Politika

NEKI VIDE EU KAO BANKOMAT, a ne zajednicu temeljnih sloboda

Neki misle da je Evropska unija bankomat, a ne zajednica u kojoj su jednako važna pitanja temeljnih sloboda i ljudskih prava, rekao je Johan Zatler, šef Delegacije EU u oproštajnom intervjuu za “Nezavisne novine”, povodom završetka njegovog mandata u BiH. Jedno od pitanja kojima se bavio je, kako kaže, pitanje čuvanja evropskih vrijednosti.

“To su najvažnije vrijednosti koje mi imamo. Očekujemo od naših članica i onih koji žele da se pridruže da žive po tim standardima. Nećemo prihvatiti nazadak po pitanju tih standarda”, rekao je Zatler, koji će dužnost ambasadora EU narednih godina nastaviti u Crnoj Gori.

NN: Kakve su Vaše impresije sada kad završavate svoj mandat? Da li ste razočarani, da li su se srušile neke zablude ili ste optimista?

ZATLER: Prvo želim da pozdravim vas i sve vaše čitaoce. Imali smo jako dobre i konstruktivne odnose tokom ovih pet godina u kojima sam imao zadovoljstvo da budem ovdje. Vi ste pokazali i veoma visoke profesionalne standarde i želim vam zahvaliti na tome. Kad pokušavam da rekapituliram, za mene Bosna i Hercegovina ima posebnu važnost. To je bila prva pozicija na koju sam bio poslan kao mladi diplomata, a mjesto na koje vas prvo pošalju je uvijek posebno. Ova zemlja ima kombinaciju različitih kulturnih uticaja, ovdje ste na raskrsnici između istoka, zapada, sjevera i juga. I sve to onda kombinujete sa nekim od najljepših prirodnih krajolika u cijeloj Evropi i onda vidite šta sve BiH čini posebnom. A i više od toga, ljudi i gostoljubivost, humor… Sve je to učinilo pet godina mog boravka ovdje vrlo prijatnim, interesantnim, ponekad teškim, ali veoma nagrađujućim.

NN: Mi u “Nezavisnim novinama” smo smatrali da ste zaslužili da nosite titulu ličnosti godine u BiH. Ali da li postoje stvari koje ste mislili da ćete moći postići, a niste uspjeli?

ZATLER: Postoje brojne manje tehničke stvari za koje postoje posljedice jer nisu usvojene, a ja sam mislio da ih možemo usvojiti, kao na primjer elektronski potpis. To je nešto što je sastavni dio života u 21. vijeku u svim evropskim zemljama. Tu smo i dalje jako daleko od onoga gdje bi trebalo da budemo.

NN: Čini se da smo sad malo ubrzali…

ZATLER: Pomalo se kreće, ali i dalje jako, jako zaostajemo, ako ćemo biti iskreni. Broj za hitne službe 112, ta tehnička stvar koju svi imaju, BiH i dalje nema. Vidimo mali pomak, drago mi je da je Banjaluka poslala neke pozitivne signale i nadam se da će se to desiti. Od većih stvari spomenuo bih izbornu reformu, potrošili smo mnogo energije, lično sam potrošio mnogo sati, dana i sedmica da dođemo do nekog rješenja. Ne zaboravite da BiH nije usklađena s Evropskom poveljom o ljudskim pravima. A to nije mala stvar, postoje presude koje se moraju implementirati. Bili smo blizu rješenja, ali nije bilo dovoljno političke hrabrosti i mudrosti za zadnji korak. Volio bih da sam to mogao da završim. Druga velika stvar koja je više strukturalna, gdje se nalazimo u 2024. po pitanju pomirenja, izgradnje mira i približavanja ljudi, osjećanja boli drugih ljudi i poštovanja njihove boli. Zaista sam se nadao da ćemo moći postići više.

NN: Mislite li da su obični ljudi možda napravili veći iskorak nego političari?

ZATLER: Svakako, da. Ali to je nešto što neće nestati kao tema. I to je nešto što se mora uraditi na putu ka EU. Važno je da se to uzme ozbiljno. Političari moraju da posvete veću pažnju tome.

NN: Kad razmišljate o različitim mjestima u BiH, ima li nešto posebno što biste izdvojili u Banjaluci, Mostaru, drugim gradovima i mjestima? Recimo, znam da u Banjaluci niste uspjeli da otvorite “Evropsku kuću”… Ukupno gledano, jesu li emocije pozitivne ili negativne?

