Svijet
NATO želi povećati ulogu u ISPORUCI ORUŽJA Ukrajini
BiH je jedna od 50 zemalja koje učestvuju u radnoj grupi za pomoć Ukrajini, koja podrazumijeva slanje oružja, opreme, rezervnih dijelova i ostale logističke podrške Ukrajini.
Ovih dana obilježena je druga godišnjica postojanja ove grupe, a prema riječima Lojda Ostina, američkog ministra odbrane, vrijednost ove opreme koju je ova grupa proslijedila Ukrajini u prve dvije godine od formiranja iznosi više od 95 milijardi dolara.
Zvanični podaci o doprinosu BiH nisu poznati, ali ono što jeste poznato je da je SAD, EU i Velikoj Britaniji, koje Ukrajini najaktivnije pomažu, stalo da se za Ukrajinu pronađu sredstva koja su porijeklom ili dizajnom slična onom što Ukrajina posjeduje, zbog čega su im posebno zanimljivi depoi i zalihe u zemljama koje su bile bliske bivšem sovjetskom vojnom bloku. Iako veći dio te opreme odavno nije u funkcionalnom stanju, zapadni saveznici vjeruju da bi se mogla iskoristiti kao rezervni dijelovi, posebno za sisteme koji se tokom korištenja znatno habaju.
Ministarstvo odbrane BiH praktično od početka učestvuje u radu ove grupe, koja se još zove i Format Ramštajn po američkoj vojnoj bazi u Njemačkoj, koja je najčešće lokacija na kojoj se ministri odbrane ovih zemalja sastaju i dogovaraju šta je moguće poslati u Ukrajinu.
Volodimir Zelenski, predsjednik Ukrajine, uz podršku EU u Tirani, gdje je krajem februara održan samit Ukrajina – zapadni Balkan, predložio je zemljama regiona da udruže namjensku industriju, ali zbog političkih razloga ova ideja zasad nije zvanično zaživjela. EU i dalje insistira da se sve zemlje regiona usklade sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, ali ovaj proces i dalje ide sporo, posebno u Srbiji i BiH.
Kada je riječ o zemljama koje imaju zvaničnu statistiku šta su isporučile u Ukrajinu, pojedinačno najviše su uputile SAD, čija pomoć zaključno s aprilom ove godine iznosi oko 67 milijardi evra. Statistiku o ovim dostavama vodi Institut svjetske ekonomije (ITW) iz Kila u Njemačkoj. Prema njihovim podacima, ako se gleda u odnosu na snagu ekonomije, najviše su donirale Estonija, Letonija i Litvanija, koje su isporučile opreme u vrijednosti od oko 1,5 odsto svog bruto domaćeg proizvoda. Ovim zemljama se približila Danska, koja je do sada isporučila opreme u vrijednosti oko 1,2 odsto bruto domaćeg proizvoda. Iako su SAD najveći pojedinačni donator, po glavi stanovnika njihova pomoć iznosi tek 0,3 odsto BDP-a. Ujedinjeno Kraljevstvo Ukrajini je poslalo oružja i opreme oko devet milijardi evra, a po BDP-u njihov doprinos je takođe oko 0,3 odsto, slično koliko je isporučila i Njemačka, iako je njen doprinos u apsolutnim ciframa gotovo 15 milijardi evra. Ovi podaci pokazuju da najveće svjetske ekonomije imaju još dosta prostora da povećaju isporuke ukoliko se za tim ukaže potreba i bude adekvatne političke volje da se povećaju vojna izdvajanja.
Dio opreme koja je isporučena Ukrajini nije isporučen preko Ramštajn grupe, već preko EU, koja ima svoje programe pružanja vojne pomoći Ukrajini. EU je preko svojih institucionalnih programa Ukrajini proslijedila oko 27 milijardi evra. EU je kroz svoje institucije obećala ukupno 77,2 milijarde evra sredstava Ukrajini, čija realizacija je u toku.
