Connect with us

Društvo

“NE PUCA SE, ALI MI PUCAMO”! LJUDI U BiH, zarobljeni strahom od RATA, odustali od borbe za DOSTOJASNTVEN ŽIVOT?

Kao potrošače nas potkradaju na svakom koraku, kao biračima nam godinama podmeću jedna te ista lažna obećanja, a usput nas pljačkaju naveliko, kao građane nas vuku za nos, a kao radnike bezočno eksploatišu. Ipak, niko se ne buni.
Zašto? Da li smo odustali sami od sebe, od pobune, dostojanstva, borbe? Da li su građani “izračunali” da im je lakše i jednostavnije otići iz BiH, nego voditi borbu sa neizvjesnim ishodom?

Mnogi vodeći intelektualci današnjice upozoravaju da je apatija zahvatila cijelu planetu, pogotovo njene najrazvijenije dijelove, da je vreme heroja prošlo još u 20. veku i da su ljudi sve svesniji činjenice da imaju samo jedan život i da ga ne vrijedi žrtvovati za ideale.

Tmurnom raspoloženju i sveopštoj bezvoljnosti znatno doprinose i klimatske promjene i apokaliptična upozorenja da srljamo u bezdan, koji smo sami sebi stvorili.

Ipak, sagovornici Srpskainfo ističu da uz sve ove “svjetske boljke”, imamo i svoje lokalne specifičnosti, koje samo pojačavaju letargiju i odsustvo borbenosti. Na listi tih specifičnosti prednjače parohijalni kolektivistički duh, strah od rata i sklonost mitovima.
Sa balkona, kao Mapetovci
Kako ističe politička analitičarka Tanja Topić, mi već generacijama njegujemo duboko autoritarno naslijeđe, te dopuštamo vođama da udaraju šakom od sto i misle svojom glavom u naše ime.

-Naša tradicija i naša politička kultura nije participativna, pa smatramo da nije dobro zamjerati se vlastima, i svima koji su moćniji, jer možemo dobiti po leđima. Imamo nešto od parazitskog mentaliteta, čekamo da se neko drugi izbori za nas, nismo dovoljno osviješćeni ni politički pismeni da stvarnost sagledamo na pravi način -kaže Topićeva.

Podsjeća da su rijetki građani koji su svjesni da, kao poreski obveznici, imaju pravo da od političara traže da im polože račune za trošenje svake marke javnog novca, jer je to novac svih građana.

-Skromni smo u zahtjevima, živimo u mitovima i u prošlosti, više vjerujući u nebeski nego u stvarni život, i ne borimo se za ono što nam kao ljudskim bićima i građanima pripada – ističe Tanja Topić.

Ona smatra da smo zapušteno društvo, dijelom i zbog dugotrajne izloženosti političkoj indoktrinaciji i manipulaciji, ali da smo “istovremeno nadobudni u nekritičkoj samorefleksiji”, misleći da smo najbolji, najljepši i najpametniji.

–Borbeni jesmo, ali samo u vrijeđanju, ponižavanju i omalovažavanju i lakše nam je spakovati kofere i otići na ” mrski Zapad”, nego se boriti za dostojanstven i pristojan život. I dok “na peronu” čekaju odlazak iz BiH, mnogi mapetovski, sa balkona, kritikuju i ismijavaju svakog ko se buni i bori se za pristojno društvo – zaključuje Tanja Topić.

Ko se bori, taj je izdajnik
Socijalni psiholog dr Srđan Puhalo smatra da je ključni problem to što su nas moćnici ubijedili da smo sami sebi nebitni: kao građani, radnici, potrošači i uopšte kao ljudi pojedinci. Važan je, kaže, kolektivitet, a posebno jedna kolektivitet, i svako ko iskorači iz tog okvira biva proglašen izdajnikom.

– Mi kao pojedinci nismo važni, a samim tim nisu važne ni naše muke, problemi, ali ni sreća i radost. Naši “mali” životi su nevažni naspram etničkog kolektiviteta. Mi moramo da se strpimo i odričemo, zarad uspjeha naše etničke grupe. Mi ćemo možda u Raj ili Pakao, to će odlučiti Bog, ali mi ćemo vječno živjeti ako opstane naš etnos – kaže Puhalo.