ZATLER: U najvećoj mjeri su pozitivne, naravno. Toliko stvari smo pokrenuli, recimo, u infrastrukturi i sve je to jako vidljivo. Otvorili smo most u Svilaju, koji vas povezuje sa susjednom Hrvatskom, imali smo otvaranje Ivan tunela u Hercegovini u obje prilike zajedno sa predsjednicom Komisije Ursule fon der Lajen. U Gradišci je most završen, mnoge dionice koridora 5c su završene. I to se i dalje nastavlja, za šest ili sedam godina koridor će biti završen. A postoji još toliko drugih projekata u energetici, zelenoj tranziciji, čemu posvećujemo ogromnu pažnju. U BiH postoji potencijal koji se i ne koristi baš mnogo da se prekine zavisnost o uglju, a to se mora desiti. Spomenuli ste Banjaluku… Prošle sedmice smo otvorili jednu malu stvar, jedno igralište, košarkaški teren. Otvorili smo i 20 miliona vrijedan projekat snabdijevanja vodom kojim ćemo u nekim dijelovima Banjaluke 17.000 ljudi omogućiti pristup čistoj vodi i boljem sanitarnom sistemu. To su jako konkretne stvari kojima smo dosegli mnogo ljudi. To je bio važan dio mog posla, da budem na terenu, da pokazujemo šta smo sve uradili, da pokažemo da je EU najprisutniji i najvjerniji partner ove zemlje. I to ćemo nastaviti jer ste, prvo, naš susjed, a onda i bićete dio našeg kluba. A spomenuli ste i “Evropsku kuću” u Banjaluci, projekt u kojem nismo još uspjeli. Nadao sam se da možemo to završiti, bili smo jako blizu, bili smo u stalnom kontaktu sa gradskim vlastima, mislili smo da bi “Staklenac” bio jako dobra lokacija. Za nas je važno to da otvorimo jedno čvorište u Banjaluci, urbani prostor sa mnogo mladih ljudi, sa puno energije koju vidimo u “Evropskoj kući” ovdje kod Vječne vatre u Sarajevu i koliko je ono značajno u komunikaciji između ljudi, građana. I apsolutno sam siguran da ćemo je otvoriti i u Banjaluci.

NN: Ono što me pomalo frustrira jeste da je EU ta koja stalno gura i vuče naše političare i Vi znate da ja ne mislim da to može da funkcioniše na duge staze. Evropske diplomate troše svoju energiju, predsjednica Fon der Lajen je više puta dolazila, a naši političari se jedva pokreću. Zar to nije frustrirajuće?

ZATLER: Da, jeste frustrirajuće, to je dio naše realnosti ovdje. Ali tu postoji nekoliko dimenzija. Jedna je ta da postoje strukturalni problemi u BiH, što je drugačije od drugih zemalja. Okrivljivati političare je uvijek lako. Ne ustručavam se i sam da ih kritikujem, ali mi takođe treba da uzmemo u obzir da sistem pruža mnoge mogućnosti za blokade, a to naravno onda dovodi do kašnjenja i problema. Osim toga, političari moraju da prevaziđu taj mentalitet u kome niko na kraju ništa ne dobija, ‘ti pobjeđuješ, ja gubim’. Mora se razvijati kultura kompromisa i to je važno, posebno za mjesta poput BiH. Važno je takođe i da građani mogu igrati važnu ulogu, da se uključe. Izlazak na izbore je samo dio demokratije, drugi dio je da se uključe u pitanja koja su od svakodnevnog interesa. Mislim da bismo ovdje mogli imati više.

NN: Ljudi su već jako umorni…

ZATLER: Tačno, ljudi su zauzeti svojim životima, ne krivim ja nikoga. I umorni su, da.

NN: Jedno od pitanja na kojima smo sarađivali je pitanje kriminalizacije klevete u Republici Srpskoj. Zakon je usvojen, još nemamo novinare u problemima ili u zatvoru, ali taj zakon je tu. Kako Vi vidite trenutno stanje stvari, hoće li se EU nastaviti time baviti i kad Vi odete?

