Connect with us

Svijet

Neće biti pauza na bojnom polju, TO BI KORISTILO RUSIJI

Rat u Ukrajini ušao je u 687. dan. Zelenski: Neće biti pauza na bojnom polju, to bi koristilo Rusiji; Estonija povećava pomoć Ukrajini

Medvedev: Neki ukrajinski vojni komandanti razmatraju gađanje raketnih mjesta unutar Rusije

Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev, sada zamjenik predsednika Savjeta bezbjednosti, rekao je da neki ukrajinski vojni komandanti razmatraju gađanje raketnih mjesta unutar Rusije raketama dugog dometa koje je isporučio Zapad.

Medvedev je upozorio predsjednika Vladimira Putina da bi bilo kakvi ukrajinski napadi na lansirne lokacije unutar Rusije oružjem koje isporučuju Sjedinjene Države i njihovi saveznici rizikovali nuklearni odgovor Moskve.

“Šta to znači? To znači samo jedno – oni rizikuju da upadnu u akciju paragrafa 19 osnova ruske državne politike u oblasti nuklearnog odvraćanja“, napisao je Medvedev na Telegramu.

“Ovo treba zapamtiti“, poručio je Medvedev.

Ukrajinski nacrt zakona o pooštravanju pravila o mobilizaciji vraćen je vladi na dalji rad, saopštio je predsejdnik parlamenta Ruslan Stefančuk.

Poslije sastanka rukovodstva parlamenta i vojnih komandanata, Stefančuk je rekao da će prijedlog zakona biti prerađen.

Prijedlog zakona bi omogućio Kijevu da pozove više ljudi u vojsku kako se rat sa Rusijom približava dvogodišnjoj granici.

Nacrti prijedloga uključivali su elektronske pozive i niz strogih sankcija za one koji krše zakon o mobilizaciji.

Predsjednik Ukrajine Vladimir Volodimir Zelenski rekao je da muškarci u dobi za mobilizaciju koji su otišli u inostranstvo treba da budu u Ukrajini.

“Naši momci se bore dve godine. I za to vrijeme, da vam kažem iskreno, ima ljudi koji su prešli granicu mimo pravila ili mimo zakona. I ovo je pitanje za ove ljude, za ove muškarce. Ako su u dobi za mobilizaciju, onda moraju pomoći Ukrajini, moraju biti u Ukrajini. Ne govorim sad o tome da li neko treba da bude na frontu, ili ne. Ali postoji zakon“, rekao je Zelenski.

“Ne može biti pauza na bojnom polju, jer će to biti od koristi Ruskoj Federaciji”

Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski kaže da ne može biti pauza na bojnom polju, jer će to biti od koristi Ruskoj Federaciji da nastavi da vodi rat protiv Ukrajine.

Zelenski je rekao da pauza na ratištu ne znači kraj rata niti vodi političkom dijalogu sa Rusijom.

“Pauza na ratištu na teritoriji Ukrajine nije pauza u ratu. Ne znači da je to kraj rata. I ne vodi političkom dijalogu sa Ruskom Federacijom ili sa bilo kim drugim. Pauza će samo pomoći Ruskoj Federaciji“, naglasio je Zelenski.

Šef ukrajinske države je objasnio zašto bi to bilo tako.

“Razumjemo količine — koliko danas proizvode. Znamo koliko dronova i artiljerije proizvode dnevno. Vidimo šta im nedostaje i da imaju veliki deficit u dronovima i artiljeriji “, rekao je Zelenski.

On je naglasio da Rusi nemaju vremena da proizvode dovoljne količine naoružanja, a njihova skladišta su prazna.

Predsjednik Estonije: Nećemo prestati pružati pomoć Ukrajini

Predsednik Republike Estonije Alar Karis rekao je da njegova zemlja neće prestati da pruža pomoć Ukrajini. Prema njegovim riječima, dugoročni doprinos Estonije od početka ovog rata punih razmjera do 2027. godine iznosiće 1,2 milijarde evra.

Karis je rekao da su Ukrajini potrebne veće i bolje vrste naoružanja.

On je uvjeren da bi Evropska unija trebalo da poveća proizvodnju naoružanja kako bi Ukrajina dobila sve što joj je potrebno “ne sutra, već danas”.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sastaće se u glavnom gradu Estonije, Talinu, sa estonskim predsjednikom i premijerom i obratiće se parlamentu.

Zelenski je stigao u Talin kasno u srijedu nakon što je posjetio Litvaniju. Zelenski će zatim u okviru posjete baltičkim zemljama posjetiti Letoniju.

