Connect with us

Politika

NEKI VIDE EU KAO BANKOMAT, a ne zajednicu temeljnih sloboda

Neki misle da je Evropska unija bankomat, a ne zajednica u kojoj su jednako važna pitanja temeljnih sloboda i ljudskih prava, rekao je Johan Zatler, šef Delegacije EU u oproštajnom intervjuu za “Nezavisne novine”, povodom završetka njegovog mandata u BiH. Jedno od pitanja kojima se bavio je, kako kaže, pitanje čuvanja evropskih vrijednosti.

“To su najvažnije vrijednosti koje mi imamo. Očekujemo od naših članica i onih koji žele da se pridruže da žive po tim standardima. Nećemo prihvatiti nazadak po pitanju tih standarda”, rekao je Zatler, koji će dužnost ambasadora EU narednih godina nastaviti u Crnoj Gori.

NN: Kakve su Vaše impresije sada kad završavate svoj mandat? Da li ste razočarani, da li su se srušile neke zablude ili ste optimista?

ZATLER: Prvo želim da pozdravim vas i sve vaše čitaoce. Imali smo jako dobre i konstruktivne odnose tokom ovih pet godina u kojima sam imao zadovoljstvo da budem ovdje. Vi ste pokazali i veoma visoke profesionalne standarde i želim vam zahvaliti na tome. Kad pokušavam da rekapituliram, za mene Bosna i Hercegovina ima posebnu važnost. To je bila prva pozicija na koju sam bio poslan kao mladi diplomata, a mjesto na koje vas prvo pošalju je uvijek posebno. Ova zemlja ima kombinaciju različitih kulturnih uticaja, ovdje ste na raskrsnici između istoka, zapada, sjevera i juga. I sve to onda kombinujete sa nekim od najljepših prirodnih krajolika u cijeloj Evropi i onda vidite šta sve BiH čini posebnom. A i više od toga, ljudi i gostoljubivost, humor… Sve je to učinilo pet godina mog boravka ovdje vrlo prijatnim, interesantnim, ponekad teškim, ali veoma nagrađujućim.

NN: Mi u “Nezavisnim novinama” smo smatrali da ste zaslužili da nosite titulu ličnosti godine u BiH. Ali da li postoje stvari koje ste mislili da ćete moći postići, a niste uspjeli?

ZATLER: Postoje brojne manje tehničke stvari za koje postoje posljedice jer nisu usvojene, a ja sam mislio da ih možemo usvojiti, kao na primjer elektronski potpis. To je nešto što je sastavni dio života u 21. vijeku u svim evropskim zemljama. Tu smo i dalje jako daleko od onoga gdje bi trebalo da budemo.

NN: Čini se da smo sad malo ubrzali…

ZATLER: Pomalo se kreće, ali i dalje jako, jako zaostajemo, ako ćemo biti iskreni. Broj za hitne službe 112, ta tehnička stvar koju svi imaju, BiH i dalje nema. Vidimo mali pomak, drago mi je da je Banjaluka poslala neke pozitivne signale i nadam se da će se to desiti. Od većih stvari spomenuo bih izbornu reformu, potrošili smo mnogo energije, lično sam potrošio mnogo sati, dana i sedmica da dođemo do nekog rješenja. Ne zaboravite da BiH nije usklađena s Evropskom poveljom o ljudskim pravima. A to nije mala stvar, postoje presude koje se moraju implementirati. Bili smo blizu rješenja, ali nije bilo dovoljno političke hrabrosti i mudrosti za zadnji korak. Volio bih da sam to mogao da završim. Druga velika stvar koja je više strukturalna, gdje se nalazimo u 2024. po pitanju pomirenja, izgradnje mira i približavanja ljudi, osjećanja boli drugih ljudi i poštovanja njihove boli. Zaista sam se nadao da ćemo moći postići više.

NN: Mislite li da su obični ljudi možda napravili veći iskorak nego političari?

ZATLER: Svakako, da. Ali to je nešto što neće nestati kao tema. I to je nešto što se mora uraditi na putu ka EU. Važno je da se to uzme ozbiljno. Političari moraju da posvete veću pažnju tome.

NN: Kad razmišljate o različitim mjestima u BiH, ima li nešto posebno što biste izdvojili u Banjaluci, Mostaru, drugim gradovima i mjestima? Recimo, znam da u Banjaluci niste uspjeli da otvorite “Evropsku kuću”… Ukupno gledano, jesu li emocije pozitivne ili negativne?