ZATLER: Znate, neki ljudi pogrešno misle da je EU samo ekonomska, a neki čak misle da je ona bankomat. To nije tačno. Ekonomski dio je jako važan, ali drugi dio koji je jednako važan je pitanje temeljnih sloboda, ljudskih prava. To su najvažnije vrijednosti koje mi imamo. Očekujemo od naših članica i onih koji žele da se pridruže da žive po tim standardima. Nećemo prihvatiti nazadak po pitanju tih standarda. I našu poziciju smo vrlo jasno istakli, vi lično ste bili dio nekih od tih razgovora. Ja sam sa sobom poveo deset ambasadora EU u Banjaluku i da govorimo o tome, ali uvijek pokušavajući uključiti i predstavnike vlasti, tako da počnemo taj razgovor. Na nekim od tih pitanja smo uspjeli kao, na primjer, po pitanju zakona o stranim agentima. On je uklonjen. Po pitanju kriminalizacije to nije bilo moguće. Mi vjerujemo da je to greška i da bi trebalo da bude povučen. Vidimo pokušaje da se zastraše mediji i to su zabrinjavajuće tendencije. Vidimo i prijetnje, pa čak i primjere nasilja koji se ne kažnjavaju. Zato sam jako srećan što smo uspjeli započeti projekt kontaktnih tačaka u tužilaštvima i policijskim agencijama. Tako da sada postoji mreža i odmah možemo da znamo ko je nadležan za konkretni predmet i možemo tu usmjeriti svu svoju pažnju.

NN: Često pratim sjednice Narodne skupštine ili Vlade Republike Srpske i tu primijetim koliko mnogo evropskih zakona i propisa se usvaja gotovo svakodnevno mimo reflektora javnosti. Da li u nekim područjima ipak više napredujemo nego što se to često vidi na televiziji?

ZATLER: To je jako dobro pitanje. U fokusu su uvijek te velike stvari, a ove druge stvari su možda čak i važnije jer direktno utiču na živote ljudi. Recimo, ako BiH postane dio “Digitalne Evrope”, evropskog zdravstva “EU4Health”, ako se sporazum Europolom počne implementirati osim što je potpisan, isto tako i Evropski mehanizam civilne zaštite… to sve nije pod reflektorima, ali je jako važno. Kroz ove programe vi polako postajete dio EU. Jako važan dio je i SEPA – jedinstveno evropsko platno područje. To je velika stvar, poput rominga to će ljudi osjetiti. Znači, nećete imati velike takse i namete koje su sada značajno veće kada prebacujete novac.

NN: U trenutku kada se razgovaralo o kandidaturi i početku pregovora BiH, Vi ste obilazili evropske metropole i ja lično mislim da ste im obećali da će naši političari uspjeti postići mnogo više nego što su oni na kraju isporučili. Da li je to tačno?

ZATLER: Ono što vam mogu reći: da, jesmo proveli mnogo vremena razgovarajući s EU metropolama. Lično sam imao mnoga putovanja razgovarajući sa kabinetima premijera, kabinetima ministara spoljnih poslova, ministrima spoljnih poslova kako bih se založio za BiH zato što duboko vjerujem da BiH mora biti dio kluba. Ako je teže to samo znači da moramo još energičnije da radimo. To su stvari o kojima sam tamo razgovarao. A što se tiče ovog drugog što ste pitali u vezi s obećanjem, ne, to ne mogu potvrditi. Ono što mogu potvrditi jeste da će EU uvijek imati mehanizam pritiska, jer kroz pregovarački proces vi otvarate poglavlja i klastere i vi morate učiniti određene stvari. Kao što je Ursula fon der Lajen rekla kad je došla sa dva premijera ove godine, morate pokazati rezultate. U suprotnom, kao što je nizozemski premijer rekao, Vlada neće moći to da izglasa. Mora da postoji neko poređenje sa drugim zemljama. Imali smo uslove tri plus jedan, a većina toga je ispunjena. Ispunjena su dva zakona plus odluka o Frontexu. Više toga moramo da vidimo. A to je moguće, vidjeli smo da je moguće. Ali to zahtijeva političku hrabrost i volju, a ne da se stalno zaglavljujemo mjesecima bez ikakvog napretka.

U narednih pet godina bi moglo doći do proširenja EU

NN: Poslije BiH idete na dužnost u Crnu Goru. Kakvi su utisci? Hoće li biti slično, lakše, teže…?

