Connect with us

Svijet

NATO, ovo je početak kraja

Kriza NATO saveza, koju su s obje strane Atlantika do sada poricali ili pokušavali da odlože , sada je stigla, piše Robert Kagan u američkom časopisu ”The Atlantic”, prenosi Index.

Nakon što je Rusija u srijedu poslala roj drinova na Poljsku, navodi Kagan, došao je trenutak u kom će svijet otkriti da li su Sjedinjene Države i dalje posvećene odbrani svojih saveznika.

Kagan, koji je saradnik “The Atlantica” i viši naučni saradnik u “Brookings Institution”, jednom od najuticajnijih američkih tink-tankova, podsjeća da je od početka svoje predsjedničke kampanje Donald Tramp bio nejasan oko američkih bezbjednosnih obaveza prema Evropi.

“Saveznici su se nadali da će uspjeti da ga smire laskavim titulama poput ‘tatice’, popuštanjem pred njegovim carinama i opštim prihvatanjem ponižavajuće podložnosti – sve samo kako bi kupili vrijeme. Neki su čak gajili iluziju da će SAD pružiti neku vrstu sigurnosti ako bi evropske snage ušle u Ukrajinu, mada je bilo jasno da to Vladimir Putin nikada ne bi dopustio”, ocijenio je Kagan.

Prema njegovom mišljenju, pravo iskušenje američke predanosti činilo se kao problem koji će se pojaviti tek budućnosti, dok se u međuvremenu održavala fasada transatlantskog jedinstva, sve dok Evropa ne ojača sama ili dok Tramp ne ode sa scene.

To je odgovaralo i Amerikancima i Evropljanima: Tramp nije morao otvoreno da napusti saveznike, iako ih je postupno napuštao, a Evropljani nisu morali da priznaju da SAD više nisu uz njih, što bi značilo suočavanje sa sopstvenom sigurnošću i većim izdvajanjima za odbranu.

Putin je požurio…

Putin je, piše Kagan, imao sve razloge da požuri stvari. Iznenađenje je jedino to što napad na Poljsku nije izveo ranije.

Napad na linije snabdijevanja Ukrajine preko Poljske, Rumunije ili Slovačke uvijek mu je bio opcija.

Istorijski gledano, kad bi neka država direktno snabdijevala oružjem drugu državu u ratu, to je značilo da se i sama smatra zaraćenom stranom. Da je Putin ranije odlučio da bombarduje te linije snabdijevanja, mogao je da tvrdi da ima pravo na to, ističe autor teksta.

Odgovarajući na pitanje zašto onda to nije uradio, Kegan kaže da ranoj fazi rata Putin vjerovatno nije imao kapaciteta, ali da je važniji razlog bio strah da bi to u rat uvuklo NATO i SAD.

To je bila njegova noćna mora, pogotovo nakon što ruske snage nisu uspjele da ostvare brzu pobjedu i zaglavile su u Ukrajini.

Američka suzdržanost

Da je NATO ušao u rat, ruske bi snage bile osuđene na propast. Samo američki brodski i podmornički projektili mogli su da unište most kod Krima, da odsjeku ključnu rusku liniju snabdijevanja i pretvore vojnike u Ukrajini u mete za NATO avione i rakete.

Putin bi tada morao da bira između kapitulacije i nuklearnog rata koji bi uništio Rusiju.

Uprkos tome, piše Kagan, od početka su upravo Amerikanci bili ti koji su se najviše bojali vlastite intervencije.

Bajdenova administracija znala je za Putinove planove još u novembru 2021. i upozoravala na invaziju, ali nije preduzela nijedan potez koji bi nagovijestio vojnu reakciju – ni slanje brodova u Crno more, ni premještanje snaga bliže Ukrajini.

Kad je invazija počela, ruska vojska je zaglavila, ali SAD su i dalje birali suzdržanost: slali su oružje, ali uz stroga ograničenja, i izbjegavale sve što bi se moglo shvatiti kao agresivno.

Putin je tako preživio najveći trenutak opasnosti za Rusiju od Staljingrada.

Priprema za udar na NATO

Nakon što je shvatio razmjere američke suzdržanosti, Putin je krenuo da pritiska susjede i saveznike Ukrajine. To je bilo logično, s obzirom na kontradikciju američke politike: pomagati Ukrajini, ali ne ulaziti u sukob s Rusijom.

Putinov cilj sada je da prisili Ukrajinu na predaju. U Poljskoj već raste skepsa oko pomoći Kijevu, a ruski udari mogli bi da povećaju protivljenje ako SAD pokažu nepouzdanost. Time bi Ukrajinci morali da razmišljaju o svijetu bez spoljne pomoći.

Ali, Putin cilja i na veći plijen: raspad NATO saveza.

Već mjesecima vodi “rat u sjenci” protiv članica NATO-a, uključujući sabotaže i pokušaje atentata na evropske odbrambene zvaničnike.

Kako podsjeća kolumnista “Atlantica”, Trampova administracija na to je reagovala najavama da se SAD više ne mogu brinuti za evropsku bezbjednist, prijetnjama povlačenjem snaga i otkazivanjem vojnih programa u Baltiku.

