Connect with us

Politika

NASTAVLJENO SUĐENJE OBRENU PETROVIĆU “Čuli smo sirene i vidjeli KAKO VODA DOLAZI”

U Okružnom sudu u Banjaluci nastavljeno je suđenje bivšem gradonačelniku Doboja, Obrenu Petroviću i nekadašnjem načelniku dobojske Civilne zaštite Milki Vidakoviću zbog poplava iz 2014. godine u kojima je život izgubilo 11 ljudi.
Glavni pretres nastavljen je saslušanjem svjedoka Tužilaštva koji su u vrijeme poplava bili članovi Kriznog štaba.

Mladen Dragičević, koji je 2014. godine kao veterinar i zadužen za spašavanje i procjenu ugroženosti životinja, svjedočio je o događajima 14. i 15. maja.
– Popodne 14. maja pozvan sam u zgradu Opštine i rečeno nam je da hitno idemo na ušće potoka Liješnja. Tamo sam zatekao nekoliko lica koji su bili članovi Štaba, uključujući i Obrena Petrovića. Tada je procijenjeno da treba izvršiti potrebne mjere, kako ne bi došlo do izlijevanja – naveo je Dragičević.

Svjedok dalje navodi da je policija 14. maja upozoravala građane u ugroženim naseljima, ali koliko mu je poznato, konkretnih mjera nije bilo.

– Na sastanku Kriznog šataba koji je održan oko ponoći između 14. i 15. maja, Obren Petrović je predlagao proglašenje vanrednog stanja, ali predsjednik kriznog štaba je sugerisao da bi tako nastala panika, a imali smo i upozorenja da bi u tom slučaju i firme koje su bile angažovane na nasipima povukle svoju mehanizaciju. Dan kasnije, 15. ujutru imali smo sastanak na kojem smo donijeli odluku o proglašenju vanrednog stanja – navodi Dragičević.

Probijanje nasipa
Slobodan Tomanić, kao član Kriznog štaba 15. maja oko 6:45 časova obaviješten je o probijanju nasipa i dobija naređenje da se javi na svoje radno mjesto u službu hitne pomoći.

– Na posao sam došao prije 7 časova i tada sam obavijestio druge radnike da su nasipi probijeni i da o tome upozore svoje porodice. Vozačima sam naredio da vozilo koje smo imali na raspolaganju natoče gorivom i budu spremni. Pošto sam ga lično poznavao, obavijestio sam i direktora Medicinske škole, sugerišući da pusti učenike kućama. Svu vrijednu medicinsku opremu podigli smo sprat iznad. Oko 10 časova čuli smo zvuk sirene i ubrzo viđeli kako voda nadolazi – rekao je Tomanić.

On je svjedočio da je tada oko 70 ljudi, pacijenata i osoblja Doma zdravlja ostalo odsječeno od ostatka grada.

– U popodnevnim časovima čamac je evakuisao najteže pacijenete, a mi smo ostali u Domu zdravlja do sutradan – izjavio je Tomanić.

Ne može da se sjeti
Nakon što je tužilac Mustafa Jukić svjedoku pročitao izjavu iz 2014. godine, u kojoj Tomanić navodi da je bio prisutan na sastanku Kriznog štaba 15. maja, što u današnjoj izjavi nije naveo, Tomanić je rekao da je prošlo puno vremena i da ne može precizno da se sjeti.

Svjedok Milivoje Đermanović 2014. godine bio je zaposlen u Odsjeku civilne zaštite Doboja kao referent za obuku specijalizovanih jedinica i stanovništva.

– Jedinica za rad i spašavanje na vodi brojala je 14 ljudi. To je sedam čamaca, pošto dvoje ljudi ide na jedan čamac. Jedinicu su činili kajakaši iz Doboja, ali oni nisu bili zaposleni u Civilnoj zaštiti. Mi nismo imali mogućnost da uradimo nešto konkretno na terenu, jer jedinice opšte namjene nemaju opremu i nisu obučene, one su tu da pružaju podršku. Konkrenu pomoć mogle su pružati specijalizovane jedinice koje su formirane od strane firmi i preduzeća, a na naš prijedlog – naveo je Đermanović.

Kao radnik zadužen za mjerenje nivoa vodostaja rijeke Bosne, Đermanović 15. maja nije zatekao mjernu letvu.

– Vršio sam redovna mjerenja nivoa vodostaja sve do 14. maja, što sam precizno evidentirao i o tome obavještavao šefa Civilne zaštite Milka Vidakovića. Tog 15. maja letve za mjerenje nije bilo, kasnije će se ispostaviti da se nije viđela, jer je nivo vode bio iznad nje – rekao je Đermanović.

O tome zašto vanredna situacija nije proglašena već 14. maja, kako bi se stanovništvo na vrijeme moglo evakuisati, Đermanović kaže da su pojedini članovi štaba smatrali da bi takva odluka u noći 14. na 15. maj izazvala paniku.

– Bilo je govora veče prije o tome da se sirena oglasi, ali do toga nije došlo jer je Štab odlučio da se ne oglasi kako ne bi došlo do panike. Naša sirena na Vatrogasnom domu oglasila se oko osam časova 15. maja, ali je bila neispravna i ubrzo je prekinuta – prisjeća se Đermanović

Nastavak glavnog pretresa protiv optuženih Obrena Petrovića i Milke Vidakovića biće nastavljen 21. decembra, za kada je planirano saslušanje novih pet svjedoka Tužilaštva, piše BN.

Related Topics:

Politika

SKUPO PLAĆAMO LOŠU VLAST: Kresojević tvrdi da SNSD Srpsku zadužuje po višim kamatama

Poslanik PSS/PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević poručio je da su posljednja zaduženja Republike Srpske pokazala da problem nije u tržištu kapitala, već u načinu na koji Vlada upravlja javnim finansijama.

Kresojević podsjeća da se Republika Srpska prije dva mjeseca zadužila po kamatnoj stopi od 6,5 odsto, dok je Federacija BiH u istom periodu planirala zaduženje po stopi od 5,5 odsto.

– Još tada sam upozoravao da je riječ o dokazu neodgovornog upravljanja budžetom. Premijer je tvrdio da je Republika Srpska dobro prošla i da treba sačekati da vidimo pod kojim uslovima će se zadužiti Federacija. Danas imamo odgovor – Federacija se zadužila po kamatnoj stopi od pet odsto, što je čak niže od prvobitno planirane stope – naveo je Kresojević.

Prema njegovim riječima, razlika u uslovima zaduživanja pokazuje da problem nije u berzi niti u globalnim tržišnim okolnostima, već u percepciji investitora o finansijskoj stabilnosti i kredibilitetu vlasti.

– Džaba nas SNSD uvjerava u bajke kada tržište pokaže realnost. Ova vlast je Republici Srpskoj donijela lošu reputaciju, a građani će kroz veće kamate plaćati cijenu takve politike – istakao je Kresojević.

On je dodao da se stvarno stanje ekonomije najbolje vidi kroz životni standard građana, te postavio pitanje zbog čega, ukoliko je ekonomija Republike Srpske uspješnija od ekonomije Federacije BiH, penzije nisu na istom nivou.

– Ako je situacija zaista toliko dobra kako vlast tvrdi, zašto penzioneri u Republici Srpskoj ne primaju penzije kao u Fe

Nastavi čitati

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Aktuelno