Connect with us

Svijet

NEGDJE JE ZAPELO! Pentagon očitao lekciju Kijevu, pa dao jasne INSTRUKCIJE

Zvaničnici administracije američkog predsjednika Džoa Bajdena otvoreno su razgovarali sa Kijevom o tome šta vide kao “naučene lekcije” zbog sporog napretka Ukrajine u kontraofanzivi.

Zaključak Bajdenove administracije je: rat će vjerovatno ući u sljedeću godinu, a Sjedinjene Države i njihovi saveznici moraju da ostanu nepokolebljivi u pomaganju Ukrajini, piše Vašington post.

Prema riječima novinara Posta, ovaj sentiment se posljednjih dana čuo na svim nivoima američke vlade. Bilo je to frustrirajuće i razočaravajuće ljeto za Ukrajinu i njene zapadne pokrovitelje.

Ali umjesto da traži brz diplomatski izlaz iz nezgodne situacije, većina visokih američkih zvaničnika i dalje je ubijeđena u potrebu da se čvrsto podrži Kijev. Prema njihovom mišljenju, Sjedinjene Države ne smiju da napuste svog saveznika.

“Ukrajina sistematski oslobađa svoju teritoriju”

– Ne očekujemo zamrznuti sukob. Vidimo Ukrajinu kako nastavlja da metodično i sistematski oslobađa svoju teritoriju – rekao je Bajdenov savjetnik za nacionalnu bezbijednost Džejk Salivan novinarima u srijedu.

Jasna posvećenost kontinuiranoj podršci Kijevu ne znači da američki zvaničnici nemaju kritike na način na koji su ukrajinski komandanti vodili kontraofanzivu. Oni su svojim kolegama pružili detaljna uputstva, istovremeno priznajući da nijedan trenutno aktivni američki oficir nije vodio vrstu nemilosrdne, brutalne borbe u stilu Prvog svjetskog rata sa kojom se Ukrajina sukobljava.

“Ukrajinci neće stići do Azovskog mora prije zime”
Polazna tačka u ovoj procjeni je da je malo vjerovatno da će ukrajinske snage stići do Azovskog mora i presjeći rusku kopnenu rutu do Krima prije nego što nastupi zima, kao što su se nadali.

Američki zvaničnici i dalje smatraju da Ukrajinci ove godine mogu značajno da prodru u ruske položaje, odnosno preko prve i druge utvrđene linije odbrane Rusije. Isto tako, Amerikanci vjeruju da bi kijevske mobilne jedinice tada mogle da se kreću brzo u više pravaca, zbunjući ruske snage.

Ali malo je vjerovatno da će Ukrajina zadati odlučujući udar prije kraja godine. To znači nastavak ovog iscrpljujućeg rata 2024. godine i dalje, ali i nastavak teških gubitaka i emocionalnih trauma za obje strane. Američki zvaničnici vjeruju da strateško strpljenje ostaje najbolje oružje protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Šta savjetuju ukrajinskim kolegama u Pentagonu?
Zvaničnici Pentagona pozvali su svoje ukrajinske kolege da bolje odrede prioritete i koncentrišu svoje snage na potencijalne tačke proboja duž fronta dugog 1.000 kilometara. Ukrajina je u početku podjednako naglašavala tri ose, umjesto da se koncentriše na glavni pravac – jug kroz Zaporožje ka Azovskom moru.

Amerikanci navode i da je Ukrajina konačno pozitivno odgovorila na tu sugestiju i pomjerila dio trupa južno od Bahmuta i drugih oblasti na istoku gdje su, uprkos američkim argumentima, dugo ostale ukopane.

Američki komandanti dugo su vjerovali da Ukrajinci rasipaju artiljerijske metke na napade koji oponašaju sovjetsku taktiku. Prema jednoj američkoj procijeni, Ukrajinci su od početka rata ispalili oko dva miliona metaka kalibra 155 mm, što je skoro iscrpilo zapadne zalihe.

Američki zvaničnici ohrabruju Ukrajinu da umjesto toga usmjere svoju artiljerijsku vatru na najvažnije ciljeve i koristi ih za brzo napredovanje ka svojim ciljevima.

“Manje se oslanjajte na dronove, a više na ljude”
Zvaničnici Pentagona su takođe ohrabrili Ukrajinu da se manje oslanja na dronove kako bi stekla bolju sliku o liniji fronta, a više na izviđačke jedinice, koje mogu bolje da procijene ruske položaje.

Pored toga, izvršili su pritisak na Kijev da mlađim oficirima da više slobode da iskoristi prilike na ogromnom frontu. Na sve ove tačke, američki zvaničnici vjeruju da Ukrajinci reaguju pozitivno. Ali debata je bila žestoka posljednjih nedjelja.

