Connect with us

Svijet

NATO želi povećati ulogu u ISPORUCI ORUŽJA Ukrajini

BiH je jedna od 50 zemalja koje učestvuju u radnoj grupi za pomoć Ukrajini, koja podrazumijeva slanje oružja, opreme, rezervnih dijelova i ostale logističke podrške Ukrajini.

Ovih dana obilježena je druga godišnjica postojanja ove grupe, a prema riječima Lojda Ostina, američkog ministra odbrane, vrijednost ove opreme koju je ova grupa proslijedila Ukrajini u prve dvije godine od formiranja iznosi više od 95 milijardi dolara.

Zvanični podaci o doprinosu BiH nisu poznati, ali ono što jeste poznato je da je SAD, EU i Velikoj Britaniji, koje Ukrajini najaktivnije pomažu, stalo da se za Ukrajinu pronađu sredstva koja su porijeklom ili dizajnom slična onom što Ukrajina posjeduje, zbog čega su im posebno zanimljivi depoi i zalihe u zemljama koje su bile bliske bivšem sovjetskom vojnom bloku. Iako veći dio te opreme odavno nije u funkcionalnom stanju, zapadni saveznici vjeruju da bi se mogla iskoristiti kao rezervni dijelovi, posebno za sisteme koji se tokom korištenja znatno habaju.

Ministarstvo odbrane BiH praktično od početka učestvuje u radu ove grupe, koja se još zove i Format Ramštajn po američkoj vojnoj bazi u Njemačkoj, koja je najčešće lokacija na kojoj se ministri odbrane ovih zemalja sastaju i dogovaraju šta je moguće poslati u Ukrajinu.

Volodimir Zelenski, predsjednik Ukrajine, uz podršku EU u Tirani, gdje je krajem februara održan samit Ukrajina – zapadni Balkan, predložio je zemljama regiona da udruže namjensku industriju, ali zbog političkih razloga ova ideja zasad nije zvanično zaživjela. EU i dalje insistira da se sve zemlje regiona usklade sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, ali ovaj proces i dalje ide sporo, posebno u Srbiji i BiH.

Kada je riječ o zemljama koje imaju zvaničnu statistiku šta su isporučile u Ukrajinu, pojedinačno najviše su uputile SAD, čija pomoć zaključno s aprilom ove godine iznosi oko 67 milijardi evra. Statistiku o ovim dostavama vodi Institut svjetske ekonomije (ITW) iz Kila u Njemačkoj. Prema njihovim podacima, ako se gleda u odnosu na snagu ekonomije, najviše su donirale Estonija, Letonija i Litvanija, koje su isporučile opreme u vrijednosti od oko 1,5 odsto svog bruto domaćeg proizvoda. Ovim zemljama se približila Danska, koja je do sada isporučila opreme u vrijednosti oko 1,2 odsto bruto domaćeg proizvoda. Iako su SAD najveći pojedinačni donator, po glavi stanovnika njihova pomoć iznosi tek 0,3 odsto BDP-a. Ujedinjeno Kraljevstvo Ukrajini je poslalo oružja i opreme oko devet milijardi evra, a po BDP-u njihov doprinos je takođe oko 0,3 odsto, slično koliko je isporučila i Njemačka, iako je njen doprinos u apsolutnim ciframa gotovo 15 milijardi evra. Ovi podaci pokazuju da najveće svjetske ekonomije imaju još dosta prostora da povećaju isporuke ukoliko se za tim ukaže potreba i bude adekvatne političke volje da se povećaju vojna izdvajanja.

Dio opreme koja je isporučena Ukrajini nije isporučen preko Ramštajn grupe, već preko EU, koja ima svoje programe pružanja vojne pomoći Ukrajini. EU je preko svojih institucionalnih programa Ukrajini proslijedila oko 27 milijardi evra. EU je kroz svoje institucije obećala ukupno 77,2 milijarde evra sredstava Ukrajini, čija realizacija je u toku.

Od ostalih zemalja, bitno je spomenuti Japan, koji je kroz razne programe Ukrajini dosad proslijedio oko 5,92 milijardi evra i isporučio oko 77 odsto ukupno onog što je obećao. Važno je pomenuti i Kanadu, koja je za Ukrajinu izdvojila 5,75 milijardi evra.

Početkom prošlog mjeseca NATO saveznice su dogovorile da je potrebno da se pomoć koordiniše preko Alijanse, kako bi bila dugoročno održiva.

Jens Stoltenberg, generalni sekretar NATO-a, predložio je formiranje fonda za petogodišnje snabdijevanje u koji bi bilo uplaćeno oko sto milijardi evra. Ukoliko bi ovaj plan bio usvojen, to bi značilo da bi NATO preuzeo direktniju ulogu u koordinaciji i slanju vojne pomoći. Stoltenberg je rekao da bi ovaj fond poslao poruku o predvidljivosti i dugoročnim garancijama da Ukrajina neće ostati bez oružja i municije.