ZATLER: Jako sam srećan što ostajem u ovom regionu koji je blizak mom srcu i što ostajem blizu BiH. Imamo jedan projekat koji povezuje ove dvije zemlje, koji smo započeli, a to je put Foča – Hum, da konačno dobijemo pristojnu konekciju primjereno 21. vijeku između dva glavna grada. Nastaviću da pratim taj projekat, samo s druge strane. Moj nasljednik će preuzeti posao sa ove strane. Crna Gora je najviše napredovala po pitanju pregovora, a dobra vijest je i da imamo kontinuitet u Evropskoj komisiji pod liderstvom predsjednice Ursule fon der Lajen, koja je jako posvećena proširenju. To je sjajna vijest zato što bi se u narednom periodu zaista mogla desiti i nova pristupanja.

NN: Možda to konačno motiviše nas u BiH?

ZATLER: Da, mislim da će to biti dobro za motivaciju svih zemalja u regionu jer će onda otpasti taj argument da EU nije ozbiljna po pitanju proširenja. Mislim da je taj argument već deplasiran kad vidimo koliko je postignuto u mnogim zemljama u regionu u protekle dvije godine, uključujući i BiH. Velika šansa je da u narednih pet godina može doći do proširenja.

Politika

BODIROGA “Jedan dripac upao u škripac”

Šef Kluba poslanika SDS u Narodnoj skupštini Republike Srpske Ognjen Bodiroga, podigao je prašinu na društvenim mrežama nakon što je aktuelnu političku situaciju u Srpskoj prokomentarisao stihovima.

I to ne bilo kakvim. Bodiroga je posegnuo za pjesmom književnika Milovana Danojlića, koja, kako su mnogi zaključili, nosi jasnu političku poruku:

– Jedan dripac upao u škripac. Drugom jamu kopao, pa sam u nju propao…

Komentatori su mu, podjednako oštro i poetski, odgovarali – neki su ga podržali, dok su drugi uzvratili stihovima: “Miševi često zbore o lavu“.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Politika

SANJA VULIĆ NAPALA CRNATKA “Politički manijače, ti si dno srpske politike”

Šef Kluba SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić izjavila je Srni da je potpredsjednik PDP-a Igor Crnadak očigledno neizmjerno tužan što nije uspio da uvede jedinstvene udžbenike u BiH, te istakla da su udžbenici koje danas imaju učenici u Republici Srpskoj poklon institucija Srpske, što pokazuje razliku između sadašnje odgovorne vlasti i politike PDP-a koji je uvijek samo brinuo o svojim privilegijama.

Vulićeva je istakla da je Crnadak politički statista koji živi od aplauza sarajevskih medija, ali da nikada neće imati ni djelo, ni ime koje će narod Republike Srpske pamtiti.

“Smeta ti sve što ima veze sa Republikom Srpskom, isfrustriran si što nisi više faktor u Sarajevu i neizmjerno tužan što nisi uspio da uvedeš jedinstvene udžbenike u BiH”, navela je Vulićeva. Ona je najnovije izjave Crnatka ocijenila kao političku manipulaciju i obmanjivanje javnosti.

“Politički manijače, ti si dno srpske politike, a odavno si prestao da budeš išta više od političkog putnika namjernika”, poručila je Vulićeva Crnatku, reagujući na njegovo objavljivanje fotografije udžbenika koji će početkom nove školske godine biti podijeljeni osnovcima u Republika Srpska na kojima se nalazi naljepnica sa potpisom predsjednika Srpske Milorada Dodika.

Ona je podsjetila da je predsjednik Dodik za Republiku Srpsku izgradio puteve, bolnice, škole i očuvao stabilnost, dok je Crnadak, kao nekadašnji ministar inostranih poslova u Savjetu ministara, bio poznat samo po putovanjima, slikama sa aerodroma i turističkim obilascima na račun građana. Linker
“Tvoje `diplomatije` sjećaju se još samo hotelski lobiji po Evropi”, poručila je Vulićeva.

Ona je napomenula da učenici danas imaju udžbenike koji su poklon institucija Republike Srpske, što pokazuje razliku između odgovorne vlasti i PDP politike, kada su ih roditelji sami morali sve kupovati dok je ova stranka brinula jedino o sopstvenim privilegijama, punila džepove i pravila nekretninske imperije po Londonu.

