Banjaluka
Nastao u Vrbaskoj banovini, navijačima Borca je druga kuća!
Na današnji dan navršava se 85 godina od otvaranja fudbalskog hrama u Platonovoj ulici.
Ban Bogoljub Kujundžić bio je treći ban Vrbaske banovine, nakon Svetislava “Tise” Milosavljevića i Dragoslava Đorđevića, a stolovao je od 1935. do 1937. godine, kada ga je naslijedio Todor Lazarević.
Za vrijeme vladavine bana Kujundžića, Banjaluka je, između ostalog, postala bogatija za zgradu Hipotekarne banke (danas Palata predsjednika Republike Srpske), ali i za objekat koji je svim navijačima Borca druga kuća.
Na današnji dan prije 85 godina, a krajem vladavine bana Kujundžića, otvoren je fudbalski objekat koji svi danas znamo kao Gradski stadion!
Borac, današnji “upravnik” stadiona, nije ipak imao mogućnost da nastupi na njemu sve do završetka Drugog svjetskog rata.
U nedostatku vlastitog stadiona, od osnivanja, 1926. godine, išao je od nemila do nedraga. Crveno-plavi su najčešće trenirali na Banjalučkom polju, ali nikad nisu mogli sa sigurnošću da kažu na kojem terenu će odigrati zvaničnu ligašku utakmicu.
U to vrijeme, fudbalski lider u gradu na Vrbasu bio je ŠK Krajišnik, miljenik tadašnje vlasti, pa je Borac kao radnički klub nailazio na neprijatne situacije.
Tako se, na primjer, dešavalo da tadašnji Banjalučki nogometni podsavez odredi da Borac prvenstveni susret igra na Krajišnikovom igralištu, ali uprava Krajišnika – “zaboravi’ da naredi čuvaru da otvori vrata!?
Trajalo je to do 1936. godine, kada se pojavila inicijativa za gradnjom vlastitog stadiona, ali i kada je klubu prijetila druga zabrana rada nakon one iz 1929. godine poslije uspostavljanja Šestojanuarske diktature od strane kralja Aleksandra I Karađorđevića.
Nakon što je za predsjednika kluba imenovan ugledni ljekar i narodni poslanik Branko Čubrilović, do toga nije došlo, a njegovim ogromnim zalaganjem, ali i ostalih članova najužeg rukovodstva, Borčev stadion je izgrađen krajem te godine u blizini sadašnjeg hotela Bosna, na kojem je prvi gostovao zagrebački Metalac, u oktobru 1936. godine.
A za to vrijeme, nicao je veliki objekat, Stadion bana Bogoljuba Kujundžića, građen za potrebe pomenutog Krajišnika. Svečano je otvoren na današnji dan prije 85 godina, dan prije rođendana kralja Petra II Karađorđevića, posljednjeg jugoslovenskog kralja.
Nakon što je predsjednik Krajišnika Mirko Divjak banu Kujundžiću uručio povelju počasnog člana kluba, na teren su istrčali igrači banjalučkog Hajduka i Meteora iz Bosanske Krupe, čiji duel je bio uvertira za događaj dana – okršaj Krajišnika sa slavnim beogradskim BSK-om.
Nakon Drugog svjetskog rata, Krajišnik je ugašen te je nestao sa banjalučke fudbalske mape. Stadion bana Bogoljuba Kujundžića pripao je Borcu, koji se reaktivirao nakon zabrane rada od strane Nezavisne države Hrvatske, koja je držala Banjaluku okupiranom u godinama krvavog međunarodnog ratnog sukoba.
Prvi meč na zdanju koje je preimenovano u “Gradski stadion Banja Luka”, Borac je odigrao protiv ekipe 53. Srednjobosanske dizivije Narodno-oslobodilačke vojske Jugoslavije, a koja je bila u sastavu Petog bosanskog korpusa.
Značajnijih ulaganja u sadašnji Gradski stadion nije bilo do 1959. godine, kada su napravljene sjeverna i južna tribina za stajanje, međutim najznačajniji infrastrukturni projekti u prošlom vijeku vežu se, ipak, za 1973. i 1981. godinu.
Borčev stadion dobio je 1973. godine kompletnu, natkrivenu zapadnu tribinu koja je i danas u upotrebi, a iste godine je na terenu uspostavljena i reflektorska rasvjeta.
Osam godina kasnije, srušena je tadašnja istočna tribina za stajanje, a sagrađena nova, koja se i sada koristi.
Sjeverna i južna tribina srušene su 2001. godine, nakon što su zbog preopterećenosti tokom gostovanja reprezentacije Jugoslavije u Banjaluci povodom 75 godina Borca počele da “otkazuju poslušnost”.
Prije 12 godina, kada se Borac nakon 18 godina “posta” vratio na evropsku scenu osvajanjem Kupa BiH, istočna i zapadna tribina dobile su novo ruho, kako bi se ispunili zahtjevi Evropske fudbalske federacije u vezi sa odigravanjem domaćih evropskih mečeva na vlastitom stadionu.