Dok zvaničnici Bajdenove administracije procjenjuju vjerovatnoću da će se rat prebaciti u sljedeću godinu, a možda i duže, oni razmatraju nekoliko važnih novih pojačanja podrške Zapada.

Podrška za raketne kasetne bombe raste
Podrška u Vašingtonu raste za slanje raketnih kasetnih bombi, koje bi mogle da pogode dublje od artiljerijskih verzija, koje su Sjedinjene Države počele da isporučuju prošlog mjeseca.

Sjedinjene Države takođe užurbano planiraju ukrajinsku “snagu budućnosti” koja bi mogla da odvrati nastavak ruske agresije. Borbeni avioni F-16 koji će početi da stižu za nekoliko mjeseci biće dio toga, ali američki zvaničnici rade sa saveznicima na mnogim drugim sistemima naoružanja i obuka.

Ukrajina i njeni podržavaoci nastavljaju da traže rakete dugog dometa (poznate kao ATACMS), koje bi moglo da pogode duboko iz ruskih linija. Ali Pentagon nastavlja da se opire, uglavnom zato što je zvaničnici plaše da Sjedinjene Države nemaju dovoljno ATACMS-a da snabdijevaju Ukrajinu bez potkopavanja sopstvene snage za bilo kakav budući sukob sa Kinom.

Amerika ne podržava napade na rusku teritoriju, ali ih očekuje
S obzirom na to da su ukrajinske snage u velikoj mjeri zaustavljene u napredovanju, američki zvaničnici vjeruju da će predsjednik Volodimir Zelenski sve više prebacivati borbu na rusku teritoriju i okupirani Krim. Posljednji ukrajinski napadi – sa 42 bespilotne letjelice lansirane na Krim i raketom usmjerenom na Moskvu, prema ruskim izvještajima – su nagovještaj stvari koje dolaze.

Stav Bajdenove administracije je da ona ne podstiče i ne omogućava ukrajinske napade na rusku teritoriju, ali zvaničnici očekuju više njih.

Američka revolucija je možda, piše Post, najbolji istorijski primjer dugotrajne krvave borbe protiv jake sile koja se završila konačnom pobjedom. Na tom putu bilo je mnogo perioda demoralizacije, međusobnih optužbi, pritužbi na nedovoljnu podršku spolja i, povremeno, očaja. Ali pobunjenici su ostali na bojnom polju, a Britanci su se na kraju povukli.

Ukrajina je ušla u sezonu nezadovoljstva, sa optužbama sa svih strana, zbog tromog kontranapada. Ali ovaj rat je daleko od kraja, zaključuje Vašington Post, prenosi Index.hr.

Related Topics:

Svijet

IZGLEDA PREDIVNO! Italijani napravili vještačko plitajuće ostrvo

Na Trazimenskom jezeru u regionu Umbrija u Italiji, stvoreno je plutajuće vještačko “ostrvo”.

Na jezeru Trazimeno u regionu Umbrija u Italiji, stvoreno je plutajuće vještačko “ostrvo” koje hvata dosadne insekte – hironomide iz porodice muva. Ovi mali insekti slični komarcima predstavljaju smetnju lokalnom stanovništvu, turistima i hotelskoj industriji.

Struktura slična splavu je “nova i konkretna akcija regiona Umbrija za zaštitu javnog zdravlja i životne sredine”, kažu lokalne vlasti, koje su finansirale projekat suzbijanja štetočina javnim sredstvima.

Vještačko ostrvo na jezeru, objasnila je lokalna zdravstvena služba, opremljeno je naprednim tehnološkim sistemom sa fotonaponskom instalacijom, zahvaljujući kojoj insekti upadaju u posebne zamke, što smanjuje njihove rojeve na obalama. Njihovo prisustvo ljeti je razlog za žalbe svake godine od strane ljudi koji tamo borave na odmoru.

Inicijatori ovog sistema uveravaju da on radi selektivno, što znači da hvata gotovo isključivo hironomide koji naseljavaju jezero. Takođe su naglasili njegovu efikasnost u zaštiti zemlje od najezde ovih insekata.

Šta su hironomidi?
Hironomidi su porodica sitnih dvokrilnih insekata koji liče na komarce, ali ne sisaju krv. Najčešće možete da ih vididte u blizini voda – jezera, bara i reka – jer se njihove larve razvijaju u vodi. Ne ujedaju i nisu opasni za ljude, ali mogu da se pojave u velikom broju i postanu dosadni. Važni su za ekosistem, jer su hrana mnogim ribama i vodenim pticama, a larve pomažu u razgradnji organske materije u vodi.

Nastavi čitati

Svijet

DOŠLI I ONI NA RED! MMF poziva SAD da smanje budžetski deficit i javni dug

Međunarodni monetarni fond smatra da je neophodno da Sjedinjene Američke Države smanje budžetski deficit i riješe problem stalno rastućeg nacionalnog duga, izjavila je zamjenica izvršne direktorke MMF-a Gita Gopinat.

