Connect with us

Svijet

NEGDJE JE ZAPELO! Pentagon očitao lekciju Kijevu, pa dao jasne INSTRUKCIJE

Zvaničnici administracije američkog predsjednika Džoa Bajdena otvoreno su razgovarali sa Kijevom o tome šta vide kao “naučene lekcije” zbog sporog napretka Ukrajine u kontraofanzivi.

Zaključak Bajdenove administracije je: rat će vjerovatno ući u sljedeću godinu, a Sjedinjene Države i njihovi saveznici moraju da ostanu nepokolebljivi u pomaganju Ukrajini, piše Vašington post.

Prema riječima novinara Posta, ovaj sentiment se posljednjih dana čuo na svim nivoima američke vlade. Bilo je to frustrirajuće i razočaravajuće ljeto za Ukrajinu i njene zapadne pokrovitelje.

Ali umjesto da traži brz diplomatski izlaz iz nezgodne situacije, većina visokih američkih zvaničnika i dalje je ubijeđena u potrebu da se čvrsto podrži Kijev. Prema njihovom mišljenju, Sjedinjene Države ne smiju da napuste svog saveznika.

“Ukrajina sistematski oslobađa svoju teritoriju”

– Ne očekujemo zamrznuti sukob. Vidimo Ukrajinu kako nastavlja da metodično i sistematski oslobađa svoju teritoriju – rekao je Bajdenov savjetnik za nacionalnu bezbijednost Džejk Salivan novinarima u srijedu.

Jasna posvećenost kontinuiranoj podršci Kijevu ne znači da američki zvaničnici nemaju kritike na način na koji su ukrajinski komandanti vodili kontraofanzivu. Oni su svojim kolegama pružili detaljna uputstva, istovremeno priznajući da nijedan trenutno aktivni američki oficir nije vodio vrstu nemilosrdne, brutalne borbe u stilu Prvog svjetskog rata sa kojom se Ukrajina sukobljava.

“Ukrajinci neće stići do Azovskog mora prije zime”
Polazna tačka u ovoj procjeni je da je malo vjerovatno da će ukrajinske snage stići do Azovskog mora i presjeći rusku kopnenu rutu do Krima prije nego što nastupi zima, kao što su se nadali.

Američki zvaničnici i dalje smatraju da Ukrajinci ove godine mogu značajno da prodru u ruske položaje, odnosno preko prve i druge utvrđene linije odbrane Rusije. Isto tako, Amerikanci vjeruju da bi kijevske mobilne jedinice tada mogle da se kreću brzo u više pravaca, zbunjući ruske snage.

Ali malo je vjerovatno da će Ukrajina zadati odlučujući udar prije kraja godine. To znači nastavak ovog iscrpljujućeg rata 2024. godine i dalje, ali i nastavak teških gubitaka i emocionalnih trauma za obje strane. Američki zvaničnici vjeruju da strateško strpljenje ostaje najbolje oružje protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Šta savjetuju ukrajinskim kolegama u Pentagonu?
Zvaničnici Pentagona pozvali su svoje ukrajinske kolege da bolje odrede prioritete i koncentrišu svoje snage na potencijalne tačke proboja duž fronta dugog 1.000 kilometara. Ukrajina je u početku podjednako naglašavala tri ose, umjesto da se koncentriše na glavni pravac – jug kroz Zaporožje ka Azovskom moru.

Amerikanci navode i da je Ukrajina konačno pozitivno odgovorila na tu sugestiju i pomjerila dio trupa južno od Bahmuta i drugih oblasti na istoku gdje su, uprkos američkim argumentima, dugo ostale ukopane.

Američki komandanti dugo su vjerovali da Ukrajinci rasipaju artiljerijske metke na napade koji oponašaju sovjetsku taktiku. Prema jednoj američkoj procijeni, Ukrajinci su od početka rata ispalili oko dva miliona metaka kalibra 155 mm, što je skoro iscrpilo zapadne zalihe.

