Connect with us

Društvo

“NE PUCA SE, ALI MI PUCAMO”! LJUDI U BiH, zarobljeni strahom od RATA, odustali od borbe za DOSTOJASNTVEN ŽIVOT?

Kao potrošače nas potkradaju na svakom koraku, kao biračima nam godinama podmeću jedna te ista lažna obećanja, a usput nas pljačkaju naveliko, kao građane nas vuku za nos, a kao radnike bezočno eksploatišu. Ipak, niko se ne buni.
Zašto? Da li smo odustali sami od sebe, od pobune, dostojanstva, borbe? Da li su građani “izračunali” da im je lakše i jednostavnije otići iz BiH, nego voditi borbu sa neizvjesnim ishodom?

Mnogi vodeći intelektualci današnjice upozoravaju da je apatija zahvatila cijelu planetu, pogotovo njene najrazvijenije dijelove, da je vreme heroja prošlo još u 20. veku i da su ljudi sve svesniji činjenice da imaju samo jedan život i da ga ne vrijedi žrtvovati za ideale.

Tmurnom raspoloženju i sveopštoj bezvoljnosti znatno doprinose i klimatske promjene i apokaliptična upozorenja da srljamo u bezdan, koji smo sami sebi stvorili.

Ipak, sagovornici Srpskainfo ističu da uz sve ove “svjetske boljke”, imamo i svoje lokalne specifičnosti, koje samo pojačavaju letargiju i odsustvo borbenosti. Na listi tih specifičnosti prednjače parohijalni kolektivistički duh, strah od rata i sklonost mitovima.
Sa balkona, kao Mapetovci
Kako ističe politička analitičarka Tanja Topić, mi već generacijama njegujemo duboko autoritarno naslijeđe, te dopuštamo vođama da udaraju šakom od sto i misle svojom glavom u naše ime.

-Naša tradicija i naša politička kultura nije participativna, pa smatramo da nije dobro zamjerati se vlastima, i svima koji su moćniji, jer možemo dobiti po leđima. Imamo nešto od parazitskog mentaliteta, čekamo da se neko drugi izbori za nas, nismo dovoljno osviješćeni ni politički pismeni da stvarnost sagledamo na pravi način -kaže Topićeva.

Podsjeća da su rijetki građani koji su svjesni da, kao poreski obveznici, imaju pravo da od političara traže da im polože račune za trošenje svake marke javnog novca, jer je to novac svih građana.

-Skromni smo u zahtjevima, živimo u mitovima i u prošlosti, više vjerujući u nebeski nego u stvarni život, i ne borimo se za ono što nam kao ljudskim bićima i građanima pripada – ističe Tanja Topić.

Ona smatra da smo zapušteno društvo, dijelom i zbog dugotrajne izloženosti političkoj indoktrinaciji i manipulaciji, ali da smo “istovremeno nadobudni u nekritičkoj samorefleksiji”, misleći da smo najbolji, najljepši i najpametniji.

–Borbeni jesmo, ali samo u vrijeđanju, ponižavanju i omalovažavanju i lakše nam je spakovati kofere i otići na ” mrski Zapad”, nego se boriti za dostojanstven i pristojan život. I dok “na peronu” čekaju odlazak iz BiH, mnogi mapetovski, sa balkona, kritikuju i ismijavaju svakog ko se buni i bori se za pristojno društvo – zaključuje Tanja Topić.

Ko se bori, taj je izdajnik
Socijalni psiholog dr Srđan Puhalo smatra da je ključni problem to što su nas moćnici ubijedili da smo sami sebi nebitni: kao građani, radnici, potrošači i uopšte kao ljudi pojedinci. Važan je, kaže, kolektivitet, a posebno jedna kolektivitet, i svako ko iskorači iz tog okvira biva proglašen izdajnikom.

– Mi kao pojedinci nismo važni, a samim tim nisu važne ni naše muke, problemi, ali ni sreća i radost. Naši “mali” životi su nevažni naspram etničkog kolektiviteta. Mi moramo da se strpimo i odričemo, zarad uspjeha naše etničke grupe. Mi ćemo možda u Raj ili Pakao, to će odlučiti Bog, ali mi ćemo vječno živjeti ako opstane naš etnos – kaže Puhalo.

