Sud je naveo da Dodik, a shodno pravnim posljedicama osude, ne može biti predsjednik SNSD.

Sud Bosne i Hercegovine uputio je dopis Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) u kojem je još jednom razjasnio pravne posljedice presuda Miloradu Dodiku u predmetu koji se vodio protiv njega za nepoštovanje odluka visokog predstavnika.

Sud je naveo da Dodik, a shodno pravnim posljedicama osude, ne može biti predsjednik SNSD.

Dodiku je izrečena kazna u trajanju od jedne godine i kao mjera sigurnosti zabrana vršenja dužnosti predsjednika Republike Srpske u trajanju od šest godina, od dana pravosnažnosti presude.

CIK je odbio oduzeti mandat predsjednika stranke Miloradu Dodiku.

Sud je potsjetio CIK da je izrečena mjera sigurnosti, zabrana vršenja dužnosti predsjednika Republike Srpske krivičnopravna sankcija, kao što su to i kazne, uslovna, odgojne mjere.

Navode da po zakonu se sve krivičnopravne sankcije moraju navesti u izreci presude.

“Pravne posljedice osude propisane članom 203a stav 5. KZBiH a) prestanak službene dužnosti i prestanak zaposlenja; c) zabrana obavljanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava; i d) zabrana sticanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava) nastupaju po sili zakona, po pravosnažnosti presude, što znači da, s obzirom na to da je predmetna presuda postala pravosnažna dana 12.6.2025. godine, optuženi Milorad Dodik ne može obavljati nijednu od dužnosti ili poslova koji su navedeni u tačkama od a), c) i d) člana 203a stav 5. KZBiH, a što ste i sami konstatovali u vašoj odluci od 6.8.2025. godine”, stoji u dopisu.

Sud je potsjetio da je CIK-u dostavio presudu protiv Milorada Dodika radi evidentiranja i izvršenja izrečene mjere bezbjednosti i pravnih posljedica osude.

Sud dodaje da pravne posljedice osude, prema članu 5. Krivičnog zakona BiH, nisu krivičnopravna sankcija, zbog čega se iste ne utvrđuju, ne izriču i ne unose u presudu, s obzirom na to da nastupaju po automatizmu, odnosno po sili zakona, u slučaju da osuda za krivično djelo iz člana 203.a stav 1. KZ BiH postane pravosnažna.

U nastavku se ističe da je Dodiku izrečena mjera bezbjednosti zabrane vršenja dužnosti predsjednika Republike Srpske u trajanju od šest godina, od dana pravosažnosti presude, a da pravne posljedice osude ostaju na snazi ta svo vrijeme trajanja ove mjere, a najviše do momenta brisanja presude.

“Kada Sud nekog optuženog osudi za krivično djelo iz člana 203a stav 1. KZBiH i izrekne mu kaznu zatvora, u tom slučaju sa pravosnažnošću presude, po sili zakona nastupaju pravne posljedice takve osude, propisane stavom 5. navedenog člana.

Mjera sigurnosti zabrane vršenja dužnosti iz člana 203a stav 4. KZBiH i pravna posljedica osude prestanak službene dužnosti i prestanak zaposlenja iz člana 203a stav 5. u vezi člana 114. KZBiH (prestanak vršenja određenih poslova ili funkcija u organima vlasti, privrednim društvima ili u drugim pravnim osobama), suštinski se u određenom dijelu preklapaju, ali prema zakonu ne isključuju jedna drugu, iz razloga različite prirode krivičnih sankcija (mjera sigurnosti) i pravnih posljedica osude”, stoji u dopisu.

Sud napominje da se prestanak službene dužnosti i prestanak zaposlenja, kao pravna posljedica osude, odnosi na prestanak službene dužnosti i rada ili zaposlenja u pravnom subjektu, neovisno o načinu finansiranja istog.

Nadalje, dodaje Sud, prema članu 7. Zakona o političkim organizacijama (Službeni list Republike Srpske broj 15/96, 17/02), političke organizacije imaju svojstvo pravnog lica i isto se stiče upisom u registar.

“U članu 15. istog Zakona, propisano je da registar političkih organizacija vodi osnovni sud u sjedištu višeg suda prema sjedištu političke organizacije.