Američki zvaničnici ohrabruju Ukrajinu da umjesto toga usmjere svoju artiljerijsku vatru na najvažnije ciljeve i koristi ih za brzo napredovanje ka svojim ciljevima.

“Manje se oslanjajte na dronove, a više na ljude”
Zvaničnici Pentagona su takođe ohrabrili Ukrajinu da se manje oslanja na dronove kako bi stekla bolju sliku o liniji fronta, a više na izviđačke jedinice, koje mogu bolje da procijene ruske položaje.

Pored toga, izvršili su pritisak na Kijev da mlađim oficirima da više slobode da iskoristi prilike na ogromnom frontu. Na sve ove tačke, američki zvaničnici vjeruju da Ukrajinci reaguju pozitivno. Ali debata je bila žestoka posljednjih nedjelja.

Dok zvaničnici Bajdenove administracije procjenjuju vjerovatnoću da će se rat prebaciti u sljedeću godinu, a možda i duže, oni razmatraju nekoliko važnih novih pojačanja podrške Zapada.

Podrška za raketne kasetne bombe raste
Podrška u Vašingtonu raste za slanje raketnih kasetnih bombi, koje bi mogle da pogode dublje od artiljerijskih verzija, koje su Sjedinjene Države počele da isporučuju prošlog mjeseca.

Sjedinjene Države takođe užurbano planiraju ukrajinsku “snagu budućnosti” koja bi mogla da odvrati nastavak ruske agresije. Borbeni avioni F-16 koji će početi da stižu za nekoliko mjeseci biće dio toga, ali američki zvaničnici rade sa saveznicima na mnogim drugim sistemima naoružanja i obuka.

Ukrajina i njeni podržavaoci nastavljaju da traže rakete dugog dometa (poznate kao ATACMS), koje bi moglo da pogode duboko iz ruskih linija. Ali Pentagon nastavlja da se opire, uglavnom zato što je zvaničnici plaše da Sjedinjene Države nemaju dovoljno ATACMS-a da snabdijevaju Ukrajinu bez potkopavanja sopstvene snage za bilo kakav budući sukob sa Kinom.

Amerika ne podržava napade na rusku teritoriju, ali ih očekuje
S obzirom na to da su ukrajinske snage u velikoj mjeri zaustavljene u napredovanju, američki zvaničnici vjeruju da će predsjednik Volodimir Zelenski sve više prebacivati borbu na rusku teritoriju i okupirani Krim. Posljednji ukrajinski napadi – sa 42 bespilotne letjelice lansirane na Krim i raketom usmjerenom na Moskvu, prema ruskim izvještajima – su nagovještaj stvari koje dolaze.

Stav Bajdenove administracije je da ona ne podstiče i ne omogućava ukrajinske napade na rusku teritoriju, ali zvaničnici očekuju više njih.

Američka revolucija je možda, piše Post, najbolji istorijski primjer dugotrajne krvave borbe protiv jake sile koja se završila konačnom pobjedom. Na tom putu bilo je mnogo perioda demoralizacije, međusobnih optužbi, pritužbi na nedovoljnu podršku spolja i, povremeno, očaja. Ali pobunjenici su ostali na bojnom polju, a Britanci su se na kraju povukli.

Ukrajina je ušla u sezonu nezadovoljstva, sa optužbama sa svih strana, zbog tromog kontranapada. Ali ovaj rat je daleko od kraja, zaključuje Vašington Post, prenosi Index.hr.

Related Topics:

Svijet

ZNATE LI ŠTA NAJVIŠE IZVOZIMO U AMERIKU? Nije ni voda ni krompir, nego ORUŽJE I MUNICIJA

Dok se procjenjuju efekti odluke o uvođenju visoke carinske stope za proizvode iz BiH, koji se plasiraju na američko tržište, Uprava za indirektno oporezivanje BiH dostavila nam je podatke o ukupnoj vrijednosti izvoza u SAD, koji je u 2023. godini iznosio 120.118.189 KM.
U prošloj godini iz BiH su izvezeni proizvodi čija je ukupna vrijednost 148.591.125 KM, a ubjedljivo najviše prihoda ostvareno je prodajom oružja i municije.