Dvije godine kasnije, Gradski stadion je dobio i novu sjevernu tribinu, iza koje je krajem 2016. godine otvoren pomoćni teren sa vještačkom travom.
Takođe, očekuje se da se u septembru privedu kraju radovi na postavljanju nove travnate podloge.
Riječ je o projektu “Potpuna rekonstrukcija premijerligaških terena”, koju zajedničkim snagama sprovode Fudbalski savez BiH i Evropska fudbalska federacija, a u okviru koje će fudbalsko zdanje u Platonovoj ulici dobiti teren sa savremenom, hibridnom podlogom.
Banjaluka
REKORDNA GODINA! Aerodrom Banjaluka imao više od 443.000 putnika, čekaju se nove rute
Direktor Aerodroma Banjaluka Valentina Kecman izjavila je da je izvjesno da će ova godina biti završena sa rekordnim brojem putnika i da će biti nadmašena 2023. godina kada ih je registrovano 460.000.
“Sa 24. novembrom već imamo 443.441 putnika i jasno je da će ova godina biti rekordna od vremena kada su ‘Rajaner’ i ‘Vizer’ počeli da saobraćaju sa banjalučkog aerodroma. Prošlu godinu smo završili sa 391.000 putnika i taj broj smo prešli već početkom oktobra ove godine”, naglasila je Kecmanova, za Srnu.
Ona je navela da trenutno saobraća jedna linija za Beograd sa “Er Srbijom”, šest linija sa “Rajanerom”, odnosno šesta linija za Brisel saobraća samo ljeti, a ostalih pet linija cijele godine.
“Kada je riječ o ‘Vizeru’, saobraćaju dvije linije, za Bazel i Dortmund i tokom ljetnog perioda bilo je drastično povećanje broja putnika na tim linijama”, rekla je Kecmanova.
Ona je naglasila da postoji smanjenje kod “Rajanera” tokom zimskog perioda, ali je bilo drastičnog povećanja tokom ljeta u odnosu na prethodnu godinu što i jeste pokazatelj da je bilo mnogo više putnika jer je kapacitet bio veći na svim letovima.
Kecmanova je navela da tokom ovog ljeta nije bilo novih linija, ali da se tokom zimskog perioda pregovara o novim ljetnim linijama iduće godine i krajem januara bi trebalo da bude više informacija o tome.
“Želimo nove linije i nije uvijek do nas. Avio-kompanije na osnovu svoje procjene rizika na tim linijama, odosno kakva će biti popunjenost putnika na letovima odlučuju da li žele da je uvedu”, rekla je Kecmanova.
Kako je istakla, ne zavisi sve samo od volje avio-kompanija već i od visine taksa i svega onoga što plaćaju na destinacijama.
“Kada su u Beču uveli veće takse ‘Vizer’ je povukao bazu, ‘Rajaner’ smanjio kapacitete što se odrazilo i na nas. Ono što je bilo planirano za zimsku sezonu drastično je smanjeno zbog taksa u Njemačkoj i Austriji jer su kompanije procijenile da im te linije neće biti toliko isplative pa su kapaciteti smanjeni”, rekla je Kecmanova.
Ona je navela da se između 15. decembra i 15. januara očekuje intenzivan period kada će sve linije da se udvostruče ili utrostruče.
Kecmanova je dodala da je na aerodromu riješen i sistem parkinga na koji su se putnici često žalili.
“Za razliku od manuelne naplate koja je bila prethodnih godina, putnici sada imaju mogućnost da plate putem parkomata, na naplatnoj kućici, te preko aplikacije na svom mobilnom telefonu”, pojasnila je ona.
Kecmanova je naglasila da su cijene parkinga ove godine drastično smanjene i da su najniže u odnosu na sve aerodrome u regionu – umjesto daosadašljih pet KM po satu sada putnici plaćaju tri KM, umjesto 15 KM koliko su plaćali za prvi dan i 10 KM za svaki naredni dan to sada iznosi pet KM i za prvi i za svaki naredni dan.
“Drastično smo smanjili ove cijene kako bi to bilo pristupačnije putnicima i omogućili im da svoje vozilo ostave ovdje na nekoliko dana, da niko ne mora da ih dovozi i odvozi sa aerodroma. Gužve su smanjene jer sistem prepoznaje tablicu i nema više potrebe da se skeniraju kju-ar kodovi ili bilo šta drugo što je pravilo zastoj”, rekla je Kecmanova.
Kecmanova je podsjetila i da je Aerodrom Banjaluka već imao ulaganja u ovoj godini, a riječ je o preuzimanju kontradiverzione kontrole.
“Morali smo da obučimo i zaposlimo nove ljude i već šest mjeseci uspješno radimo posao koji je do sada bio u nadležnosti Granične policije BiH”, rekla je Kecmanova, Nezavisne novine.
Banjaluka
Stanivuković ponovo zove odbornike: “GRAĐANI SU UMORNI OD PRAZNIH OBEĆANJA!”
Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković uputio je novi poziv rukovodstvu Skupštine grada i svim odbornicima da se odazovu sastanku zakazanom za ponedjeljak, 1. decembra, u 11 časova u Gradskoj upravi, s ciljem, kako je naveo, uspostavljanja punog funkcionisanja gradskih institucija.
