Connect with us

Svijet

NAUČNICI U NEVJERICI! Jedan URAGAN RUŠI Ameriku, DRUGA DVA prema Evropi

Prethodnih dana čak tri uragana nastala su nad Atlantskim okeanom.

Nad Meksičkim zalivom formirao se uragan Milton, koji je ubrzo prerastao u katastrofalnu oluju pete kategorije, a onda je kao oluja treće kategorije pogodio Floridu.

On je već sinoć svojim obodnim dijelom stigao do Floride, a svojim centrom obrušuva se danas i prijeti da razori centralni i zapadni dio ove savezne američke države i šire područje grada Tampe.

Očekuju se vjetrovi od 200 km/h, preko 350 litara kiše i plimni talasi visine od nekoliko metara, koji prijete da poplave sve pred sobom.

Istovremeno, sinoć se bivši uragan Krik obrušio na zapadnu Evropu i prijeti da donese poplave Francuskoj, a sve do Njemačke i Danske jake i olujne vjetrove.

Ovaj sada već uveliko bivši uragan, nastao je nad srednjim dijelom Atlantika i ojačao na uragan četvrte kategorije. Srećom, ni u jednom trenutku nije ugrožavao kopno Amerike, a do evropskog kopna već je stigao kao vantropski ciklon.

U ovom trenutku nad središnjim Atlantikom nalazi se još jedan uragan, po imenu Lesli, koji će na svom putu preko otvorenog okeana ojačati na oluju drugu kategorije sa vjetrovima od 180 km/h. Ni on neće ugrožavati kopno Amerike, a na svom putu ka sjeveroistoku, postepeno će slabiti prema Azorskim ostrvima, kojima će donijeti jake vjetrove, visoke talase i obilne padavine, ali ne i razaranja i veće posljedice.

Do ovih ostrva stići će tokom vikenda dosta oslabljen kao bivši uragan.

On će potom na putu ka Portugalu i jugozapadnoj Evropi dalje slabiti, ali ovim predjelima kao vantropski snažan ciklon donijeti obilne padavine i olujne vjetrove, priobalnim predjelima veoma visoke talase.

Sezona uragana na sjevernom Atlantiku traje od juna do novembra, a njihov vrhunac javlja se u prosjeku tokom septembra. Ovogodišnji septembar donio je veliko zatišje, ali je ipak snažan uragan Helena razorio sa Meksičkog zaliva sjeverozapad Floride i jugoistok SAD, pri čemu je poginulo preko 230 ljudi.

Da bi uragani nastali i bili razvijeni i intenzivni, mora postojati nekoliko uslova, a jedan od njih je i vrlo topla voda okeana, bar minimum 26-27 stepeni, dok je ona u Meksičkom zalivu čak 30 stepeni u ovom dijelu godine.

Naučnici su zaista iznenađeni da u istom trenutku budu aktivna tri snažna uragana, od kojih je jedan na putu ka Evropi izgubio karakteristike uragana, ali ne i jake oluje.

Uragani i tropske oluje uglavnom se kreću od istoka ka zapadu, odnosno ka američkom kopnu, gdje nerijetko naprave zaokret i kao snažni vantropski cikloni snažnim zapadnim strujama stignu do sjeverozapada Evrope.

Krik i Lesli su uragani koji se neće ni uputiti ka Americi, već su odmah napravili zaokret prema evropskom kopnu, ali na veliku sreću do njih neće ni stići kao uragani, prvenstevno jer su temperature vode Atlantika znatno niže, a i dosta su visoke geografske širine.

Inače, nije iznenenađenje da uragani sa tropskog Atlantika stignu do Evrope, pri čemu se na udaru mogu naći područja od Portugala i Španije preko Francuske, zemalja Beneluksa i Britanskih ostrva i Irske do Skandinavije i Islanda.

Srećom, ove pojave su veoma rijetke.

Ne tako davne, snažan uragan sa tropskog Atlantika kao oluja prve kategorije obrušio se direktno na Irsku.