U registar se, pored ostalog, upisuju i podaci o imenima lica ovlaštenim za zastupanje, kao i podaci o drugim činjenicama”, navodi Sud.

U dopisu se dodaje da je članom 18. Statuta SNSD-a (od 30.09.2023. godine), donesenim na osnovu člana 14. Zakona o političkim organizacijama propisano, između ostalog, da je predsjednik SNSD-a politički i izvršni organ SNSD-a i da predsjednik SNSD-a predstavlja i zastupa SNSD.

“Prema članu 1. stav 3. KZBiH, kao službenim licem, pored ostalih, smatra se i lice ‘koje uz naknadu ili bez naknade obavlja određenu službenu dužnost na osnovu ovlaštenja iz zakona ili drugog propisa donesenog na osnovu zakona.’

Članom 34. Zakona o političkim organizacijama Republike Srpske propisano je da nadzor nad zakonitošću rada političkih organizacija vrši organ uprave u okviru nadležnosti utvrđene zakonom.

Cijeneći navedeno, Sud ponovo ističe, da u skladu sa naprijed navedenim zakonskim propisima preduzmete sve radnje u cilju evidentiranja i izvršenja izrečene mjere sigurnosti i pravnih posljedica osude, u odnosu na osuđenog Milorada Dodika”, zaključio je Sud Bosne i Hercegovine u svom dopisu CIK-u.

Godinama se predstavljao kao patriota, a u stvari je bio biznismen i profiter, kaže ona.

O izdaji priča čovjek koji je spreman prodati Republiku Srpsku zbog svojih interesa. O konvertitima priča on koji je za nekoliko mjeseci promijenio više stavova nego što neki od nas imaju godina. Čovjek koji se decenijama krije iza interesa naroda, dok radi jedino za sebe. Čovjek koji je bio spreman da da sve što nije njegovo, samo da sebe sačuva i uskoro ćemo saznati i šta su drugi bili spremni da uzmu od toga.

Rekla je ovo Tanja Vukomanović, poslanik PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske, reagujući na izjavu predsjednika SNSD Milorada Dodika da su u opoziciji „sve izdajnik do izdajnika, sve konvertit do konvertita“.

– Onaj koji se godinama predstavljao kao patriota, a u stvari je bio biznismen, profiter, čovjek koji je miješao javno dobro sa ličnim računima i državne odluke sa privatnim interesima. “Lopov misli da svi kradu” – zato i onaj koji je izdao svoj narod misli da bismo svi uradili isto – kaže Vukomanovićeva.

Dodaje da vjeruje da je Dodiku neshvatljivo da neko nešto radi za opšti interes, a ne za sebe.

– Zato optužuje nas da smo izdajnici, jer nismo htjeli da učestvujemo u njegovoj rasprodaji Republike Srpske i gaženju njenih institucija. Neshvatljivo je kako nastavlja da gazi institucije i samo dva dana nakon što je NSRS usvojila odluku da “dosadašnjem predsjedniku Republike Srpske prestaje funkcija” čovjek sjedi u Palati predsjednika i gazi i nju i NSRS – kaže ona.

Vukomanovićeva ističe da oni koji u sred Narodne skupštine Republike Srpske izgovore da su “zakoni poslužili svrsi”, priznaju da institucije više ne postoje.

– Onaj ko kaže da mu je zakon poslužio, taj priznaje da ga je iskoristio i bacio. Svako novo pravdanje koje dolazi iz SNSD-a samo produbljuje sramotu. Oni koji imaju obraza stide se zbog toga što su morali učestvovati u tome, a oni koji nemaju nastavljaju sa lažima, oni su na njima i gradili karijeru – jasna je Vukomanovićeva.

Sve što je bilo građeno na lažima urušilo se pod sopstvenom težinom, dodaje ona.

I možda je dobro što se urušilo sada, jer samo iz ruševina može niknuti nešto istinito, ako budemo dovoljno pametni i hrabri. Još ne znamo cijenu njegovih “velikih pregovora” za spas od totalne propasti, ali znamo da će biti visoka i trebaće nama, “izdajnicima”, decenije da popravimo ono što su od ove zemlje uradile ove “patriote” – poručila je Vukomanovićeva.