Sve to je, dodaje Puhalo, odlika kolektivističkog mentaliteta, koji ne priznaje individualne prohteve.

–Ako su naši individualni prohtjevi u suprotnosti sa interesima kolektiviteta, oni dovode do slabljenja naše grupe i onda je to izdaja, a zna se kako treba sa izdajnicima. Zato mnogi ćute i trpe nadajući se da će na taj način zavrediti Raj. Istovremeno, djecu tjeraju u inostranstvo, da osjete čari ovozemaljske radosti i da pošalju nešto crkavice da bi im roditelji mogli preživjeti – zaključuje Puhalo.

Sociolog Vladimir Vasić kaže da se, uz sve navedeno, mora imati u vidu i činjenica da je BiH istovremeno i tranziciono i postkonfliktno društvo.

– Ne tako davno smo imali jedan vrlo težak ratni sukob, i sada svaki pomen rata kod ljudi budi loše emocije i paničan strah. To je karta na koju političari igraju. Manipulišući tim strahom, oni se poigravaju sudbinama ljudi – kaže Vasić.

Kad god počne da se talasa, da se ispoljava nezadovoljstvo penzionera, studenata, potrošača, moćnici zaigraju na tu kartu, dodaje Vasić.

-Kad se pojavi makar i naznaka socijalo – ekonomskih zahtjeva, uvijek se, neizostavno i nepogrešivo nametne neka etnička ili vjerska tema i uz nju, naravno, prijetnja ratom – kaže Vasić.

Čim građani počnu da se okupljaju, oko bilo kakvog realnog cilja, politika se pobrine da se ta grupa razbije, spletkarenjem i sijanjem mržnje i razdora.

“Bacaju nam užeglu nacionalnu kost”
-Problemi socio-ekonomske prirode u BiH, koje mi svi imamo, nisu etničkog karaktera, ali ako Srbi, Hrvati i Bošnjaci krenu zajedno da to propituju, odmah se baci ona užegla nacionalna kost, da se mi posvađamo oko nje. Poenta priče je da moramo krenuti u proces denacionalizacije i depolitizacije socijalnih problema – smatra Vasić.

Dodaje da je problem i činjenica da su mnogi građani zarobljeni u mreži stranaka, koje su im obezbijedile posao ili ih zadužile nekom dugom “uslugom”, koja se često, ustvari, svodi na nešto na šta građani po zakonu imaju pravo.

– Po principu spojenih posuda gađani onda ne smeju da reaguju, a nereagovanjem ostaju zarobljeni – kaže Vasić.

On smatra da su za ovakvo stanje u društvu najodgovornije kategorije kojima i sam pripada: mladi ljudi i akademska zajednicu, dakle ljudi koji imaju šta da kažu.

-Govoriti istinu nije , kako političari tvrde, “rušenje institucija”. Dužnost nam je da javno kažemo šta nije u redu, ali i da predložimo kako da se to riješi, jer jalova kritika ne donosi ništa dobro. Uvjeren sam da u našem društvu ima snage za to, da ima zdravog tkiva, samo ako smo u stanju da pređemo zamišljene granice, koje postoje jedino u glavama ljudi – kaže Vasić.

Mladi sociolog na kraju ističe da je jako bitno imati na umu da velike promjene nikad ne dolaze od grupa, nego od kreativnih i hrabrih pojedinaca.

Govoreći o manipulisanju strahom od rata, Vladimir Vasić podsjeća da se u javnosti, među običnim građanima, kao eho politike, svako malo može čuti čuvena rečenica: Pusti sve, dobro je dok se ne puca!
-Eto čime smo se mi zadovoljili! Naravno da je važno da se ne puca iz topova i pušaka, ali zar je to dovoljno za život. Jer, puca nam ekonomija, pucaju nam brakovi, pucaju nam djeca, pucamo po demografskim šavavoma, mladi odlaze, a mentalno zdravlje je uništeno. Sva ta pucanja su rezultat jedne ozbiljne, grube i beskrupulozne manipulacije strahom.

Srpskainfo

Related Topics:

Društvo

VJEŠTAČKA INTELIGENCIJA NA DJELU! “Claude Mythos” ruši bezbjednost banaka, spremite se za najmasovnije napade ikada!

