Connect with us

Banjaluka

Nastao u Vrbaskoj banovini, navijačima Borca je druga kuća!

Na današnji dan navršava se 85 godina od otvaranja fudbalskog hrama u Platonovoj ulici.

Ban Bogoljub Kujundžić bio je treći ban Vrbaske banovine, nakon Svetislava “Tise” Milosavljevića i Dragoslava Đorđevića, a stolovao je od 1935. do 1937. godine, kada ga je naslijedio Todor Lazarević.

Za vrijeme vladavine bana Kujundžića, Banjaluka je, između ostalog, postala bogatija za zgradu Hipotekarne banke (danas Palata predsjednika Republike Srpske), ali i za objekat koji je svim navijačima Borca druga kuća.

Na današnji dan prije 85 godina, a krajem vladavine bana Kujundžića, otvoren je fudbalski objekat koji svi danas znamo kao Gradski stadion!

Borac, današnji “upravnik” stadiona, nije ipak imao mogućnost da nastupi na njemu sve do završetka Drugog svjetskog rata.

U nedostatku vlastitog stadiona, od osnivanja, 1926. godine, išao je od nemila do nedraga. Crveno-plavi su najčešće trenirali na Banjalučkom polju, ali nikad nisu mogli sa sigurnošću da kažu na kojem terenu će odigrati zvaničnu ligašku utakmicu.

U to vrijeme, fudbalski lider u gradu na Vrbasu bio je ŠK Krajišnik, miljenik tadašnje vlasti, pa je Borac kao radnički klub nailazio na neprijatne situacije.

Tako se, na primjer, dešavalo da tadašnji Banjalučki nogometni podsavez odredi da Borac prvenstveni susret igra na Krajišnikovom igralištu, ali uprava Krajišnika – “zaboravi’ da naredi čuvaru da otvori vrata!?

Trajalo je to do 1936. godine, kada se pojavila inicijativa za gradnjom vlastitog stadiona, ali i kada je klubu prijetila druga zabrana rada nakon one iz 1929. godine poslije uspostavljanja Šestojanuarske diktature od strane kralja Aleksandra I Karađorđevića.

Nakon što je za predsjednika kluba imenovan ugledni ljekar i narodni poslanik Branko Čubrilović, do toga nije došlo, a njegovim ogromnim zalaganjem, ali i ostalih članova najužeg rukovodstva, Borčev stadion je izgrađen krajem te godine u blizini sadašnjeg hotela Bosna, na kojem je prvi gostovao zagrebački Metalac, u oktobru 1936. godine.

A za to vrijeme, nicao je veliki objekat, Stadion bana Bogoljuba Kujundžića, građen za potrebe pomenutog Krajišnika. Svečano je otvoren na današnji dan prije 85 godina, dan prije rođendana kralja Petra II Karađorđevića, posljednjeg jugoslovenskog kralja.

Nakon što je predsjednik Krajišnika Mirko Divjak banu Kujundžiću uručio povelju počasnog člana kluba, na teren su istrčali igrači banjalučkog Hajduka i Meteora iz Bosanske Krupe, čiji duel je bio uvertira za događaj dana – okršaj Krajišnika sa slavnim beogradskim BSK-om.

Nakon Drugog svjetskog rata, Krajišnik je ugašen te je nestao sa banjalučke fudbalske mape. Stadion bana Bogoljuba Kujundžića pripao je Borcu, koji se reaktivirao nakon zabrane rada od strane Nezavisne države Hrvatske, koja je držala Banjaluku okupiranom u godinama krvavog međunarodnog ratnog sukoba.

Prvi meč na zdanju koje je preimenovano u “Gradski stadion Banja Luka”, Borac je odigrao protiv ekipe 53. Srednjobosanske dizivije Narodno-oslobodilačke vojske Jugoslavije, a koja je bila u sastavu Petog bosanskog korpusa.

Značajnijih ulaganja u sadašnji Gradski stadion nije bilo do 1959. godine, kada su napravljene sjeverna i južna tribina za stajanje, međutim najznačajniji infrastrukturni projekti u prošlom vijeku vežu se, ipak, za 1973. i 1981. godinu.

Borčev stadion dobio je 1973. godine kompletnu, natkrivenu zapadnu tribinu koja je i danas u upotrebi, a iste godine je na terenu uspostavljena i reflektorska rasvjeta.

Osam godina kasnije, srušena je tadašnja istočna tribina za stajanje, a sagrađena nova, koja se i sada koristi.

Sjeverna i južna tribina srušene su 2001. godine, nakon što su zbog preopterećenosti tokom gostovanja reprezentacije Jugoslavije u Banjaluci povodom 75 godina Borca počele da “otkazuju poslušnost”.

Prije 12 godina, kada se Borac nakon 18 godina “posta” vratio na evropsku scenu osvajanjem Kupa BiH, istočna i zapadna tribina dobile su novo ruho, kako bi se ispunili zahtjevi Evropske fudbalske federacije u vezi sa odigravanjem domaćih evropskih mečeva na vlastitom stadionu.

Dvije godine kasnije, Gradski stadion je dobio i novu sjevernu tribinu, iza koje je krajem 2016. godine otvoren pomoćni teren sa vještačkom travom.

Takođe, očekuje se da se u septembru privedu kraju radovi na postavljanju nove travnate podloge.

Riječ je o projektu “Potpuna rekonstrukcija premijerligaških terena”, koju zajedničkim snagama sprovode Fudbalski savez BiH i Evropska fudbalska federacija, a u okviru koje će fudbalsko zdanje u Platonovoj ulici dobiti teren sa savremenom, hibridnom podlogom.