Stanivuković je istakao da je u prethodnim mjesecima više puta pokušavao okupiti predstavnike svih političkih subjekata kako bi se osigurao rad Skupštine, ali da do toga nije došlo zbog izostanka volje da se zakaže redovna sjednica.
“Uvjeren sam da se svaki izazov može riješiti isključivo razgovorom. Na neke sastanke su došli, na neke nisu, ali ishod je ostao isti, redovna sjednica nije zakazana i rad Skupštine stoji”, poručio je Stanivuković.
Osvrnuo se i na nedavne poruke iz SNSD-a o spremnosti za saradnju.
“Pozdravljam svaku najavu saradnje, ali građani su odavno umorni od praznih obećanja koja ne prate konkretni koraci. Zato upućujem novi, jasan i otvoren poziv svim političkim subjektima da u ponedjeljak dođu na sastanak. Moramo obezbijediti da institucije našeg grada rade u punom kapacitetu”, istakao je Stanivuković.
Kako je naglasio, građani Banjaluke očekuju da njihovi predstavnici preuzmu odgovornost i omoguće normalno funkcionisanje gradske administracije.
Banjaluka
TALAS DOBROTE U BANJALUCI! Donacije stižu u javnu kuhinju jedna za drugom
U trenutku kada su korisnici javne kuhinje uputili simbolično pismo Djedu Mrazu, nisu ni slutili da će se njihove skromne želje tako brzo početi ostvarivati.
Međutim, talas solidarnosti koji je uslijedio potvrdio je da zajednica i te kako zna prepoznati trenutak kada je pomoć najpotrebnija.
Kako su poručili iz “Mozaika prijateljstva”, posebno ih raduje što su ih se sugrađani sjetili upravo u ovom periodu godine i počeli da se odazivaju humanitarnim akcijama.
Možda vas zanima:
Pismo Djedu Mrazu iz Banjaluke koje će promijeniti praznike za 350 mališana
“Javna kuhinja u našem gradu proteklih dana primila je nekoliko vrijednih donacija, potvrđujući još jednom koliko zajednica može biti snažna kada se ujedini oko humanih ciljeva”, rekli su oni.
Prva donacija stigla je zahvaljujući pozorišnoj predstavi “Ne igraj na Engleze”, koju su glumci izveli pred prepunom salom.
Sav prihod od ulaznica, ukupno 415 KM, uručen je javnoj kuhinji. Taj iznos biće iskorišten za kupovinu najneophodnijih prehrambenih namirnica, što će, kako navode, znatno doprinijeti svakodnevnom radu kuhinje.
Značajnu podršku pružili su i dugogodišnji prijatelji javne kuhinje – kladionica iz Banjaluke.
Oni su donirali 500 KM, a sredstva će biti utrošena na pripremu novogodišnjih paketića i kupovinu igračaka za mališane.
Iz kuhinje poručuju da će ovakvi gestovi mnogim mališanima uljepšati predstojeće praznike.
Treća donacija stigla je u vidu smrznutog pomfrita, čime je direktno podržana priprema svakodnevnih obroka.
Sve ove donacije, poručuju iz “Mozaika prijateljstva”, još jednom pokazuju koliko su humanost i zajedništvo važni, posebno u zimskom i prazničnom periodu.
“Javna kuhinja zahvalna je svim donatorima i pozivamo građane i kompanije da nastave pružati podršku u skladu sa svojim mogućnostima”, rekao je Miroslav Subašić, predsjednik Udruženja “Mozaik prijateljstva”.
Nezavisne novine
-
Politika2 dana agoUPRKOS HELEZOVOJ ZABRANI Sijarto sletio u Banjaluku
-
Politika3 dana agoAFERA NINKOVIĆ! Ne radi, ne zakazuje sjednice, ali PRIMA DVIJE PLATE – Moravac-Babić sve iznijela u javnost!
-
Politika2 dana agoŠLJIVIĆ ODGOVORILA GRAHOVČEVOJ: „Moje diplome su u Narodnoj skupštini, a salon ljepote ne znači da nisam pravnik“
-
Politika2 dana agoZaga Grahovac “NIKOLINA ŠLJIVIĆ JE FRIZERKA, ne zna izgovoriti ni ime institucije gdje je ZAMJENIK DIREKTORA”
-
Politika12 sati ago“ĆUTOLOG” NA NAJPLAĆENIJOJ FUNKCIJI! Šljivićeva sjela u RUGIPP dok 16 doktora nauka čeka posao
-
Politika2 dana agoERS PRED KOLAPSOM! “Gacko” ispao sa mreže, “Ugljevik” ostaje bez uglja
-
Svijet19 sati agoPROCURIO VOJNI PLAN NJEMAČE U SLUČAJU SUKOBA SA RUSIJOM: Brza mobilizacija 800 hiljada NATO vojnika
-
Politika2 dana agoOTKRIVENA NOVA KRAĐA! SDS traži ponavljanje izbora i u Bratuncu