Vrijednost izvoza bh. namjenske industrije u 2024. godini iznosila je 78.869.198 KM.

Značajniju vrijednost imali su aluminij i proizvodi od aluminija (10.253.726 KM), Električne mašine i oprema i njihovi dijelovi (10.138.617 KM), namještaj, nosači madraca, oprema za krevete i slični proizvodi (7.300.597 KM), cink i proizvodi od cinka (6.801.485 KM), te igračke, rekviziti za društvene igre i sport (6.282.903 KM).

U ovoj godini, zaključno sa 28. martom, na američko tržište izvezene su robe u vrijednosti od 60.867.862 KM, od čega se na oružje i municiju odnosi 41.145.443 KM.

Nakon jučerašnje odluke američke administracije, na uvoz proizvoda iz BiH SAD će primjenjivati carinsku stopu od 35 posto.

(Avaz) Foto. AP

Nastavi čitati

Svijet

ŠOK ODLUKA VIKTORA ORBANA: Mađarska se povlači iz Međunarodnog krivičnog suda u Hagu

Mađarska se povlači iz Međunarodnog krivičnog suda u Hagu.

Mađarska je u četvrtak saopštila da će započeti postupak povlačenja iz Međunarodnog krivičnog suda (MKS) u Hagu.

“Mađarska će se povući iz Međunarodnog krivičnog suda”, napisao je Gergelj Guljaš, šef kabineta premijera Viktora Orbana, u kratkoj izjavi.

“Vlada će u četvrtak pokrenuti postupak povlačenja u skladu sa ustavnim i međunarodnim pravnim okvirom”.

Ovo saopštenje uslijedilo je kada je izraelski premijer Benjamin Netanjahu stigao u mađarsku prijestonicu, Budimpeštu, uprkos međunarodnoj potjernici koja je izdata protiv njega zbog rata u Gazi.

Vlada Mađarske pozvala je Netanjahua u novembru, nakon što je MKS, izdao potjernicu optužujući ga za zločine protiv čovječnosti.

Orban, blizak saveznik Netanjahua, potjernicu je nazvao “skandalozno drskom” i “ciničnom”.

Zemlje članice MKS-a, kao što je Mađarska, obavezne su da pritvore osumnjičene za kojima je raspisana potjernica, ako kroče na njihov tlo, ali sud nema načina da to sprovede i oslanja se na države da se pridržavaju njegovih odluka.

Nastavi čitati

Svijet

OŠTRE REAKCIJE NAKON TRAMPOVE ODLUKE: Lideri kipte od bjesa, Kina prijeti, zanimljive riječi njegove omiljene evropske liderke

Nakon Trampove odluke o uvođenju carina usljedile su oštre reakcije svjetskih lidera.

Predsjednik Donald Tramp objavio je u srijedu odluku o uvođenju 10% carine na sav uvoz u Sjedinjene Države, uz dodatne povećane carine za ključne trgovinske partnere. Ova odluka izazvala je oštre reakcije širom svijeta, pri čemu su neki lideri najavili kontramere, dok su drugi izrazili zabrinutost zbog mogućeg trgovinskog rata.

Tramp je odluku pravdao kao “recipročne” carine, odgovor na trgovinske barijere koje druge zemlje postavljaju američkoj robi. Evropska unija je među pogođenima, suočavajući se sa carinama od 20%.

Oštre reakcije evropskih lidera
Italijanska premijerka Đorđa Meloni, inače bliska Trampu, ocjenila je carine kao “pogrešne” i upozorila da bi mogle oslabiti Zapad.

“Radićemo na sporazumu sa SAD kako bismo izbjegli trgovinski rat koji nikome ne koristi”, poručila je ona.