Zelenski je napisao na Telegramu da će glavne teme njegovih razgovora sa zvaničnicima u Litvaniji, Letoniji i Estoniji biti zabrinutost za bezbjednost, nade Ukrajine da se pridruži EU i NATO-u i da izgradi partnerstvo u proizvodnji dronova.

Ukrajina pokušala da napadne tri ruska regiona dronovima – Rostovski, Tulski i Kaluški

Ukrajina je jutros pokušala da napadne tri ruska regiona dronovima – Rostovski, Tulski i Kaluški, a ruski sistemi protivvazdušne odbrane presrele su tri ukrajinske bespilotne letjelice, saopštilo je rusko ministarstvo odbrane.

Prema riječima načelnika Kaluške oblasti Vladislava Šapše, na periferiji Kaluge, iznad tehničkog objekta pumpne stanice, došlo je do eksplozije drona i oštećena je zgrada.

Požara i povrijeđenih nije bilo, rekao je Šapša, prenijele su Ria novosti.

Moskva tvrdi da Ukrajina gotovo svakodnevno granatira ruske pogranične teritorije i izvodi napade dronovima.

Povrijeđeno 10 osoba u granatiranju Harkova, među njima i novinari

Ruske rakete pogodile su hotel u centru Harkova, a prema preliminarnim podacima 10 osoba je povrijeđeno, među kojima i turski novinari, saopštio je načelnik Harkovske vojne uprave Oleg Sinegubov.

“Okupatori su sa dvije rakete pogodili hotel u centru Harkova. U ovom trenutku poznato je 10 žrtava“, napisao je on na Telegram kanalu, prenosi Ukrinform.

Prema njegovim riječima, jedna osoba je u teškom stanju.

Sinegubov je naveo da su među žrtvama su i novinari “turskog lista koji su živjeli u hotelu“.

Dodao je da je u toku otklanjanje posljedica napada, a spasioci nastavljaju sa gašenjem požara.

Ranije je saopšteno da je ruska vojska napala civilni objekat u harkovskom okrugu Kijeva – vjerovatno PVO sistemom S-300.

Related Topics:

Svijet

ČVRST STAV RUSIJE! Lavrov otkrio šta je Putin potvrdio Trampu tokom razgovora

Predsjednik Rusije Vladimir Putin potvrdio je predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država Donaldu Trampu posvećenost Moskve postizanju pravednog rješenja sukoba u Ukrajini, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov.

Lavrov je podsjetio na čvrst stav Rusije o “pravednom rješavanju ukrajinske krize koju je stvorio Zapad”, naglašavajući da je taj stav juče još jednom jasno potvrdio Putina nakon telefonskog razgovora sa Trampom, prenio je TASS.

Putin je ranije novinarima rekao da je razgovor sa Trampom trajao više od dva sata i da je bio “sadržajan i iskren”.
To je bio treći telefonski razgovor lidera Rusije i SAD od početka godine.

Putin je dodao da je Tramp u razgovoru istakao da Rusija teži mirnom rješenju u Ukrajini, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

TENZIJE SE MOGU REZATI NOŽEM! Koja zemlja ima najjaču vojnu silu u Evropi?

Evropske države, predvođene Njemačkom, najavljuju značajno povećanje ulaganja u odbranu – čak do pet odsto BDP-a.

Ovaj zaokret dolazi kao odgovor na rastuće bezbjednosne prijetnje u svijetu, ali i kao rezultat ambicija da se vojna moć na kontinentu ojača i modernizuje.

Njemačka planira istorijski zaokret u svojoj vojnoj politici, najavljujući povećanje izdvajanja za odbranu na čak pet procenata BDP-a.
Njemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful najavio je ovu odluku na sastanku NATO-a u Antaliji, naglašavajući da je cilj stvoriti “konvencionalno najjaču vojsku u Evropi”.

Bundesver trenutno ima oko 182.000 vojnika, sa planom da se taj broj poveća na 240.000 do 2031. godine.

Vlada je već izdvojila poseban fond od 100 milijardi evra za modernizaciju opreme, zamjenu starih tenkova, aviona i ratnih brodova, te unapređenje digitalizacije i komandnih sistema.
Linker
Ipak, stručnjaci upozoravaju da će dvostruko veći izdaci značajno opteretiti njemački budžet, prenosi Deutsche Welle.

Poljska: Bedem istočne Evrope

Poljska je u posljednjih nekoliko godina uložila ogromna sredstva u modernizaciju svoje vojske, sa ciljem da postane najjača kopnena sila na kontinentu. Prošle godine, čak 4,12% BDP-a izdvojeno je za odbranu, što je jedan od najvećih procenata u Evropi.