Od ostalih zemalja, bitno je spomenuti Japan, koji je kroz razne programe Ukrajini dosad proslijedio oko 5,92 milijardi evra i isporučio oko 77 odsto ukupno onog što je obećao. Važno je pomenuti i Kanadu, koja je za Ukrajinu izdvojila 5,75 milijardi evra.
Početkom prošlog mjeseca NATO saveznice su dogovorile da je potrebno da se pomoć koordiniše preko Alijanse, kako bi bila dugoročno održiva.
Jens Stoltenberg, generalni sekretar NATO-a, predložio je formiranje fonda za petogodišnje snabdijevanje u koji bi bilo uplaćeno oko sto milijardi evra. Ukoliko bi ovaj plan bio usvojen, to bi značilo da bi NATO preuzeo direktniju ulogu u koordinaciji i slanju vojne pomoći. Stoltenberg je rekao da bi ovaj fond poslao poruku o predvidljivosti i dugoročnim garancijama da Ukrajina neće ostati bez oružja i municije.
U nezvaničnim razgovorima, NATO polazi od toga da bi rat mogao trajati još mnogo godina, te da bi u skladu s tim trebalo osigurati i dugoročno planiranje.
Svijet
SVAKE GODINE OBJESE DESETAK LJUDI: Japan ne namjerava da ukine smrtnu kaznu
Vlada Japana ne planira da započne diskusiju o preispitivanju pitanja smrtne kazne i njenom potencijalnom ukidanju, izjavio je šef kabineta japanskog premijera Jošimasa Hajaši.
On je na brifingu rekao da većina javnosti vjeruje da je smrtna kazna neizbježna za ekstremno užasne zločine koji još nisu stvar prošlosti, kao što su masovna ubistva ili ubistvo radi pljačke.
“Stoga Vlada ne smatra prikladnim da sada ukine sistem smrtne kazne i neće pokretati debatu o ukidanju”, naglasio je Hajaši.
Smrtna kazna se u japanskoj sudskoj praksi obično primjenjuje u slučajevima masovnih ubistava i svake godine se izrekne desetak takvih presuda. Osuđena osoba može da čeka godinama na izvršenje kazne, a da onda bude obaviještena ujutru da će se vješanje izvršiti u toku dana.
Međunarodne organizacije za prava uporno pozivaju Japan da ukine tu formu kažnjavanja, nazivajući je nehumanom.
Svijet
NEVRIJEME U ŠPANIJI, evakuisane hiljade ljudi, škole zatvorene (VIDEO)
Snažno kišno nevrijeme obrušilo se u srijedu na jugoistok Španije zbog čega je oko grada Malage evakuisano 4.200 stanovnika, izvijestila je lokalna vlast.
Petnaest dana nakon što je u poplavama poginulo najmanje 224 osobe, a za 16 se još traga, meteorološka služba je opet objavila “crveni” alarm u pokrajinama Valensiji, Andaluziji i Kataloniji.
Premda najnovije nevrijeme nije dovelo do novih ljudskih žrtava, iz opreza su uvedene izvranredne mere.
Oko grada Malage u Andaluziji evakuisano je oko 4.200 ljudi, a središte grada je poplavljeno
🙌 Él es Mansour, joven guineano que reside en #Málaga, donde es atendido por @CEAR_Andalucia. Hoy no se lo pensó dos veces y ayudó a una mujer en peligro durante la emergencia por la DANA.
💚 Personas ayudando a personas cuando más se necesita.
pic.twitter.com/Ots9H25BuM— CEAR (@CEARefugio) November 13, 2024
Ljudi evakuisani iz svojih domova noć provode u sportskim dvoranama i improviziranim prihvatnim centrima. Tokom dana su putevi bili praktično prazni, a parkovi, sportski tereni i muzeji zatvoreni. Nastava od vrtića do fakulteta je obustavljena.
