga nije došlo, a njegovim ogromnim zalaganjem, ali i ostalih članova najužeg rukovodstva, Borčev stadion je izgrađen krajem te godine u blizini sadašnjeg hotela Bosna, na kojem je prvi gostovao zagrebački Metalac, u oktobru 1936. godine.

A za to vrijeme, nicao je veliki objekat, Stadion bana Bogoljuba Kujundžića, građen za potrebe pomenutog Krajišnika. Svečano je otvoren na današnji dan prije 85 godina, dan prije rođendana kralja Petra II Karađorđevića, posljednjeg jugoslovenskog kralja.

Nakon što je predsjednik Krajišnika Mirko Divjak banu Kujundžiću uručio povelju počasnog člana kluba, na teren su istrčali igrači banjalučkog Hajduka i Meteora iz Bosanske Krupe, čiji duel je bio uvertira za događaj dana – okršaj Krajišnika sa slavnim beogradskim BSK-om.

Nakon Drugog svjetskog rata, Krajišnik je ugašen te je nestao sa banjalučke fudbalske mape. Stadion bana Bogoljuba Kujundžića pripao je Borcu, koji se reaktivirao nakon zabrane rada od strane Nezavisne države Hrvatske, koja je držala Banjaluku okupiranom u godinama krvavog međunarodnog ratnog sukoba.

Prvi meč na zdanju koje je preimenovano u “Gradski stadion Banja Luka”, Borac je odigrao protiv ekipe 53. Srednjobosanske dizivije Narodno-oslobodilačke vojske Jugoslavije, a koja je bila u sastavu Petog bosanskog korpusa.

Značajnijih ulaganja u sadašnji Gradski stadion nije bilo do 1959. godine, kada su napravljene sjeverna i južna tribina za stajanje, međutim najznačajniji infrastrukturni projekti u prošlom vijeku vežu se, ipak, za 1973. i 1981. godinu.

Borčev stadion dobio je 1973. godine kompletnu, natkrivenu zapadnu tribinu koja je i danas u upotrebi, a iste godine je na terenu uspostavljena i reflektorska rasvjeta.

Osam godina kasnije, srušena je tadašnja istočna tribina za stajanje, a sagrađena nova, koja se i sada koristi.

Sjeverna i južna tribina srušene su 2001. godine, nakon što su zbog preopterećenosti tokom gostovanja reprezentacije Jugoslavije u Banjaluci povodom 75 godina Borca počele da “otkazuju poslušnost”.

Prije 12 godina, kada se Borac nakon 18 godina “posta” vratio na evropsku scenu osvajanjem Kupa BiH, istočna i zapadna tribina dobile su novo ruho, kako bi se ispunili zahtjevi Evropske fudbalske federacije u vezi sa odigravanjem domaćih evropskih mečeva na vlastitom stadionu.

Dvije godine kasnije, Gradski stadion je dobio i novu sjevernu tribinu, iza koje je krajem 2016. godine otvoren pomoćni teren sa vještačkom travom.

Takođe, očekuje se da se u septembru privedu kraju radovi na postavljanju nove travnate podloge.

Riječ je o projektu “Potpuna rekonstrukcija premijerligaških terena”, koju zajedničkim snagama sprovode Fudbalski savez BiH i Evropska fudbalska federacija, a u okviru koje će fudbalsko zdanje u Platonovoj ulici dobiti teren sa savremenom, hibridnom podlogom.

Related Topics:

Banjaluka

BANJALUKA LETI VIŠE NEGO IKAD! Ryanair uvodi dodatne letove i nove pogodnosti za putnike

Putnici u Banjaluci ove zime mogu očekivati više opcija za putovanja avionom.

Ryanair uvodi dodatne frekvencije na postojećim linijama, što će omogućiti direktnu povezanost sa nekoliko ključnih evropskih destinacija.

Prošle zime Ryanair je imao 15 sedmičnih letova na pet linija iz Banjaluke, dok će ove zime broj varirati u skladu sa sezonskim rasporedom, ali ukupno planiraju više letova nego prošle godine.

Destinacije uključuju Beč, Karlsrue, Memingen, Geteborg i Stokholm Arlanda. Početkom novembra Ryanair će imati 17 sedmičnih letova, a oko Nove godine čak 23 sedmična leta.

Inače, Aerodrom Banjaluka trenutno raspolaže sa dva odlazna i jednim dolaznim gateom, što ponekad stvara gužve kada se tri aviona istovremeno pripremaju za polazak. Planira se otvaranje trećeg gatea na južnom dijelu terminala, što bi znatno olakšalo promet putnika i unaprijedilo funkcionalnost aerodroma. Uz to, povećanje broja parkirnih pozicija sa četiri na šest dodatno bi smanjilo probleme s prometom aviona.

Iako su proširenja kapaciteta aerodroma potrebna, izazovi finansijske prirode, uključujući kreditnu zaduženost i potrebu obnove uzletno-sletne staze, trenutno ograničavaju veće investicije.