Vašington bi trebalo da vodi fiskalnu politiku koja ima za cilj postepeno smanjenje javnog duga u odnosu na BDP”, rekla je Gopinat za Fajnenšel tajms (FT).

Ona je dodala da američka ekonomija pati zbog “veoma visoke” neizvjesnosti u vezi sa trgovinskom politikom uprkos nedavnom privremenom sporazumu sa Kinom, prenosi Rojters.

Prošlog petka je međunarodna agencija Mudis snizila dugoročni kreditni rejting Sjedinjenih Država zbog zabrinutosti zbog rastućeg nacionalnog duga zemlje i budžetskog deficita.

Prognoze MMF-a objavljene prošlog mjeseca pokazuju da će se budžetski deficit SAD ove godine smanjiti zahvaljujući rastućim prihodima od carina, ali one ne uzimaju u obzir potencijalni uticaj novog prijedloga zakona o smanjenju poreza koji bi mogao da dodatno uveća dug.

Sve veći budžetski deficit znači da će SAD biti prinuđene da izdaju više državnih obveznica u trenutku kada su strani i domaći investitori počeli da dovode u pitanje stabilnost američkih tržišta, primećuje FT.

MMF je u aprilu snizio prognozu rasta američkog BDP-a u 2025. godini za 0,9 procentnih poena na 1,8 odsto, a prognozu globalnog ekonomskog rasta za 0,5 odsto na 2,8 odsto.

Nastavi čitati

Svijet

BRISEL, GRAD KOJI VIŠE NIKO NE PREPOZNAJE! U raljama bankrota, droge i kriminala

Belgijski ministar bezbjednosti i unutrašnjih poslova, Bernar Kvintin, najavio je borbu protiv nasilja i droge u Briselu.

Njegov zadatak je sada da sprovede reformu policije i obuzda kriminal bandi, i to mora da učini uprkos budžetskim rupama, nepovjerenju i lokalnim političarima kojima se ta ideja ne sviđa.

Bernar je rekao da se Brisel nalazi u katastrofalnoj situaciji. Govorio je o prljavim i zagušenim ulicama, budžetskim problemima i kriminalu, kao i o činjenici da skoro godinu dana nakon izbora grad još uvijek nema regionalnu vladu.

Grad na ivici bankrota
– Mislim da je to skandal. Grad je na ivici bankrota, ako već nije bankrotirao, a bezbjednosni problemi su postali izuzetno akutni, dodao je.
Oružano nasilje je u porastu u belgijskoj prestonici. Samo u 2024. godini, devet ljudi je ubijeno u ukupno 90 pucnjava. Brisel je tako, zajedno sa Napuljem i Marsejem, jedan od tri evropska grada sa najviše oružanog nasilja.

Gradskim političarima se ne sviđa Kvintinov plan. Nacionalna vlada je, kako bi ojačala podeljene policijske snage u Briselu, odlučila da spoji šest policijskih snaga u jednu. Lokalni političari se plaše da će to otuđiti policiju od stanovnika i kažu da je problem nedostatak resursa. Tu su i već poznate jezičke podjele, piše Jutarnji list.

Droga na svakom koraku
Kvintin smatra da je neophodno brzo djelovati upravo zbog političkih podjela i planira da svoj predlog pošalje parlamentu do 21. jula i spoji policijske snage do 2027. Brisel je jedini veći grad u Belgiji koji ima više policijskih odjeljenja, a ministar kaže da je to anomalija koju treba što prije ispraviti.

Takođe je naglasio potrebu da policija ostane integrisana u različite zajednice u Briselu.

On ističe važnost borbe protiv trgovine drogom kroz cijeli lanac: od ljudi koji je proizvode i prodaju, što je često daleko izvan granica zemlje, do samih korisnika.

Nedostatak vlade veliki problem
– Malo prejterujem, ali smo sada skoro u situaciji da uđe momak, sklopi svoju malu stolicu, postavi sto i kišobran i prodaje drogu, kaže Kvintin, ističući da dilere treba iskorijeniti, a korisnike više kažnjavati.

– Ako kupujete marihuanu, kokain, heroin, dio ste tog lanca i snosite dio odgovornosti. Moramo edukovati, objasniti i spriječiti, a u nekom trenutku moramo i kažnjavati, rekao je on, dodajući da je veliki problem nedostatak vlade koja može da donosi odluke, kao i velika rupa u budžetu.

Kvintin takođe ističe da ne vjeruje da je Brisel dovoljno finansiran, ali da je očigledno da se federalni nivo ne bi složio da preusmjeri sredstva u “rupu bez dna“ kako bi se stvari dovele u red.

Agencije

Nastavi čitati

Aktuelno