Kiše su uzrokovale izlivanje rijeke Benamargose i zatvaranje gotovo svih bolničkih centara u najugroženijim područjima, osim hitnih prijema, te aktiviranje planova za vanredne situacije.
Victoria Street, Malaga, Spain….pic.twitter.com/KmjXrqCRpm
— Volcaholic 🌋 (@volcaholic1) November 13, 2024
Na obali Sredozemnog mora poznatoj kao Kosta del Sol poplavljeni su putevi i oštećene benzinske pumpe. U nekim mjestima je palo više od 140 litara kiše po kvadratnom metru u nekoliko sati.
U pokrajini Valensiji, koja je prethodnih dana najteže nastradala u poplavama, danas će biti otkazane sve obrazovne i sportske aktivnosti. Stanovnici su pozvani da ne ulaze u automobile nego da ostanu kućama.
Španska meteorološla služba AEMET izvijestila je sinoć da se uz sredozemnu obalu do petka očekuju “vrlo snažna kiša i pljuskovi”, prenosi Telegraf.
Svijet
KRIZA KUCA NA VRATA! I njemački penzioneri bi mogli ostati bez primanja?
Milioni stanovnika Njemačke, a samim tim i oko 800 hiljada Srba, koji tamo žive i rade ili su ostvarili pravo na penziju, mogli bi da se nađu u velikim problemima i to ne svojom krivicom, već zaslugom političara.
Razlog je to što bi njemačka vlada mogla da ostane bez novca za penzije, građanski dodatak i druge socijalne naknade jer nije došlo do rebalansa budžeta. Koliko je istine u tim pretpostavkama?
“Raspad Vlade vladajuće koalicije u Njemačkoj umnogome se desio zbog toga što nisu mogli da se dogovore oko budžeta kako da zapuše rupe u budžetu. Njemačka definitivno nema ni rebalans budžeta za ovu godinu, a ni budžet za narednu godinu i to će tako ostati”, izjavio je Nikola Rujević, novinar Dojče vele.
Ministarstvo finansija odobrilo je vanredno 3,2 milijarde evra za građanski dodatak i taj potez je bio ključan jer u suprotnom bi naknada građanima trajala samo do 7. novembra. Njemačkoj treba 12 milijardi evra dodatnih kredita za sve isplate građanima.
“Već se ovdje naveliko piše da je ona ponovo bolesnik Evrope. Zemlja je u recesiji rijetko ko vidi da će ove godine izaći neki mršavi privredni rast. Većina vjeruje da će se recesija nastaviti”, dodao je novinar Rujević.
-
Hronika2 dana ago
NOVI DAN, NOVA TRAGEDIJA! Jedna osoba u Sarajevu oduzela sebi život skokom sa stambene zgrade
-
Hronika2 dana ago
DVIJE TRAGEDIJE UJEDINILE REGION! Anđela iz Banjaluke i Stefan koji je stradao u Novom Sadu BILI ROĐACI
-
Društvo2 dana ago
VREMENSKA PROGNOZA! Hladnije i oblačno, uskoro PRVE PAHULJE
-
Hronika2 dana ago
LJUDI BEZ DUŠE! Krivolovci UBILI SRNU I MALO LANE u Pervanu kod Banjaluke, PA IH OSTAVILI U TRAVI!
-
Svijet2 dana ago
MASK OBJAVIO SNIMAK! Evo šta je američki profesor rekao o NATO bombardovanju Beograda (VIDEO)
-
Svijet2 dana ago
NAJISKUSNIJI NA ČELU! Lavrov će predvoditi RUSKU DELEGACIJU na samitu G20
-
Svijet2 dana ago
NEMA KRAJA AGONIJI! Španija ponovo na udaru OBILNIH KIŠA I NISKIH TEMPERATURA
-
Banjaluka2 dana ago
EMIR KUSTURICA USKORO U BANJALUCI! Promocija “Sabranih djela” u KUĆI MILANOVIĆA