Poljska vojska trenutno broji oko 150.000 vojnika, ali je plan da se do 2035. taj broj poveća na 300.000.
Varšava je takođe naručila više od 600 tenkova iz Južne Koreje i SAD, kao i savremene raketne sisteme HIMARS, dronove i borbene avione F-35. Dok je kopnena vojska među najjačima, poljska mornarica ostaje najslabija karika.

Francuska: Nuklearna sila sa globalnim ambicijama

Francuska je jedina nuklearna sila unutar Evropske unije, sa jasnim ciljem da očuva globalno vojno prisustvo i stratešku nezavisnost.

U njenoj vojsci služi oko 203.000 vojnika, uz dodatnih 175.000 pripadnika žandarmerije i 26.000 rezervista.

Francuska mornarica ponosi se nuklearnim nosačem aviona “Šarl de Gol”, strateškim podmornicama i borbenim avionima rafal, koji su sposobni da nose nuklearno oružje.

Francuski predsjednik Emanuel Makron je od 2017. značajno povećao vojni budžet, naglašavajući opasnost od “ruske prijetnje”. Zahvaljujući snažnoj domaćoj industriji i državnom podsticanju, Francuska je izgradila vojsku koja je visoko efikasna i borbeno spremna, prenosi Nova.

Velika Britanija: Dobro naoružana, ali ranjiva

Velika Britanija ulaže 2,4% BDP-a u vojsku, sa fokusom na visokotehnološku opremu poput dronova, vještačke inteligencije i laserskih sistema.

Kraljevska mornarica raspolaže sa dva nosača aviona, iako je samo jedan trenutno operativan.

Britanske vazduhoplovne snage su među najmodernijima u Evropi, predvođene američkim avionima F-35B, kojih London planira da nabavi ukupno 138.

Ipak, sa oko 140.000 vojnika, britanske oružane snage ostaju relativno male, a njihova zavisnost od američke tehnologije, naročito u nuklearnom naoružanju, predstavlja ranjivost.

Italija: Vazdušna i pomorska sila, slaba na kopnu

Italija trenutno ulaže 1,49% BDP-a u odbranu, ali premijerka Đorđa Meloni planira da taj procenat značajno poveća. Italija raspolaže sa 165.000 vojnika, dva nosača aviona i modernom vazduhoplovnom flotom.

Međutim, kopnene snage se smatraju zastarjelim i zahtijevaju ozbiljnu modernizaciju. Italija je već naručila više od 1.000 novih borbenih tenkova od njemačkog “Rajnmetala”, s ciljem da ojača svoje pozicije na evropskoj vojnoj sceni. Fokus Italije ostaje na bezbjednosti Mediterana i očuvanju trgovinskih ruta.

Nastavi čitati

Svijet

LEONID SLUCKI “Zelenski ne želi mir jer zna da su za njega razgovori KARTA U JEDNOM SMJERU”

Vladimir Zelenski ne želi mir sa Rusijom jer je svjestan da bi razgovori za njega mogli da znače ili presudu ili kartu u jednom smjeru, izjavio je predsjedavajući Odboru za međunarodna pitanja u ruskoj Državnoj dumi Leonid Slucki.

On je za televiziju “Rusija-24” rekao da je Zelenski žrtvovao Ukrajinu i Ukrajince zarad interesa kolektivnog Zapada koji je ranije predvodio bivši predsjednik SAD DŽozef Bajden, te da odatle potiče njegova opsesivna želja da ostane na vlasti, prenosi Srna.

“Jasno je da bi razgovori za njega mogli značiti kartu u jednom smjeru ili presudu i zato Zelenski ne želi mir, kao ni evropski huškači.

Rat do posljednjeg Ukrajinca je gruba fraza, ali odslikava trenutni pristup Zelenskog”, istakao je Slucki, koji je i lider Liberalne demokratske stranke Rusije.

Prema njegovim riječima, Zelenski je, zapravo, bio potresen kada je shvatio da je predsjednik SAD Donald Tramp izgradio konstruktivan odnos sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom i da američki lider poziva na mir i naredni krug pregovora u Istanbulu, prenio je TASS.

Slucki je izrazio uvjerenje da je Zelenski svjestan da ga Tramp neće beskonačno ubjeđivati.

“Štaviše, SAD bi mogle da pokušaju da prebace teret vojne podrške kijevskom režimu na Evropu, koja može samo da priča o velikim stvarima.

Evropske zemlje, gdje zamah uzima desničarsko osjećanje, teško da mogu da nose taj teret i smanjenje američke podrške moglo bi da definitivno znači predaju za Zelenskog, bez mogućnosti vraćanja pregovorima koje danas nudimo”, zaključio je Slucki.
Nezavisne

Nastavi čitati

Aktuelno