Model vještačke inteligencije Claude Mythos kompanije Anthropic rekordnom brzinom pronalazi softverske „rupe“. Njegova zloupotreba mogla bi omogućiti sajber napade. Banke i regulatori su uznemireni. Zbog čega?

Na prvi pogled, to zvuči kao specijalizovana tema, nešto što zanima samo najzagriženije IT entuzijaste: jedna nova vještačka inteligencija (AI) pronalazi slabosti u softveru brže nego ikada prije. Međutim, upravo to u globalnom finansijskom sistemu može postati ozbiljan rizik za njegovu stabilnost. Banke, berze, pružaoci platnih usluga i osiguravajuća društva zavise od pouzdanog i bezbjednog softvera.

Ako vještačka inteligencija sada brže otkriva bezbjednosne propuste, onda ih kriminalci takođe mogu brže iskoristiti. Stručnjaci već govore o sistemskom riziku za globalni finansijski sistem.

Povod za raspravu je Claude Mythos – novi vrhunski AI model američke kompanije Anthropic. U eksperimentalnim okruženjima već je otkrio hiljade izuzetno kritičnih bezbjednosnih propusta u softveru, takozvane „zero-day“ ranjivosti, koje su prethodno decenijama ostale neotkrivene. Osim toga, model je sposoban da samostalno programira složene sajber napade.

Zašto regulatori upozoravaju na rizike vještačke inteligencije
Evropska centralna banka (ECB) u tome vidi ozbiljnu prijetnju za finansijski sistem te je nedavno čak sazvala hitan sastanak evropskih banaka. Odbor za finansijsku stabilnost (FSB), ključni međunarodni nadzornik finansijske stabilnosti grupe G20, govori o „novim i naprednim rizicima za globalnu finansijsku stabilnost“.

I Međunarodni monetarni fond (MMF) u AI modelima poput Mythosa vidi opasnost za globalni finansijski sistem te upozorava na „potencijalni makrofinansijski šok“. Prema analizi MMF-a, ekstremni gubici izazvani sajber incidentima mogli bi dovesti do problema u finansiranju, podstaći sumnje u solventnost finansijskih institucija i izazvati šire poremećaje na tržištima.

Dovoljno je zamisliti da tako moćan AI model poput Mythosa „cilja“ globalnu bankarsku infrastrukturu – na primjer centralni komunikacioni sistem SWIFT, preko kojeg banke širom svijeta bezbjedno razmjenjuju naloge za plaćanje i druge finansijske poruke.

Moguća šteta bila bi ogromna. Napadači bi mogli manipulisati platnim tokovima vrijednim milijarde – i uništiti povjerenje u banke i finansijski sistem. Sama kompanija Anthropic svoj novi model vještačke inteligencije smatra previše opasnim te ga zasad uglavnom drži „pod ključem“, ali radi na tome da ga u narednim sedmicama učini dostupnim svim klijentima.

Project Glasswing treba da zaštiti kritičnu IT infrastrukturu
Za sada samo odabrane kompanije i organizacije imaju kontrolisan pristup Claudeu Mythosu u okviru „Project Glasswing“. Među njima su Amazon, Microsoft, Apple, Google, Nvidia i JPMorgan Chase. Cilj je brže identifikovati i otkloniti bezbjednosne ranjivosti u kritičnoj softverskoj infrastrukturi.

Nije slučajno što stručnjaci Mythos nazivaju klasičnom „dual-use tehnologijom“: novi AI model nije samo potencijalno ultimativno sajber oružje, već i najmoćniji alat za odbranu od sajber napada.

Planirano je da i Agencija Evropske unije za sajber bezbjednost (ENISA) dobije pristup modelu Mythos kompanije Anthropic. Međutim, konkretni uslovi još moraju biti dogovoreni, saopšteno je u ponedjeljak. Do tada evropske banke ostaju izvan tog sistema – ali, prema mišljenju stručnjaka, djelovati moraju već sada.

Banke u evrozoni moraju više ulagati u sajber bezbjednost, uvjeren je Luis de Gindos. „Moramo nastojati da povećamo svijest finansijskih institucija, banaka, o potrebi dodatnih ulaganja u sajber bezbjednost“, naglašava odlazeći potpredsjednik ECB-a.

