Connect with us

Svijet

NATO želi povećati ulogu u ISPORUCI ORUŽJA Ukrajini

BiH je jedna od 50 zemalja koje učestvuju u radnoj grupi za pomoć Ukrajini, koja podrazumijeva slanje oružja, opreme, rezervnih dijelova i ostale logističke podrške Ukrajini.

Ovih dana obilježena je druga godišnjica postojanja ove grupe, a prema riječima Lojda Ostina, američkog ministra odbrane, vrijednost ove opreme koju je ova grupa proslijedila Ukrajini u prve dvije godine od formiranja iznosi više od 95 milijardi dolara.

Zvanični podaci o doprinosu BiH nisu poznati, ali ono što jeste poznato je da je SAD, EU i Velikoj Britaniji, koje Ukrajini najaktivnije pomažu, stalo da se za Ukrajinu pronađu sredstva koja su porijeklom ili dizajnom slična onom što Ukrajina posjeduje, zbog čega su im posebno zanimljivi depoi i zalihe u zemljama koje su bile bliske bivšem sovjetskom vojnom bloku. Iako veći dio te opreme odavno nije u funkcionalnom stanju, zapadni saveznici vjeruju da bi se mogla iskoristiti kao rezervni dijelovi, posebno za sisteme koji se tokom korištenja znatno habaju.

Ministarstvo odbrane BiH praktično od početka učestvuje u radu ove grupe, koja se još zove i Format Ramštajn po američkoj vojnoj bazi u Njemačkoj, koja je najčešće lokacija na kojoj se ministri odbrane ovih zemalja sastaju i dogovaraju šta je moguće poslati u Ukrajinu.

Volodimir Zelenski, predsjednik Ukrajine, uz podršku EU u Tirani, gdje je krajem februara održan samit Ukrajina – zapadni Balkan, predložio je zemljama regiona da udruže namjensku industriju, ali zbog političkih razloga ova ideja zasad nije zvanično zaživjela. EU i dalje insistira da se sve zemlje regiona usklade sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, ali ovaj proces i dalje ide sporo, posebno u Srbiji i BiH.

Kada je riječ o zemljama koje imaju zvaničnu statistiku šta su isporučile u Ukrajinu, pojedinačno najviše su uputile SAD, čija pomoć zaključno s aprilom ove godine iznosi oko 67 milijardi evra. Statistiku o ovim dostavama vodi Institut svjetske ekonomije (ITW) iz Kila u Njemačkoj. Prema njihovim podacima, ako se gleda u odnosu na snagu ekonomije, najviše su donirale Estonija, Letonija i Litvanija, koje su isporučile opreme u vrijednosti od oko 1,5 odsto svog bruto domaćeg proizvoda. Ovim zemljama se približila Danska, koja je do sada isporučila opreme u vrijednosti oko 1,2 odsto bruto domaćeg proizvoda. Iako su SAD najveći pojedinačni donator, po glavi stanovnika njihova pomoć iznosi tek 0,3 odsto BDP-a. Ujedinjeno Kraljevstvo Ukrajini je poslalo oružja i opreme oko devet milijardi evra, a po BDP-u njihov doprinos je takođe oko 0,3 odsto, slično koliko je isporučila i Njemačka, iako je njen doprinos u apsolutnim ciframa gotovo 15 milijardi evra. Ovi podaci pokazuju da najveće svjetske ekonomije imaju još dosta prostora da povećaju isporuke ukoliko se za tim ukaže potreba i bude adekvatne političke volje da se povećaju vojna izdvajanja.

Dio opreme koja je isporučena Ukrajini nije isporučen preko Ramštajn grupe, već preko EU, koja ima svoje programe pružanja vojne pomoći Ukrajini. EU je preko svojih institucionalnih programa Ukrajini proslijedila oko 27 milijardi evra. EU je kroz svoje institucije obećala ukupno 77,2 milijarde evra sredstava Ukrajini, čija realizacija je u toku.

Od ostalih zemalja, bitno je spomenuti Japan, koji je kroz razne programe Ukrajini dosad proslijedio oko 5,92 milijardi evra i isporučio oko 77 odsto ukupno onog što je obećao. Važno je pomenuti i Kanadu, koja je za Ukrajinu izdvojila 5,75 milijardi evra.

Početkom prošlog mjeseca NATO saveznice su dogovorile da je potrebno da se pomoć koordiniše preko Alijanse, kako bi bila dugoročno održiva.

Jens Stoltenberg, generalni sekretar NATO-a, predložio je formiranje fonda za petogodišnje snabdijevanje u koji bi bilo uplaćeno oko sto milijardi evra. Ukoliko bi ovaj plan bio usvojen, to bi značilo da bi NATO preuzeo direktniju ulogu u koordinaciji i slanju vojne pomoći. Stoltenberg je rekao da bi ovaj fond poslao poruku o predvidljivosti i dugoročnim garancijama da Ukrajina neće ostati bez oružja i municije.

U nezvaničnim razgovorima, NATO polazi od toga da bi rat mogao trajati još mnogo godina, te da bi u skladu s tim trebalo osigurati i dugoročno planiranje.

Related Topics:

Svijet

NOVA ESKALACIJA NA BLISKOM ISTOKU: Iran gađao američke baze u Jordanu

Iranska Revolucionarna garda (IRGC) saopštila je danas, 31. avgusta, da je raketnim napadima gađala dvije američke vazduhoplovne baze u Jordanu, tvrdeći da je tom prilikom nanesena velika šteta vojnoj infrastrukturi i mjestima raspoređivanja borbenih aviona

Prema navodima IRGC-a, mete napada bile su baze Kralj Husein i Al-Azrak, a akcija je izvedena kao odgovor na, kako tvrde, američko-izraelske vazdušne udare na iransko ostrvo Larak u Persijskom zalivu.