U nezvaničnim razgovorima, NATO polazi od toga da bi rat mogao trajati još mnogo godina, te da bi u skladu s tim trebalo osigurati i dugoročno planiranje.

Related Topics:

Svijet

UZROK PADA KVAR: Helikopter u kojem je poginuo iranski predsjednik nije emitovao signal

Helikopter u kojem je bio predsjednik Irana Ebrahim Raisi srušio se zbog tehničkog kvara, javila je iranska novinska agencija Irna.

U izvještaju nije precizirano o kakvom se kvaru radi, prenio je TASS.

Turski ministar saobraćaja Abdulkadir Uraloglu rekao je danas da u helikopteru koji se srušio sa iranskim predsjednikom Ebrahimom Raisijem nije bio uključen ili nije posjedovao signalni sistem.

Prema njegovim riječima, pošto se Iran nalazi unutar turske oblasti odgovornosti za reagovanje u hitnim slučajevima, vlasti su provjerile signal sa helikoptera neposredno nakon prijema vijesti o nesreći.

“Međutim, nažalost, najvjerovatnije je signalni sistem bio isključen ili helikopter nije posjedovao sličan, jer bi u suprotnom bio detektovan”, naglasio je Uraloluglu.

Helikopter u kojem se nalazio Raisi srušio se juče u iranskoj pokrajini Istočni Azerbejdžan. U helikopteru su bili članovi delegacije, uključujući ministra spoljnih poslova Irana Hoseina Amirabdolahijana.

U nesreći je poginulo ukupno osmoro ljudi.

Nastavi čitati

Svijet

IZRAELSKI LIDERI USTALI PROTIV NALOGA HAGA! “To je zločin istorijskih razmjera”

Izraelski lideri osudili su odluku Međunarodnog krivičnog suda (MKS) da zatraži nalog za hapšenje premijera Benjamina Netanijahua i ministra odrbane Joava Galanta.

Izraelski ministar finansija Bezalel Smotič saopštio je da svi Izraelci treba da se osjećaju kao da je protiv njih izdat nalog za hapšenje i pozvao prijateljski nastrojene zemlje da preduzmu akcije za raspuštanje MKS-a.

On je odluku MKS-a nazvao ”predstavom licemjerja i mržnje prema Jevrejima” koje, kako tvrdi, podsjeća na nacističku propagandu.
Opozicioni lider Jair Lapid okarakterisao je saopštenje MKS-a kao ”katastrofu” i poručio da se nada da će Kongres SAD intervenisati po ovom pitanju.

Ministar Beni Ganc osudio je odluku MKS-a, nazvavši je “zločinom istorijskih razmjera”, prenosi Tanjug pisanje Rojtersa.

”Porediti odlučnost lidera demokratske države da se brane od terora krvožedne terorističke organizacije (Hamasa) je duboko narušavanje pravde i očigledan moralni bankrot”, poručio je Ganc.
MKS je ranije danas zatražio je nalog za hapšenje Benjamina Netanijahua i Joava Galanta zbog navodnih ratnih zločina, kao i za hapšenje lidera Hamasa.

Glavni tužilac MKS Karim Kan je rekao da su protiv Netanijahua i Galanta podnete optužnice zbog ”izazivanja istrebljenja, izazivanje gladi kao metoda rata, uključujući uskraćivanje humanitarne pomoći i namerno ciljanje civila u sukobu”.

Lideri Hamasa, Jahja Sinvar, Mohamed Deif i Ismail Hanije se terete za istrebljenje, ubistvo, uzimanje talaca, silovanje i seksualne napade.

Nastavi čitati

Svijet

PUTIN RAZGOVARAO sa Mohberom PRVIM POTPREDSJEDNIKOM IRANA nakon smrti Raisija

Ruski predsjednik Vladimir Putin danas je obavio telefonski razgovor sa prvim potpredsjednikom Irana Mohamadom Mohberom nakon pogibije iranskog predsjednika Ebrahima Raisija u padu helikoptera, saopštio je Kremlj.

Dva lidera su istakla zajedničku spremnost za sveobuhvatnu saradnju Rusije i Irana, dodaje se u saopštenju Kremlja, prenosi RIA Novosti.

Prvi potpredsjednik Irana Mohamed Mohber preuzeće dužnost šefa države do izbora novog predsjednika na izborima, izjavio je danas portparol iranskog Savjeta čuvara Islamske revolucije Hadi Tahan Nazif.

Helikopter u kojem su bili predsednik Raisi i iranski ministar spoljnih poslova Hosein Amir Abdolahijan srušio se juče na sjeverozapadu Irana, u regionu Verzegan, a pored njih dvojice, poginulo je još sedam osoba.

Nastavi čitati

Aktuelno