“Politički odrone, tvoje izjave su sramota, tvoji nastupi su karikatura, a tvoje poređenje Republike Srpske sa Sjevernom Korejom govori više o tvojoj mržnji prema narodu nego o realnosti. Zato se tebe gnušaju čak i oni koji te nominalno zovu saborcem”, ocijenila je Vulićeva.

Nastavi čitati

Politika

ZORA DIJELI FOTELJE! Piloti, konobari, agronomi – svi dobrodošli!

Ministarka finansija Republike Srpske Zora Vidović uz saglasnost Vlade izmijenila je Pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta i tako omogućila da u njemu rade ili da se zaposle osobe koje nemaju dodirnih tačaka sa novcem i finansijama.

Deseti put od kada je donesen, a to je bilo 2012. godine, mijenja se akt koji uređuje organizaciju rada i raspored poslova u jednom od najvažnijih ministarstava u Vladi.

Za posljednje korekcije jedini logičan zaključak koji se nameće je da se radna mjesta prilagođavaju stručnoj spremi onih koji su već zaposleni.

Naime, službenika za računovodstvene operacije ministarka je u novoj sistematizaciji zamijenila sa višim stručnim saradnikom od kojeg se, vjerovali ili ne, traži završen fakultet zdravstvenih nauka.

Interesantna je i škola koja je propisana za poziciju stručnog saradnika za platne transakcije.

On, kako stoji u opisu, radi na poslovima plaćanja, vrši poravnanje transakcija, izrađuje jutarnji izvještaj o stanju finansijskih sredstava na jedinstvenim računima trezora.

Prvobitnom sistematizacijom, ove poslove je mogao raditi poslovno – pravni tehničar, a posljednjim izmjenama za ovu poziciju je potrebna vazduhoplovna opšta srednja vojna škola.

Nelogičnosti se nastavljaju u nedogled.

Primjera radi, ranije je za kompjuterskog tehničara tražena srednja elektrotehnička škola, a njegov zadatak je bio da instalira, konfiguriše i rješava probleme sa računarima, instalira softver, šalje elektronske naloge u banku i slično.

Ubuduće to će moći raditi menadžer finansija, bankarstva i osiguranja sa godinu dana iskustva i 240 ETCS bodova od kojeg se traži da samo poznaje osnove sistema.

Na poziciji višeg stručnog saradnika za administrativno – tehničke poslove koji je ranije mogao obavljati i gimnazijalac sada će biti zaposlen, ili već radi, neko sa završenim poljoprivrednim fakultetom, a koji je po ocjeni ministarske Vidović potreban za ovu poziciju.

Napominjemo da je riječ o radnom mjestu sa kojeg se prati finansijski položaj preduzeća, rentabilnost i razvoj privrede, a osoba koja je na njemu zaposlena pravi izvještaje i analizu uplaćivanja javnih prihoda, prima, pregleda i evidentira predmete upućene ministru i slično.

Od zanimljivih poteza obuhvaćenih posljednjim izmjenama treba spomenuti i to da je saradnicima za obuke sertifikacije internih revizora ukinuta obaveza posjedovanja sertifikata ovlaštenog eksternog i internog revizora.

Međutim, treba napomenuti da ove „igrice“ sa sistematizacijom nisu novina u ovom ministarstvu.

Tako je prvobitno definisano da viši stručni saradnik za usklađivanje procedura ministarstva sa pravnim propisima i standardima Evropske unije mora imati završen pravni ili ekonomski fakultet.

Kasnije je to izmijenjeno i određeno da to može biti i osoba sa završenim filološkim fakultetom.

Arhivar koji je po prvom pravilniku o sistematizaciji od škole morao imati gimnaziju kasnije je mogao biti i osoba sa svršenom školom za ugostiteljstvo i turizam.

Šef voznog parka prvobitno je trebao biti kvalifikovani vozač. Naknadno je definisano da ovim resorom može upravljati saobraćajni inženjer.

Takođe izmijenjena je i sistematizacija za vozača, gdje je omogućeno da taj posao radi i ekonomski tehničar.

Inače, prema zvaničnim podacima, zaključno sa prošlom godinom u ministarstvu je radilo 182 ljudi. Od tog broja 145 su državni službenici a 34 namještenici.

Nije isključeno da Vidovićeva na ovaj način želi da osigura mjesta ljudima koje je zaposlila u slučaju da u novoj Vladi ona više ne bude ministarka finansija.

(Capital)

Nastavi čitati