Sve to je, dodaje Puhalo, odlika kolektivističkog mentaliteta, koji ne priznaje individualne prohteve.

–Ako su naši individualni prohtjevi u suprotnosti sa interesima kolektiviteta, oni dovode do slabljenja naše grupe i onda je to izdaja, a zna se kako treba sa izdajnicima. Zato mnogi ćute i trpe nadajući se da će na taj način zavrediti Raj. Istovremeno, djecu tjeraju u inostranstvo, da osjete čari ovozemaljske radosti i da pošalju nešto crkavice da bi im roditelji mogli preživjeti – zaključuje Puhalo.

Sociolog Vladimir Vasić kaže da se, uz sve navedeno, mora imati u vidu i činjenica da je BiH istovremeno i tranziciono i postkonfliktno društvo.

– Ne tako davno smo imali jedan vrlo težak ratni sukob, i sada svaki pomen rata kod ljudi budi loše emocije i paničan strah. To je karta na koju političari igraju. Manipulišući tim strahom, oni se poigravaju sudbinama ljudi – kaže Vasić.

Kad god počne da se talasa, da se ispoljava nezadovoljstvo penzionera, studenata, potrošača, moćnici zaigraju na tu kartu, dodaje Vasić.

-Kad se pojavi makar i naznaka socijalo – ekonomskih zahtjeva, uvijek se, neizostavno i nepogrešivo nametne neka etnička ili vjerska tema i uz nju, naravno, prijetnja ratom – kaže Vasić.

Čim građani počnu da se okupljaju, oko bilo kakvog realnog cilja, politika se pobrine da se ta grupa razbije, spletkarenjem i sijanjem mržnje i razdora.

“Bacaju nam užeglu nacionalnu kost”
-Problemi socio-ekonomske prirode u BiH, koje mi svi imamo, nisu etničkog karaktera, ali ako Srbi, Hrvati i Bošnjaci krenu zajedno da to propituju, odmah se baci ona užegla nacionalna kost, da se mi posvađamo oko nje. Poenta priče je da moramo krenuti u proces denacionalizacije i depolitizacije socijalnih problema – smatra Vasić.

Dodaje da je problem i činjenica da su mnogi građani zarobljeni u mreži stranaka, koje su im obezbijedile posao ili ih zadužile nekom dugom “uslugom”, koja se često, ustvari, svodi na nešto na šta građani po zakonu imaju pravo.

– Po principu spojenih posuda gađani onda ne smeju da reaguju, a nereagovanjem ostaju zarobljeni – kaže Vasić.

On smatra da su za ovakvo stanje u društvu najodgovornije kategorije kojima i sam pripada: mladi ljudi i akademska zajednicu, dakle ljudi koji imaju šta da kažu.

-Govoriti istinu nije , kako političari tvrde, “rušenje institucija”. Dužnost nam je da javno kažemo šta nije u redu, ali i da predložimo kako da se to riješi, jer jalova kritika ne donosi ništa dobro. Uvjeren sam da u našem društvu ima snage za to, da ima zdravog tkiva, samo ako smo u stanju da pređemo zamišljene granice, koje postoje jedino u glavama ljudi – kaže Vasić.

Mladi sociolog na kraju ističe da je jako bitno imati na umu da velike promjene nikad ne dolaze od grupa, nego od kreativnih i hrabrih pojedinaca.

Govoreći o manipulisanju strahom od rata, Vladimir Vasić podsjeća da se u javnosti, među običnim građanima, kao eho politike, svako malo može čuti čuvena rečenica: Pusti sve, dobro je dok se ne puca!
-Eto čime smo se mi zadovoljili! Naravno da je važno da se ne puca iz topova i pušaka, ali zar je to dovoljno za život. Jer, puca nam ekonomija, pucaju nam brakovi, pucaju nam djeca, pucamo po demografskim šavavoma, mladi odlaze, a mentalno zdravlje je uništeno. Sva ta pucanja su rezultat jedne ozbiljne, grube i beskrupulozne manipulacije strahom.