(Telegraf.rs)

Related Topics:

Svijet

TRAMP PROMIJENIO STAV: Ukrajina dobija ono što je tražila od početka rata

Predsjednik SAD Donald Tramp (Trump) promijenio je, čini se, svoj stav prema Ukrajini, praktično odlučivši da im pruži podršku koju su tražili od početka rata.

Ova promjena politike uključuje značajno povećanje američke pomoći Ukrajini, uključujući obavještajnu podršku za napade duboko unutar Rusije, navodi se u tekstu Wall Street Journala.

Prema izvještaju od 1. oktobra 2025. godine, SAD su odlučile pojačati svoju podršku Ukrajini pružanjem obavještajnih podataka koji će pomoći u dugometražnim napadima na rusku energetsku infrastrukturu.

Ovo označava značajan pomak u politici pod predsjednikom Trampom, koji je nedavno odobrio prošireno dijeljenje obavještajnih podataka i razmatra snabdijevanje Ukrajine snažnim američkim raketama, uključujući Tomahawke i Barracude.

Ove rakete, s dometom do 2.400 kilometara, omogućile bi Ukrajini efikasnije napade dublje unutar ruske teritorije, potencijalno ciljajući rafinerije, gasovode i elektrane u nastojanju da poremete finansiranje ruske ratne mašinerije.

Ovaj potez, kako se navodi, dolazi nakon što su Trampovi raniji napori za postizanje mira, koji su uključivali nudi ekonomske poticaje Rusiji, nisu dali rezultate.

Nova administracija sada poziva NATO saveznike da slijede sličan smjer u dijeljenju obavještajnih podataka, a već je odobrila prodaju Ukrajini raketa s produženim dometom. Međutim, isporuke ATACMS raketa ostaju ograničene prema politici nadzora Pentagona. Evropski saveznici, posebno Njemačka, podržavaju sposobnost Kijeva da napada iza fronta kako bi presjekli ruske linije snabdijevanja. Kremlj je reagovao oprezno, dovodeći u pitanje hoće li Amerikanci izravno upravljati sistemima.

Ova eskalacija ističe promjenu američke strategije uslijed zastoja u procesu mira i trajanja sukoba, ocjenjuje WSJ.

Nastavi čitati

Svijet

ORBAN UPOZORAVA “Samo jedna greška može preći u SVJETSKI RAT!”

Premijer Mađarske Viktor Orban rekao je danas da je situacija u svijetu takva da ”samo jedna greška može preći u svetski rat” i dodao da se pristupanje Ukrajine Evropskoj uniji ne može ostvariti “pravnim trikovima” koji zaobilaze Mađarsku.

“Situacija je takva da i jedna greška može preći u svetski rat. Ne postoji racionalno izračunljivi procenat opasnosti, već konfliktna situacija u kojoj čak i jedna greška moćnijeg igrača može rezultirati bilo čim, čak i svetskim ratom, rekao je Orban pred neformalni samit EU u Kopenhagenu, prenosi mađarska novinska agencija MTI.

Govoreći novinarima pred sastanak, Orban je rekao da je video izjave koje upućuju na “pravne trikove”.

“Dosadašnje procedure proširenja vođene su u strogo uređenom postupku, moramo se toga pridržavati”, dodao je Orban, navodeći da otvaranje i zatvaranje svake oblasti zahteva glas svake države članice.

Ukrajinsko pristupanje bilo je predmet referenduma u Mađarskoj, a “mađarski narod je odlučio da ga ne podržava”, rekao je Orban i istakao da je Mađarska, “za razliku od mnogih drugih”, demokratija u kojoj narod odlučuje o važnim pitanjima.

Kako navodi Orban, Mađarska podržava strateški sporazum s Ukrajinom, ali ne i njeno članstvo u EU jer bi to značilo “uvođenje Evropske unije u rat Rusije i Ukrajine”, dodajući da bi članstvo Ukrajine značilo da “većina sredstava EU ide Ukrajini”.