Poljski premijer Donald Tusk istakao je da “prijateljstvo znači partnerstvo” i pozvao na recipročne tarife. Irski premijer Majkl Martin izrazio je “duboko žaljenje”, dok je švedski premijer Ulf Kristerson poručio da Švedska ne želi trgovinske barijere i da je potrebno pronaći rješenje za nastavak saradnje.

Španski premijer Pedro Sančez naglasio je da će njegova vlada zaštititi nacionalne interese, dok je danski ministar spoljnih poslova Lars Loke Rasmusen kritikovao odluku SAD kao štetnu i nepotrebnu.

“Evropa će ostati ujedinjena i odgovoriti snažno i proporcionalno”, izjavio je on.

Manfred Veber, predsjednik Evropske narodne partije, nazvao je Trampove carine “napadom iz straha” koji šteti obje strane Atlantika.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen najavila je da će se obratiti javnosti iz Brisela.

Reakcije Velike Britanije i Švajcarske
Britanski sekretar za trgovinu Džonatan Rejnolds izjavio je da će London ostati miran i posvećen postizanju trgovinskog sporazuma sa Vašingtonom.

“Imamo niz alata na raspolaganju i nećemo oklevati da ih upotrebimo”, dodao je on.

Švajcarska predsjednica Karin Keler-Sater poručila je da će Savezno veće brzo procjeniti sledeće korake, ističući da je dugoročna ekonomska stabilnost zemlje prioritet.

Odnosi sa Kanadom i Meksikom
Za sada, Kanada i Meksiko su pošteđeni nove globalne carine od 10%, ali carine do 25% na određene proizvode iz ovih zemalja ostaju na snazi, uključujući mjere usmjerene na kontrolu krijumčarenja fentanila.

Kanadski premijer Mark Karni ocjenio je da su neki elementi trgovinskih odnosa sa SAD sačuvani, ali je najavio da će se Kanada boriti protiv carina na čelik i aluminijum.

“Trampove tarife fundamentalno menjaju međunarodni trgovinski sistem”, upozorio je Karni.

Azija i Pacifik: Kritike i pozivi na smirenost
Australijski premijer Entoni Albanez ocjenio je odluku kao “neprijateljski čin” i upozorio da će potrošači snositi najveći teret.

“Nećemo se uključiti u spiralu trgovinskog rata koja vodi višim cijenama i sporijem rastu”, rekao je on.

Novozelandski ministar trgovine Tod Meklej istakao je da slobodna trgovina ostaje ključna za ekonomiju njegove zemlje i da će zvaničnici razgovarati sa Vašingtonom kako bi ublažili posledice carina.

Privremeni predsjednik Južne Koreje Han Duk-su naložio je hitne mjere podrške kompanijama pogođenim carinama i zatražio od ministra industrije da pregovara sa SAD o smanjenju negativnog uticaja.

Latinska Amerika: Odgovor kroz institucije
Brazilsko ministarstvo spoljnih poslova izrazilo je žaljenje zbog novih carina i najavilo mogućnost obraćanja Svetskoj trgovinskoj organizaciji (STO). Kolumbijska ministarka spoljnih poslova Laura Sarabija poručila je da se analiziraju mjere zaštite nacionalne industrije i izvoznika.

Trampove carine otvaraju novo poglavlje u globalnim trgovinskim odnosima, dok zemlje širom svijeta traže način da zaštite svoje ekonomske interese i izbjegnu eskalaciju trgovinskih tenzija.

Reakcija Kine
Kinesko ministarstvo trgovine poziva SAD da “odmah ukinu ove jednostrane carinske mjere i trgovinske sporove reše na odgovarajući način kroz ravnopravan dijalog sa svojim partnerima”.

“Kina se odlučno protivi ovom potezu i preduzeće odlučne kontramere da zaštiti svoja prava i interese”, rekao je portparol.

Kina je možda najteže pogođena Trampovom odlukom jer je na svu kinesku robu nametnuta dodatna carina od 34 odsto – povrh već postojećih 20 odsto.

(Jutarnji)

Nastavi čitati

Aktuelno