Milorad Dodik pristao je na “igru kompromisa sa Amerikom” pošto je Narodna skupština RS izabrala Anu Trišić Babić za v.d. predsjednicu Republike Srpske i povukla šest zakona koje je prethodno Ustavni sud poništio, ocjenjuju analitičari.

Kako kažu, to je jedina politika koja može da pogoduje i Dodiku i Republici Srpskoj da ostane “država u državi”.

Posljednji potezi Banjaluke izazvali su različite reakcije. Dodik je poslije svega poručio da ostaje da radi svoj posao i da Sarajevo nije uspjelo da ga “gleda sa strane” dok s druge strane, zvaničnici iz glavnog grada BiH tvrde da se parlament Republike Srpske “pokorio”.

Milivojević: Dodik nije imao veliki manevarski prostor
Cvijetin Milivojević, politikolog, kaže za Blic da Dodikova diplomatija nije “dobrovoljno izabrana”.

– Dodik zna da jedini partner koji ga neće pustiti niz vodu je Moskva. Dodik nije imao velikog manevarskog prostora zbog čega mu se politika svodi na “kreni, stani pa dva koraka unazad” – ocenjuje Milivojević.

Kako kaže, posljednji potezi Dodika i Republike Srpske liče na “rukopis nove američke diplomatije”.

– Amerika već dvije godine nema ambasadora u BiH zbog čega je glavnu ulogu preuzeo Kristijan Šmit. Ne treba zaboraviti da Dodik nije krio izuzetnu ljubav prema Trampu. Zbog toga ovi potezi Dodika, kao što je izbor v.d. predsjednice Republike Srpske na mjesec dana i poništavanje šest zakona neustavnih po Ustavu BiH, predstavljaju ispunjavanje američkih želja. Dodik je požurio da udovolji Americi, a zauzvrat skinute su sankcije za četiri njegovih saradnika kao znak dobre volje – navodi Milivojević.

On se ponaša kao ruski i mađarski štićenik, a od ranije je poznat i kao političar koji se oslanja na jevrejsku državu. Sada želi nagodbu sa Trampovom administracijom koja bi odgovarala i njemu lično, ali i Republici Srpskoj koja bi ostala “država u državi” u BiH ako bi se i dalje poštovao Dejtonski sporazum – analizira Milivojević.

“Šta će biti nakon izbora 23. novembra?”
Postavlja i pitanje šta će biti nakon prevremenih predsjedničkih izbora u Republici Srpskoj 23. novembra?

Da li će predsjednik biti Branko Blanuša ili Siniša Karan ili možda Ana Trišić Babić ili Dodik? Dodik je zatražio i od Ustavnog suda da se izjasni da li predsjednik Republike Srpske ima pravo da se smijeni, a da o tome ne odlučuju građani odnosno da li je to što piše u Ustavu BiH, u Ustavu Republike Srpske i Dejtonskom sporazumu oborivo jer o tome odlučuje Kristijan Šmit. Dodik pothranjuje tu priču i vjerovatno mu odgovara dvovlašće i trovlašće jer iza Karana i Trišić Babić stoji njegova SNSD – ocjenjuje Milivojević.

“Dodik progutao nekoliko velikih žaba”
Kako kaže, Dodik je do sada već progutao nekoliko velikih žaba.

– Najavljivao je prvo referendum u Republici Srpskoj 25. oktobra, pa 23. novembra da bi sad spomenuo 9. januar kao novi datum. Takođe, parlament u Republici Srpskoj izglasao je prestanak šest zakona koje je nedavno doneo. Dodik svaki napad na sebe predstavlja kao napad na Republiku Srpsku i to mu je sad, kao što sam rekao, jedini mogući put – navodi Dodik.

Dodaje, da su svi u BiH svesni da izbori 23. novembra nisu bitni i da su “kupovina vremena”.

– Svi znaju da su sljedeće godine važniji izbori što pokazuje i to da opozicija ne izlazi na te izbore sa najjačim kandidatom, a to je Draško Stanivuković – zaključuje Milivojević.