Related Topics:

Banjaluka

“VLADA SE PONOVO ZADUŽUJE, A BANJALUKA ČEKA BLOKIRANE PROJEKTE” Poručuje menadžer grada Mirna Savić Banjac

Vlada Republike Srpske donijela je novu odluku o emisiji obveznica putem Banjalučke berze, kojom planira da se zaduži 40 miliona maraka, uz ostavljenu mogućnost da taj iznos bude povećan i do 50%.

Istovremeno, dok se na republičkom nivou krediti podižu bez zadrške, u Banjoj Luci mjesecima nema sjednica. Blokirani su ključni projekti – od kreditnog zaduženja za rješavanje vodosnabdijevanja u potkozarskim selima, preko kredita za most u Docu, pa do ulaganja u saobraćajnice i infrastrukturu u Motikama, Priječanima i Kuljanima.

Grad Banja Luka je u proteklom periodu vratio više miliona kredita i danas ima stopu zaduženosti od svega 11%, dok zakon dozvoljava do 18%. To je, kako ističu gradske vlasti, jasan pokazatelj stabilnosti, odgovornosti i urednog finansijskog poslovanja.

U poređenju s republičkim nivoom, razlika je drastična. SNSD se, prema javnim podacima, zadužuje kad god poželi i bez jasnog objašnjenja građanima – dok gubici u javnim preduzećima dostižu vrtoglave iznose: Šume RS preko 100 miliona, Željeznice tonu iz dana u dan, a novo zaduživanje se samo nastavlja.

Menadžerka grada Banje Luke Mirna Savić Banjac ističe da se prema najvećem gradu Republike Srpske postupa selektivno i politički motivisano, i da takav odnos koči razvoj cijele zajednice:

„Banja Luka je u mandatu gradonačelnika Stanivukovića smanjila dug sa 135 miliona, koliko je iznosio 2020. godine, na 26 miliona manje danas. Činjenica da smo to postigli u situaciji kada se guše gradski prihodi i kada mjesecima nema sjednica jasno govori da radimo savjesno i odgovorno, iako su nam uskraćena osnovna prava. Dok se Republika bez ikakvog plana zadužuje kad god poželi, Banja Luci – najvećem gradu i privrednom centru – ne dozvoljavaju ni da diše, ni da se razvija. Da li je to politika koja treba da bude dominantna u Republici Srpskoj? Politika koja podiže kredite bez plana, a blokira projekte koji unapređuju život građana? Zaslužili smo bolje!“

Prema riječima menadžerke, ovakve odluke Vlade RS predstavljaju otvoreni udar na lokalni razvoj, dok građani Banje Luke ostaju taoci političkih obračuna i blokada koje nemaju nikakvo opravdanje.

Nastavi čitati

Banjaluka

VIŠEKRUNA “Spomen-park u Šargovcu biće svjedočanstvo jednog od NAJTRAGIČNIJIH DOGAĐAJA”

U toku je Međunarodni opšti javni konkurs za izradu idejnog arhitektonsko-urbanističkog rješenja Memorijala (spomen-parka) posvećenog stradalim učenicima Šargovca. Konkurs je otvoren do 21. decembra 2025. godine.

-Ovaj konkurs nije samo arhitektonsko ili urbanističko pitanje, on je prije svega trajno svjedočanstvo jednog od najtragičnijih događaja iz naše istorije — zločina nad nevinim učenicima, počinjenog u Osnovnoj školi u banjalučkom naselju Šargovac 7.
februara 1942. godine – kazao je ovlašteni potpisnik Odjeljenja za prostorno uređenje Vuk Višekruna.

Kako je istakao -cilj je da se dobije spomen-park koji će na dostojanstven, emotivan i savremen način sačuvati sjećanje na nevine žrtve, ali i pružiti mjesto tišine i pijeteta, kao i prostor za edukativne sadržaje koji će mladima približiti značaj očuvanja istorijskog pamćenja, uz poštovanje ambijenta škole u kojoj se zločin dogodio.

-Pozivam sve zainteresovane da uzmu učešće, da svojim stvaralaštvom doprinesu izgradnji prostora koji će čuvati uspomenu i učiti nas humanosti, kao i da bismo dobili što veći broj kvalitetnih ideja – kazao je Višekruna.

Podsjećamo, konkurs je otvoren još mjesec dana, odnosno do 21. decembra 2025. godine, a kompletna konkursna dokumentacija je dostupna na www.banjaluka.rs.ba/konkurs-memorijal-sargovac. Vrijednost prve nagrade je 4.500 evra (protivvrijednost u KM).
BLINK

Nastavi čitati

Banjaluka

OTVORENA BIRAČKA MJESTA U SRPSKOJ! Počelo glasanje za novog predsjednika

U Republici Srpskoj danas se održavaju prijevremeni predsjednički izbori.

Na glasačkom listiću ukupno je šest kandidata. Sva biračka mjesta, njih 2.211 otvaraju se u sedam časova.

1.264.364 birača koliko ih ima pravo glasa, moći će da glasaju do 19 časova kada se biračka mjesta zatvaraju.

20.269 birača glasa putem pošte, a 258 birača glasaju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH u Minhenu, Berlinu, Beču i Beogradu. Za ove izbore Centralna izborna komisija izdvojila je više od 6 miliona maraka.

Prijevremeni predsjednički izbori u Republici Srpskoj održavaju se manje od godinu dana prije Opštih izbora u BiH.

Podsjetimo, nakon što je politički montiranim procesom Sud BiH proveo samovolju nelegitimnog Kristijana Šmita, a Centralna izborna komisija oduzela mandat od naroda legitimno izabranog predsjednika, iznuđeno je da građani Srpske izađu na prijevremene izbore i biraju novog predsjednika Republike.

Nastavi čitati

Aktuelno