Nedostatak profesora matematike i fizike postaje sve izraženiji problem u Republici Srpskoj. Dok škole sve teže pronalaze stručan kadar, mladi sve rjeđe odlučuju da upišu nastavničke smjerove. Nedostatak profesora matematike i fizike u školama širom Srpske više nije samo statistika, već realnost sa kojom se obrazovni sistem uveliko suočava. I dok je studenata na Prirodno-matematičkom fakultetu sve manje, razloga za ovakav deficit je sve više.

U današnjem društvu sve češće se ističe i problematičan odnos prema prosvjetnim radnicima – koji se, prema riječima struke, godinama unazad degradira.

– Mislim da je prosvjetnom radniku važno nekako ugled da se vrati, da je važno biti prosvjetni radnik, da je važno biti učitelj – kaže Željka Đukić, profesor matematike i fizike.

Iza ovog problema ne stoje samo lični izbori mladih, već i dugogodišnje promjene u obrazovnom sistemu i na tržištu rada koje su značajno uticale na interes za nastavničke smjerove. – Promijenila se i globalna politika tržišta i više su bili u interesu poslovi koji su primijenjeni iz oblasti biologije, hemije itd. i to je dovelo sad već do neke brige za budućnost nastavnih kadrova – kaže Dino Hasanagić, prodekan Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Banjaluci.

Koliko je situacija ozbiljna pokazuju i podaci Zavoda za zapošljavanje.

– Na području filijale koju pokriva Doboj ili Prijedor nema evidentiranih lica, važno je naglasiti da su sva lica koja se nalaze na evidenciji imaju prethodno radno iskustvo u struci – rekao je Damjan Škipina, direktor Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske.

Drugim riječima – deficit nastavnika i na birou. A u nizu razloga zbog kojih nastavnici napuštaju učionice ili ih nikada ne izaberu kao zanimanje, onaj najveći je – plata. Nije tajna da se u privrednim, privatnim i drugim sektorima zarađuje znatno više nego unutar obrazovnog sistema.

– Oni se mogu zaposliti ne samo da budu nastavnici nego i u drugim privrednim preduzećima. To je možda i razlog zašto je teško uposliti matematičara da bude nastavnik matematike, zato što ga traži i privreda i zapošljava ga u tom sektoru gdje su praktično plate 2-3 puta veće u odnosu na platu koju prima naš profesor matematike u srednjoj školi – kaže Radoslav Gajanin, rektor Univerziteta u Banjaluci. Na visinu plata u prosvjeti teško je uticati, ali prostor za promjene postoji kroz modernizaciju obrazovanja i prilagođavanje studijskih programa – kako bi se kod mladih ponovo probudio interes za ove profesije.

Na Univerzitetima u Srpskoj na ovom problemu se uveliko radi, pa su i prognoze resornog ministarstva optimistične.

– Trenutno na našem PMF-u nemamo taj problem iz razloga što je studijski program spojen sa studijskim programom informatike. Dakle, to je matematika i informatika – to je studijski program gdje imamo zadovoljavajući broj studenata. Te smo to riješili dualnim studijskim programom da studenti koji to završe mogu da rade i kao profesori matematike i kao profesori informatike. To je za sada tako riješeno. A u Istočnom Sarajevu dodana je fizika, tako da će studenti moći da rade kao profesori sva tri predmeta – rekla je Jelena Starčević, pomoćnica ministra za visoko obrazovanje Republike Srpske.

Izmjene studijskih programa samo su “vrh ledenog brijega”, bez ulaganja u obrazovni sektor i bez konkretnih promjena, učionice će ostati bez onih koji bi trebalo da obrazuju nove generacije, piše ATV.