Napad na Poljsku izvukao je “rat u sjenci” na svjetlost dana. Ako Tramp ne učini ništa nakon ruskog napada na članicu NATO-a, piše Kagan, Evropljani će se morati da prestanu da se zavaravaju i priznaju da Amerika više nije uz njih

Svijet

LAVROV KATEGORIČAN “Za Rusiju nema neprijateljskih naroda”

Rusija je uvijek otvorena za ravnopravno i iskreno partnerstvo sa svim zemljama, vođena principima Povelje UN, i za nju nema neprijateljskih naroda, ni na Zapadu niti na Istoku, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.
“Kao što je predsjednik Vladimir Putin više puta naglasio, uključujući govor na Paradi pobjede 9. maja 2023. godine, za nas nema neprijateljskih naroda, ni na Zapadu niti na Istoku. Uvijek ostajemo otvoreni za iskreno, ravnopravno partnerstvo sa svima koji se, kao i mi, vode sopstvenim nacionalnim interesima i grade međudržavnu saradnju na principima Povelje UN”, rekao je Lavrov.

On je u video-obraćanju učesnicima Moskovskog foruma za međunarodnu saradnju naglasio da Rusija nastavlja da se razvija kao moderna država zainteresovana za široku, depolitizovanu međunarodnu saradnju, prenio je TASS.

“Danas, kada je globalna situacija i dalje napeta, razmjena među ljudima i dijalog između naučnika, kulturnih ličnosti i sportista posebno su važni za poboljšanje situacije. Pozdravljamo takve napore”, dodao je šef ruske diplomatije.

Lavrov je istakao da je prisustvo brojnih stranih gostiju na forumu jasan dokaz da Rusija ima mnogo pouzdanih prijatelja koji dijele ruske vrijednosti i teže da bolje razumiju kako izgleda život u ovoj zemlji.

Forum za međunarodnu saradnju održava se u Nacionalnom centru Rusije u Moskvi, a prisustvuje mu više od 2.000 ruskih i stranih učesnika.

Nastavi čitati

Svijet

PUTIN DOBIO IZVJEŠTAJ “U kotlovima Pokrovska i Kupjanska opkoljeno 10 000 Ukrajinaca”

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas da je završeno testiranje nove krstareće rakete neograničenog dometa na nuklearni pogon Burevestnik, koja može da nosi nuklearne bojeve glave.

Ključna ispitivanja (krstareće rakete Burevestnik na nuklearni pogon i neograničenog dometa) sada su završena. Ključni ciljevi su sada postignuti – rekao je Putin tokom posjete komandnom mjestu združene grupe ruskih snaga, prenosi agencija RIA Novosti.

Rusija testirala novu krstareću raketu
Putin je rekao da su krstareće rakete na nuklearni pogon Burevestnik jedinstveno oružje kakvo ne postoji nigde u svijetu i da predstavljaju najsavremeniji kapacitet nuklearnog odvraćanja Ruske Federacije.

– Modernost naših oružanih snaga, ili bolje rečeno, našeg nuklearnog odvraćanja, na najvišem je nivou. Vjerovatno nije pretjerano reći da je na višem nivou nego što su sve nuklearne države – rekao je Putin tokom sastanka sa komandantima grupa koje učestvuju u Centralnom vojnom okrugu.

– Predsjednik Ruske Federacije je održao sastanak sa načelnikom Generalštaba Valerijem Gerasimovim i komandantima grupa koje su angažovane u Centralnom vojnom okrugu. Oni su detaljno izvjestili vrhovnog komandanata o situaciji duž linije vatrenog kontakta – rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, prenosi agencija Putinu je podnijet poseban izvještaj o situaciji na Kupjanskom i Krasnoarmejskom pravcu.

Ruske snage tvrde da je u oblasti Kupjanska opkoljeno do 5.000 vojnika ukrajinskih oružanih snaga, a u oblasti Krasnoarmejska njih oko 5.500.

Krasnoarmejsk je jedno od najvažnijih logističkih čvorišta za ukrajinske oružane snage u samoproglašenoj Donjeckoj Narodnoj Republici (DNR) i cijelu ukrajinsku operativno-stratešku grupu Horticija, a zauzimanje ove teritorije će omogućiti ruskim trupama da efikasno dođu do zapadnih granica DNR i nastave ofanzivu u Zaporoškoj oblasti, navodi ruska agencija. Linker
Peskov je potvrdio da je vrhovnom komandantu podnijet potpuni izvještaj o situaciji na frontu.

Nastavi čitati

Svijet

FICO NE UZMIČE “Slovačka NEĆE FINANSIRATI vojnu pomoć EU za Ukrajinu”

Slovačka neće učestvovati ni u jednom programu EU za finansiranje vojne pomoći Ukrajini, rekao je premijer Robert Fico.

Slovačka je obustavila državnu vojnu pomoć Ukrajini kada je Fico došao na vlast 2023. godine, ali je nastavila da dozvoljava komercijalnu prodaju naoružanja.

Fico je rekao da se ne slaže sa državama EU po pitanju rata i da rješenje nije na bojnom polju. Lideri EU su se u četvrtak dogovorili da pokriju “urgentne finansijske potrebe” Ukrajine za naredne dvije godine, ali su odustali od usvajanja plana da se zamrznuta ruska imovina koristi za finansiranje kredita Kijevu od 140 milijardi evra.

“Odbijam da dozvolim Slovačkoj da učestvuje u bilo kakvoj finansijskoj šemi koja ima za cilj pomoć Ukrajini u upravljanju ratom i vojnim rashodima”, rekao je Fico na konferenciji za novinare.

On je kritikovao sankcije EU Rusiji i rekao da one više štete Evropi. Slovačka i Mađarska, obje kupci ruskih energenata, sada se suočavaju sa američkim sankcijama ruskim naftnim kompanijama “Rosnjeft” i “Lukoil”, koje stupaju na snagu sljedećeg mjeseca.

Na pitanje o tim rizicima, Fico je rekao da je slovačka rafinerija “Slovnaft” dio mađarske naftne i gasne grupe MOL i da ne kupuje naftu.

Nastavi čitati

Aktuelno