Srpskainfo

Related Topics:

Društvo

GRAĐANI BIH NA GORIVO DALI GOTOVO 19 MILIJARDI KM: Novac se godinama sliva u budžete, a vozači sada plaćaju sve skuplje

Od 2006. godine do 31. jula 2026. naftni derivati u BiH donijeli su gotovo 19 milijardi KM kroz akcize i putarine. Dok cijene goriva ponovo rastu, pitanje smanjenja ovih nameta gotovo da je nestalo iz političkog fokusa, a najveći teret i dalje osjećaju građani i privreda.

Dok cijene goriva rastu, vozači u Bosni i Hercegovini istovremeno plaćaju više različitih nameta koji se obračunavaju na svaki litar prodatog goriva.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, samo kroz akcize i dvije vrste putarine od 2006. godine do 31. jula 2026. godine prikupljeno je gotovo 18,98 milijardi KM.

Taj iznos ne predstavlja prihod koji se zadržava na jednom nivou vlasti, već se sredstva prikupljena na Jedinstvenom računu UIO raspoređuju u skladu sa zakonom.

Koliko se plaća po litru goriva?

Na gorivo se obračunavaju akciza i putarina.

Prema važećim podacima UIO, putarina iznosi 0,15 KM po litru za puteve i 0,25 KM po litru za izgradnju autoputeva, odnosno ukupno 0,40 KM po litru.

Visina akcize zavisi od vrste naftnog derivata i propisana je Zakonom o akcizama BiH. Naftni derivati spadaju među proizvode na koje se plaća akciza.

Drugim riječima, dio cijene koju građani plaćaju na benzinskim pumpama predstavlja javne prihode, nezavisno od same cijene nafte na svjetskom tržištu.

Više od devet milijardi KM samo od putarina

Podaci UIO pokazuju koliko je novca prikupljeno kroz dvije vrste putarina.

Za putarinu od 0,15 KM po litru, namijenjenu putevima, od 2006. do 31. jula 2026. godine prikupljeno je 4,407 milijardi KM.

Za putarinu od 0,25 KM po litru, namijenjenu izgradnji autoputeva i rekonstrukciji puteva, od 2009. do 31. jula 2026. godine prikupljeno je 4,660 milijardi KM.

To znači da je samo kroz putarine prikupljeno oko 9,07 milijardi KM.

Akcize donijele još 9,9 milijardi KM

Akcize na naftne derivate predstavljaju još veći izvor prihoda.

Prema podacima navedenim za period od 2006. do 31. jula 2026. godine, kroz akcize je prikupljeno 9,916 milijardi KM.

Kada se saberu akcize i dvije vrste putarine, dolazi se do ukupnog iznosa od približno:

18,98 milijardi KM.

U taj zbir nije posebno uračunat PDV koji se takođe obračunava u maloprodajnoj cijeni goriva, pa se ukupno poresko opterećenje cijene goriva ne može svesti samo na ovih 18,98 milijardi KM.

Novac od goriva sliva se u javne prihode

Akciza i putarina predstavljaju indirektne poreze, a prihodi se uplaćuju na Jedinstveni račun UIO i potom raspoređuju korisnicima prema zakonskim pravilima.

To znači da novac koji građani ostavljaju na benzinskim pumpama kroz ove namete nije prihod same naftne industrije, već javnih fondova.

UIO je početkom avgusta objavila i da je ukupno prikupljeno 7,244 milijarde KM indirektnih poreza u prvih sedam mjeseci 2026. godine, odnosno 5,77 odsto više nego u istom periodu 2025. godine.

Ko će prvi osjetiti novo poskupljenje goriva?

Rast cijene goriva ne završava na benzinskoj pumpi.

Viša cijena dizela i benzina povećava troškove transporta, poljoprivrede, građevinarstva, proizvodnje i gotovo svih djelatnosti koje zavise od prevoza.

Zbog toga se udar na građane može pojaviti i kroz skuplju hranu, usluge i druge proizvode, čak i kada se oni sami direktno ne koriste automobilom.

Istovremeno, država nastavlja da naplaćuje propisane akcize i putarine po litru.

Zašto se ponovo govori o smanjenju akciza?

Pitanje privremenog smanjenja akciza na gorivo već je ranije bilo predmet političkih inicijativa, ali konkretna odluka o njihovom smanjenju nije donesena.

Upravo zbog toga građani koji danas plaćaju znatno skuplje gorivo ponovo postavljaju isto pitanje: može li država barem dio tereta visokih cijena preuzeti na sebe?