U saopštenju se navodi da su pripadnici vazduhoplovnih snaga Revolucionarne garde ispalili balističke rakete na obje baze te upozorili da će svaki novi napad na Iran biti dočekan još snažnijim odgovorom.

Istovremeno, IRGC je objavila da je iznad Ormuskog moreuza oborena američka bespilotna letjelica MQ-9. Prema tvrdnjama iranske strane, dron je pogođen raketnom vatrom protivvazdušne odbrane i srušio se u vode Persijskog zaliva.

Najnovija eskalacija uslijedila je nakon što su američke snage tokom vikenda izvele udare na dva iranska raketna položaja na ostrvu Larak. Američki zvaničnici naveli su da pomno prate situaciju i ostaju spremni da zaštite slobodan prolaz kroz Ormuski moreuz, jedan od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca za transport nafte i robe.

Za sada nema nezavisne potvrde iranskih tvrdnji o razmjerama štete na američkim bazama u Jordanu niti o obaranju američkog drona.

Nastavi čitati

Svijet

SAD PONOVO GAĐALE IRAN: Ima mrtvih, Teheran prijeti odmazdom

Američka vojska napala je iranske vojne ciljeve na ostrvu Larak kako bi sprečila postavljanje novih pomorskih mina u Ormuskom moreuzu, a iranski mediji navode da su dvije osobe poginule.

Američka vojska izvela je napad na iranske vojne ciljeve kako bi sprečila postavljanje pomorskih mina u Ormuskom moreuzu, rekao je jedan američki zvaničnik, prenosi Axios.

Ovo je prvi poznati američki napad na teritoriji Irana od kraja jula, kada je predsjednik SAD Donald Tramp obustavio dvonedeljnu vojnu kampanju u području moreuza.

Američka vojska prošle nedjelje završila je uklanjanje svih mina iz glavnog plovnog puta kroz Ormuski moreuz.

Tramp je tada poručio da je Iran obaviješten da će svaki brod ili čamac koji bude pokušao da postavi nove mine biti “odmah i sistematski uništen”.

“Politika nulte tolerancije prema postavljanju mina na snazi je u punom obimu”, napisao je Tramp na društvenoj mreži Truth Social.

Iranska novinska agencija Tasnim, povezana sa Iranskom revolucionarnom gardom, objavila je da je napad izveden dronom i da su dve osobe poginule, dok su još dvije ranjene.

“Američke snage su ranije danas pogodile dva iranska lansera na ostrvu Larak. Primijećeno je da se snage Iranske revolucionarne garde pripremaju da lansiraju rakete sa pomorskim minama u Ormuski moreuz”, rekao je portparol Centralne komande američke vojske, kapetan Tim Hokins.

On je dodao da američke snage pažljivo prate situaciju i da su spremne da zaštite slobodan protok trgovine kroz moreuz.

Iranska revolucionarna garda najavila je odgovor na američki napad.

“Na napad će odgovoriti sinovi Irana, a agresor će biti kažnjen”, navedeno je u saopštenju.

Nastavi čitati

Svijet

PLJAČKA KAO IZ „BRZIH I ŽESTOKIH“: Krali piletinu iz kamiona u pokretu, pa se sukobili s policijom

Nevjerovatna pljačka na auto-putu u Egiptu, tokom koje su razbojnici iz kamiona u pokretu ukrali više od 100 kilograma smrznute piletine, završila je oružanim sukobom s policijom. Trojica osumnjičenih su poginula, a još trojica su uhapšena.

Sve se dogodilo 25. avgusta na auto-putu u Kairu, kada je šestočlana grupa presrela kamion koji je iz fabrike prevozio oko četiri tone smrznute piletine.

Filmska scena na auto-putu

Na snimku koji je napravio vozač drugog automobila vidi se kako se pikap približava zadnjem dijelu kamiona.

Dvojica muškaraca potom se penju na prednji dio vozila, otvaraju vrata hladnjače i počinju da iznose kutije sa piletinom.

Sve vrijeme kamion i pikap su u pokretu.

Snimak je ubrzo postao viralan na društvenim mrežama, a prizori su brojne korisnike podsjetili na akcione filmove, posebno serijal „Brzi i žestoki“.

Vozač kamiona, kako je saopšteno, nije ni znao da se pljačka odvija sve dok nije stigao na odredište.

Naknadno je utvrđeno da je iz hladnjače nestalo oko 105 kilograma piletine.

Policija pronašla šestoricu osumnjičenih

Egipatsko Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da su istražioci, između ostalog zahvaljujući snimku pljačke, uspjeli identifikovati svih šest osumnjičenih.

Kako je navedeno, riječ je o osobama koje su odranije imale kriminalne dosijee, a policija je pronašla njihova skrovišta na području Kaira i Kaljubije.

Međutim, hapšenje nije prošlo mirno.

Prema navodima egipatskih vlasti, osumnjičeni su prilikom pokušaja hapšenja otvorili vatru na policiju, nakon čega je došlo do oružanog sukoba.

Trojica poginula, trojica uhapšena

U razmjeni vatre trojica osumnjičenih su poginula, dok su preostala trojica uhapšena.

Policija je tokom akcije zaplijenila oružje i pikap korišten u pljački.

Pronađen je i dio ukradene piletine, kao i drugi predmeti za koje istražioci sumnjaju da potiču iz ranijih krađa.

Od bizarne krađe smrznute piletine usred vožnje do oružanog obračuna s policijom – slučaj je od nesvakidašnje pljačke prerastao u jednu od najbizarnijih kriminalističkih priča iz Egipta posljednjih dana.

Nastavi čitati

Aktuelno