“Ne znamo gde je njena istočna granica, ne znamo broj njenih stanovnika i ne može da stoji na sopstvenim nogama”, naveo je Orban, uz ocenu da Ukrajina ”nije suverena država”.

U vezi s planiranim zidom protiv dronova na istočnoj granici EU, Orban je rekao da Mađarska podržava svu vojnu saradnju.

“Ako nešto uleti u Mađarsku što nam ne pripada, oborićemo to. Sa ili bez zida protiv dronova”, istakao je mađarski premijer.

Nastavi čitati

Svijet

Izraelski komandosi upali na humanitarnu flotilu za Gazu, UHAPŠENA GRETA TUMBERG (VIDEO)

Izraelski vojnici presreli su tokom noći međunarodnu flotilu koja je pokušavala da dostavi hranu i lijekove stanovništvu Pojasa Gaze.

Saopštili su ovo organizatori misije, prema čijim je navodima, izraelska mornarica nasilno zauzela najmanje 13 brodova, dok se još oko 30 plovila i dalje probija ka obali, svega osamdesetak kilometara od Gaze.

Flotila „Global Sumud“, sastavljena od više od 40 civilnih brodova, prevozila je oko 500 parlamentaraca, advokata i aktivista iz različitih zemalja. Cilj misije bio je da probije višemjesečnu izraelsku blokadu palestinske enklave. Na snimcima koje su objavili organizatori vidi se upad vojnika na brodove i privođenje aktivista.

Greta Thunberg pod pratnjom izraelskih vojnika
Među zaustavljenim brodovima nalazi se i plovilo „Alma“, na kojem je bila švedska klimatska aktivistkinja Greta Thunberg (Tunberg). Snimci izraelskog Ministarstva inostranih poslova, koje je prenio Reuters, prikazuju Gretu kako sjedi na palubi okružena vojnicima.

Iz Izraela je saopšteno da su svi privedeni „sigurni i zdravi“ i da će biti prevezeni u izraelsku luku.

Organizatori flotile, međutim, tvrde da je riječ o „ilegalnom napadu na nenaoružane humanitarce“ i da je izraelska vojska koristila agresivne metode, uključujući vodene topove. Aktivisti navode da je misija bila isključivo humanitarna i nenasilna.

Protesti širom Evrope, oštre reakcije Turske i Španije
Incident je izazvao burne reakcije u svijetu. Tursko Ministarstvo spoljnih poslova osudilo je izraelski upad, nazvavši ga „terorističkim činom koji ugrožava živote nevinih civila“. Ankara je zatražila hitno oslobađanje svojih državljana.

U Italiji su izbili spontani protesti u znak podrške aktivistima, dok je Španija pozvala Izrael da garantuje sigurnost i prava učesnika misije. Irska je flotilu opisala kao „mirovnu misiju čiji je cilj da ukaže na strašnu humanitarnu katastrofu u Gazi“.

Misija se nastavlja uprkos napadima
Portparol flotile Saif Abukeshek izjavio je da su izraelske snage do sada presrele 13 brodova sa oko 200 ljudi, ali da ostatali nastavljaju svoj put.

„Naša misija se nastavlja. Oni su odlučni i čine sve da probiju opsadu“, rekao je on.

Prema podacima o praćenju, još 30 plovila je nastavilo plovidbu ka Gazi i u ranim jutarnjim satima nalazila su se na udaljenosti od 46 nautičkih milja od palestinske obale.

Izrael je u više navrata upozorio flotilu da se vrati, uz tvrdnje da se približava „aktivnoj borbenoj zoni“ i da krši „zakonitu blokadu“. Kao alternativu, izraelske vlasti ponudile su da se pomoć preveze „sigurnim kanalima“.

Organizatori su odbili ponudu i naglasili da će flotila, bez obzira na prepreke, nastaviti put sa ciljem da „svijet vidi brutalnost opsade Gaze i patnje civila koji su mjesecima bez osnovnih potrepština“.

Nastavi čitati

Aktuelno