Podaci UIO pokazuju razmjere novca koji je kroz gorivo prikupljen tokom gotovo dvije decenije.

Gotovo 19 milijardi KM kroz akcize i putarine jasno pokazuje da gorivo odavno nije samo trošak vozača – ono je i jedan od značajnih izvora javnih prihoda.

Nastavi čitati

Društvo

OTVORENA VRATA PAKLA! Italijanska mafija zarađuje na smeću kao na KO*AINU! Da li se toksični otpad tajno spaljuje u BiH?!

Ono što se u Italiji decenijama razvijalo kao unosan posao organizovanog kriminala sada ponovo dolazi u fokus zbog afera sa ilegalnim otpadom u Hrvatskoj.
Bivši napuljski tužilac Franko Roberti upozorava na razrađene mreže koje povezuju mafiju, posrednike i legalne kompanije, dok se u BiH sve glasnije postavlja pitanje gdje završava otpad koji prelazi granicu.
Otpad kao posao sa zaradom poput trgovine drogom
Ilegalna trgovina otpadom u Italiji nije nova pojava. Franko Roberti (Franco Roberti), penzionisani tužilac iz Napulja, kaže da su istražitelji još početkom devedesetih otkrili koliko je taj posao razvijen.
Do ključnih saznanja došli su 1992. godine, kada je međunarodni krijumčar kokaina Nuncio Perela odlučio da sarađuje sa pravosuđem, piše N1 info.
– Rekao nam je da će sigurno govoriti o krijumčarenju droge, ali da se u tom trenutku već nekoliko godina bavi krijumčarenjem otpada – rekao je Roberti.
Prema njegovim riječima, saradnja sa Perelom otvorila je istražiteljima oči o kriminalnom poslu koji je donosio zaradu gotovo jednaku trgovini drogom, ali uz znatno manji rizik.
– Tada su počele naše istrage, ali morali smo dugo čekati, mnogo godina, prije nego što smo dobili zakonodavstvo koje je zaista bilo na nivou tog izazova – rekao je Roberti.
Mafija povezuje krijumčare i posrednike
Roberti navodi da ključnu ulogu imaju posredničke organizacije koje povezuju italijanske krijumčare sa partnerima u drugim državama.
– Najvažniji dio koji treba istaći u cijeloj ovoj priči jeste uloga posredničkih organizacija, a to su kriminalne organizacije koje povezuju italijanske krijumčare sa stranim krijumčarima. Njima gotovo u potpunosti upravlja mafija – objasnio je Roberti.
Prema njegovim riječima, u takvim poslovima učestvuju pripadnici tradicionalnih italijanskih mafijaških organizacija, među kojima su Kamora, Koza nostra, Ndrangeta i mafija iz Apulije.
Te kriminalne mreže, kako navodi Roberti, reorganizovale su se i za trgovinu otpadom prema istočnoj Evropi. Sa Hrvatskom su, prema njegovim riječima, tokom godina razvijale i druge oblike kriminalne saradnje.
Posebno se vodi računa o tome da se tok robe i tok novca odvoje.
– Stoga se tok novca, a time i pranja novca i korupcije, odvaja i njime zasebno upravljaju subjekti koji su različiti od onih koji prevoze robu – rekao je Roberti, prenosi N1 info.
Legalne firme kao paravan
Za ovakve operacije, prema riječima bivšeg tužioca, često se koriste kompanije koje na prvi pogled posluju potpuno legalno.
– Što se tiče paravan-kompanija koje su naizgled legalne i bave se naizgled zakonitom trgovinom, često smo utvrdili i provjerili da se one u stvarnosti bave i plasiranjem droge i otpada te da zapravo rukuju i ilegalnim, nezakonitim novcem, novcem na crno – rekao je Roberti.
Posebnu ulogu u razvoju trgovine otpadom, prema njegovim riječima, imala je Kamora.
– Kamora je bila prva kriminalna organizacija koja je upravljala trgovinom otpadom. Napuljska Kamora mogla se osloniti na ogroman broj ljudi, posebno mladih, spremnih na sve kako bi zaradili ponekad i veoma velike iznose novca – rekao je Roberti.
Otpad iz Italije preko Slovenije stiže u Hrvatsku
Slučaj u Gospiću otvorio je pitanje kako su tone otpada iz Italije mogle završiti u Hrvatskoj.
Prema Robertijevom objašnjenju, za takvu operaciju potrebna je organizacija u svakoj od država kroz koje otpad prolazi.
– U Gospiću, naprimjer, zasigurno mora postojati organizacija koja prima otpad i brine se za njegovo zakopavanje bez obrade i bez neutralizacije njegovog toksičnog djelovanja, jer ovdje govorimo o opasnom, toksičnom otpadu, metalima, plastici, medicinskom otpadu – rekao je Roberti.
On smatra da ovakve kriminalne mreže često funkcionišu više kroz korupciju nego kroz nasilje.
– Nažalost, kako vam objašnjavam, to su kriminalne organizacije koje djeluju više pomoću korupcije nego pomoću nasilja – rekao je Roberti.
Ipak, prema njegovim riječima, nasilje ostaje sredstvo kojim kriminalne grupe mogu obezbijediti poštovanje dogovora kada korupcija nije dovoljna.
Pitanje je šta se dešava sa otpadom u BiH
Novi slučajevi u Hrvatskoj otvorili su i pitanje može li dio problematičnog otpada završiti u Bosni i Hercegovini.
Neformalna grupa građana „Za čist zrak“ iz Kaknja uputila je otvoreno pismo institucijama BiH i Federacije BiH, tražeći odgovore na pitanje da li postoji mogućnost da se opasni otpad iz drugih država uvozi i potom spaljuje u cementarama u BiH kao alternativno gorivo.
Iz ove organizacije izrazili su zabrinutost zbog upotrebe RDF/SRF otpada, starih automobilskih guma i drugih materijala u industrijskim postrojenjima i cementarama.
„Ako dozvolimo uvoz otpada, otvaramo vrata pakla“
Anes Podić iz Udruženja „Eko akcija“ upozorio je na ekonomski motiv koji, prema njegovim riječima, može stajati iza korišćenja otpada kao goriva.
– Da bi spalionice bile ekonomične potrebne su im ogromne količine otpada. Ako dozvolimo uvoz otpada, mi otvaramo vrata pakla – rekao je Podić.
Roberti smatra da bi odgovor na problem prekograničnog krijumčarenja otpada trebalo tražiti kroz jaču međunarodnu saradnju i usklađivanje zakonodavstva.
Posebno se zalaže za veće ovlasti Evropola u borbi protiv organizovanih kriminalnih mreža koje se bave ilegalnom trgovinom otpadom.
Slučajevi u Hrvatskoj tako su ponovo otvorili šire pitanje kontrole prekograničnog prometa otpada i mogućih posljedica po zemlje u koje se takav materijal doprema.