Analitičar Alen Šćuric ističe da male prilagodbe, poput trećeg gatea, mogu biti implementirane brzo i bez ometanja redovnog rada aerodrome, prenosi Zamaaero.

Nastavi čitati

Banjaluka

„PLEŠI LJUBAVI, ANĐELE NAŠ!“ Majka se oprostila od hrabrog Petra Šarića iz Banjaluke

Petar Šarić iz Banjaluke koji je tokom prethodnih dana ujedinio sve ljude dobrog srca u svojoj borbi za život, preminuo je 5. novembra u Beču na klinici gdje se liječio.

Brojni prijatelji i poznanici potresnim porukama danima se opraštaju se od hrabrog mladića iz Banjaluke, koji je nažalost izgubio bitku sa opakom bolešću. Sada se bolnim riječima oglasila i njegova majka Rada Šarić.

– Pleši ljubavi, anđele naš! Znamo da sada stalno hodaš, onako kako si govorio – „kad prohodam, samo ću hodati“. Sada hodaš, letiš, plešeš… bez bolova, bez granica, slobodan kao što si uvijek sanjao da budeš. Tvoje ime nikada neće biti izgovoreno s tugom, nego s ponosom. Jer ti si živ u svakom našem danu, u svakom pogledu prema nebu. Hvala ti, ljubavi, Pepe, Petriću, što si nas naučio što znači voljeti do kraja i vjerovati i kad je nemoguće. Pleši sada, ljubavi. I hodaj beskrajno – pisalo je u objavi na Fejsbuku.

Podsjećamo, krajem avgusta Petru Šariću (19) je otkriven rijedak i agresivan maligni tumor, a u međuvremenu je operisan.

Za dalje liječenje su mu bila potrebna ogromna finansijska sredstva, a brojni humani građani, organizacije i institucije stali su uz Petra u njegovoj borbi koju je hrabro vodio.

Nastavi čitati

Banjaluka

BOLJI USLOVI ZA PSE! Azil na Manjači dobio sedam novih boksova

Azil za pse na Manjači, zahvaljujući Udruženju građana “WagWag” i dobrim ljudima, dobio je sedam novih boksova, odnosno ispusta, što, prema riječima Anđele Španović, predsjednice Udruženja, nije dovoljno, ali je značajan korak u stvaranju boljih uslova za životinje.

  • Azil za pse na Manjači dobio sedam novih boksova
  • Predsjednica Anđela Španović kaže da je to mali, ali važan korak ka boljim uslovima
  • Najavljen novi događaj 16. novembra i postavljanje pločica sa imenima donatora

Kako je istakla u razgovoru za “Nezavisne novine”, za izradu boksova su se odlučili jer su smatrali da su oni najpotrebniji u ovom trenutku.

Azil svakodnevno otvoren za posjetioce

“Uspjeli smo da obezbijedimo određenu količinu sredstava i izgradili smo 1/4 ispusta. Naravno, to je s jedne strane veoma malo, jer nije sve i nisu svi uslovi popravljeni, ali to je ono što se moglo uraditi u tom trenutku i urađeno je na najkvalitetniji način. Zalažemo se uvijek kada radimo da radimo s ljudima koji rade kvalitetno. Boks je jako kvalitetno urađen. Po našem saznanju, radnici azila ove sedmice su počeli sa probijanjem otvora da bi psi mogli da izađu napolje”, rekla je Španovićeva.

Ona ističe da su se borili i izborili da azil bude otvoren svakodnevno za posjetioce.

Svaki novi boks veliki pomak

“Svako ko ima želju može uvijek da ode, može sam da fotografiše nekoliko pasa, da ih postavi na mreže i tako podijeli vijest o tome. Psi sada u azilu imaju veterinarsku njegu i hranu, ali građevinski uslovi nisu kakvi bi trebali biti”, kaže ona, dodajući da će kad god budu imali mogućnosti novac usmjeravati u nove građevinske radove.

Prema njenim riječima, svaki novi boks ili nova kućica za pse su veliki pomaci.

Udomljavanje pasa najbolji vid pomoći

Španovićeva ističe da je udomljavanje pasa najbolji način na koji građani mogu pomoći.

“Mi uvijek apelujemo na sve da udomljavaju pse iz azila, to je ono što svaki pojedinac može uraditi, da podijeli fotografije. Grad je tu i dalje lijen sa objavama pasa za udomljavanje, to se ne radi dovoljno koliko bi trebalo”, navodi ona u razgovoru za “Nezavisne novine”.

Kada je riječ o narednom periodu, ona otkriva da imaju u planu, ukoliko vrijeme posluži, da pozovu građane 16. novembra da dođu u azil kako bi vidjeli nove boksove, ali i kako bi postavili pločice sa imenima donatora.

Španovića je naglasila da “WagWag” ne vodi azil niti ima bilo kakva ovlaštenja koja druga udruženja nemaju.

“Sve što mi radimo svako drugo udruženje koje se bavi životinjama u gradu Banjaluci isto može da uradi ukoliko ima volje i mogućnosti”, istakla je ona.

Nastavi čitati

Aktuelno