Banke moraju brže zatvarati bezbjednosne propuste
Prema stručnjacima, ključnu ulogu imaju takozvani „patch gapovi“, odnosno period između otkrivanja i zatvaranja bezbjednosne rupe. Za njihovo otklanjanje banke su do sada ponekad uzimale i više sedmica – pristup koji bi u novoj eri vještačke inteligencije mogao otvoriti vrata sajber kriminalu velikih razmjera.

To za banke znači i veća ulaganja u ljudske resurse: „Banke sada moraju izdvajati više novca kako bi zaposlile stručnjake koji će te rupe zatvoriti što je brže moguće“, naglašava Daniel Kröger, portfolio menadžer u društvu za upravljanje imovinom DWS, u razgovoru za finansijsku redakciju javnog servisa ARD.

Vrijeme je presudno: jer nije riječ samo o Anthropicu i modelu Claude Mythos Preview, već i o uporedivim AI sistemima koji bi uskoro mogli postati dostupni pojedinim kriminalnim akterima ili državama poput Rusije i Kine.

Logan Graham, šef vodećeg tima za IT bezbjednost u Anthropicu (Frontier Red Team Lead), upozorio je u američkom magazinu Wired: „Moramo se sada pripremiti za svijet u kojem će ove sposobnosti biti široko dostupne za 6, 12 ili 24 mjeseca.“

Vještačka inteligencija postaje stres-test za banke i regulatore
AI model Mythos kompanije Anthropic predstavlja alarm za uzbunu – za banke, kompanije i regulatore. U pitanju nije ništa manje od stabilnosti globalnog finansijskog sistema. Već je finansijska kriza iz 2008. godine pokazala da je često dovoljna i sama sumnja ili glasina da bi neka banka mogla imati probleme kako bi izazvala velike poremećaje na tržištu.

Nevjerovatne sposobnosti Claudea Mythosa signal su da se odbrambeni sistemi moraju hitno ojačati. Evropske banke pritom moraju paziti da ne zaostanu: Project Glasswing za sada američkim institucijama daje vremensku prednost u procesu „zatvaranja“ bezbjednosnih rupa.

Međunarodna saradnja između onih koji rade na razvoju vještačke inteligencije, banaka, kompanija i regulatora sada je potrebnija nego ikad. Jer sajber kriminal ne poznaje granice – baš kao što granice ne poznaju ni finansijske krize. SEEbiz

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Toplo, umjereno oblačno uz povremenu kišu

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti pretežno sunčano uz promjenljivu oblačnost i toplo vrijeme, a ponegdje se očekuje i slaba kiša.

Rano ujutru biće uglavnom oblačno, na jugu vedro, dok se uz rijeke i po kotlinama očekuje prolazna magla, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Po podne se očekuje umjeren razvoj oblačnosti od jugozapada ka istoku, mjestimično slaba kiša i kratkotrajni pljusak. Uveče će biti oblačnije. Duvaće slab do umjeren vjetar, sjevernih smjerova, a uveče na jugu umjerena i pojačana bura.

Jutarnja temperatura vazduha od 11 do 17, u višim predjelima od devet, a dnevna od 25 do 31, u višim predjelima od 21 stepen Celzijusov.

Nastavi čitati

Društvo

OBJAVLJENO MEDICINSKO STANJE ANJE LJUBOJEVIĆ! Ima slomljeno rebro i potres mozga

Potpredsjednica NSRS Anja Ljubojević izjavila je za RTRS da u potpunosti preuzima odgovornost za saobraćajni udes u kome je jutros učestvovala, te da će snositi sve materijalne troškove.

– Јa ću odgovarati za svoje postupke, u potpunosti prihvatam svoju krivicu i naravno sarađujem sa MUP-om što se tiče svega – izjavila je za Ljubojevićeva.

Istakla je da je do udesa došlo u trenutku nepažnje, dok se vraćala sa zabave. – Popila sam par pića, ali nisam bila pijana. U trenutku sam pogledala u telefon i desilo se – navela je Ljubojevićeva.

Ona ističe da je zahvalna što u udesu niko osim nje nije povrijeđen.

Potpredsjednica NSRS smještena na je na UKC Republike Srpske ima slomljeno rebro i potres mozga.

Nastavi čitati

Aktuelno