N1 info

Nastavi čitati

Društvo

U SRIJEDU POČINJE JESEN! Prvi dani donose mraz i kišu

Kalendarska jesen počinje u srijedu, 23. septembra, u ponoć, a prvi dani novog godišnjeg doba donose kratkotrajno zahlađenje, izjavila je Srni meteorolog u Republičkom hidrometeorološkom zavodu Milica Đorđević.

“Prvog dana jeseni jutro će biti hladno i može biti slabog mraza na planinama u nekim predjelima, gdje se očekuje od četiri do devet ili 10 stepeni, dok će maksimalna temperatura vazduha biti od 17 do 23 stepena Celzijusova”, najavila je Đorđevićeva.

Ona je rekla da se i u četvrtak, 24. septembra, očekuje hladno jutro i slab mraz na planinama, dok će tokom dana biti malo toplije uz temperaturu vazduha do 27 stepeni Celzijusovih, ali će poslije podne i uveče doći do zahlađenja sa kišom, koje će se nastaviti i u petak, 25. septembra, ujutro.

“Petak bi trebalo da bude pravi jesenji dan uz hladnije i tmurno vrijeme, uz povremenu kišu i maksimalnu temperaturu vazduha od 13 do 20 stepeni Celzijusovih”, navela je Đorđevićeva.

Đorđevićeva je najavila da se od sljedećeg vikenda očekuje ponovni rast temperature, kao i ugodni i topli dani.

Nastavi čitati

Aktuelno