ZATLER: U najvećoj mjeri su pozitivne, naravno. Toliko stvari smo pokrenuli, recimo, u infrastrukturi i sve je to jako vidljivo. Otvorili smo most u Svilaju, koji vas povezuje sa susjednom Hrvatskom, imali smo otvaranje Ivan tunela u Hercegovini u obje prilike zajedno sa predsjednicom Komisije Ursule fon der Lajen. U Gradišci je most završen, mnoge dionice koridora 5c su završene. I to se i dalje nastavlja, za šest ili sedam godina koridor će biti završen. A postoji još toliko drugih projekata u energetici, zelenoj tranziciji, čemu posvećujemo ogromnu pažnju. U BiH postoji potencijal koji se i ne koristi baš mnogo da se prekine zavisnost o uglju, a to se mora desiti. Spomenuli ste Banjaluku… Prošle sedmice smo otvorili jednu malu stvar, jedno igralište, košarkaški teren. Otvorili smo i 20 miliona vrijedan projekat snabdijevanja vodom kojim ćemo u nekim dijelovima Banjaluke 17.000 ljudi omogućiti pristup čistoj vodi i boljem sanitarnom sistemu. To su jako konkretne stvari kojima smo dosegli mnogo ljudi. To je bio važan dio mog posla, da budem na terenu, da pokazujemo šta smo sve uradili, da pokažemo da je EU najprisutniji i najvjerniji partner ove zemlje. I to ćemo nastaviti jer ste, prvo, naš susjed, a onda i bićete dio našeg kluba. A spomenuli ste i “Evropsku kuću” u Banjaluci, projekt u kojem nismo još uspjeli. Nadao sam se da možemo to završiti, bili smo jako blizu, bili smo u stalnom kontaktu sa gradskim vlastima, mislili smo da bi “Staklenac” bio jako dobra lokacija. Za nas je važno to da otvorimo jedno čvorište u Banjaluci, urbani prostor sa mnogo mladih ljudi, sa puno energije koju vidimo u “Evropskoj kući” ovdje kod Vječne vatre u Sarajevu i koliko je ono značajno u komunikaciji između ljudi, građana. I apsolutno sam siguran da ćemo je otvoriti i u Banjaluci.

NN: Ono što me pomalo frustrira jeste da je EU ta koja stalno gura i vuče naše političare i Vi znate da ja ne mislim da to može da funkcioniše na duge staze. Evropske diplomate troše svoju energiju, predsjednica Fon der Lajen je više puta dolazila, a naši političari se jedva pokreću. Zar to nije frustrirajuće?

ZATLER: Da, jeste frustrirajuće, to je dio naše realnosti ovdje. Ali tu postoji nekoliko dimenzija. Jedna je ta da postoje strukturalni problemi u BiH, što je drugačije od drugih zemalja. Okrivljivati političare je uvijek lako. Ne ustručavam se i sam da ih kritikujem, ali mi takođe treba da uzmemo u obzir da sistem pruža mnoge mogućnosti za blokade, a to naravno onda dovodi do kašnjenja i problema. Osim toga, političari moraju da prevaziđu taj mentalitet u kome niko na kraju ništa ne dobija, ‘ti pobjeđuješ, ja gubim’. Mora se razvijati kultura kompromisa i to je važno, posebno za mjesta poput BiH. Važno je takođe i da građani mogu igrati važnu ulogu, da se uključe. Izlazak na izbore je samo dio demokratije, drugi dio je da se uključe u pitanja koja su od svakodnevnog interesa. Mislim da bismo ovdje mogli imati više.

NN: Ljudi su već jako umorni…

ZATLER: Tačno, ljudi su zauzeti svojim životima, ne krivim ja nikoga. I umorni su, da.

NN: Jedno od pitanja na kojima smo sarađivali je pitanje kriminalizacije klevete u Republici Srpskoj. Zakon je usvojen, još nemamo novinare u problemima ili u zatvoru, ali taj zakon je tu. Kako Vi vidite trenutno stanje stvari, hoće li se EU nastaviti time baviti i kad Vi odete?

ZATLER: Znate, neki ljudi pogrešno misle da je EU samo ekonomska, a neki čak misle da je ona bankomat. To nije tačno. Ekonomski dio je jako važan, ali drugi dio koji je jednako važan je pitanje temeljnih sloboda, ljudskih prava. To su najvažnije vrijednosti koje mi imamo. Očekujemo od naših članica i onih koji žele da se pridruže da žive po tim standardima. Nećemo prihvatiti nazadak po pitanju tih standarda. I našu poziciju smo vrlo jasno istakli, vi lično ste bili dio nekih od tih razgovora. Ja sam sa sobom poveo deset ambasadora EU u Banjaluku i da govorimo o tome, ali uvijek pokušavajući uključiti i predstavnike vlasti, tako da počnemo taj razgovor. Na nekim od tih pitanja smo uspjeli kao, na primjer, po pitanju zakona o stranim agentima. On je uklonjen. Po pitanju kriminalizacije to nije bilo moguće. Mi vjerujemo da je to greška i da bi trebalo da bude povučen. Vidimo pokušaje da se zastraše mediji i to su zabrinjavajuće tendencije. Vidimo i prijetnje, pa čak i primjere nasilja koji se ne kažnjavaju. Zato sam jako srećan što smo uspjeli započeti projekt kontaktnih tačaka u tužilaštvima i policijskim agencijama. Tako da sada postoji mreža i odmah možemo da znamo ko je nadležan za konkretni predmet i možemo tu usmjeriti svu svoju pažnju.

NN: Često pratim sjednice Narodne skupštine ili Vlade Republike Srpske i tu primijetim koliko mnogo evropskih zakona i propisa se usvaja gotovo svakodnevno mimo reflektora javnosti. Da li u nekim područjima ipak više napredujemo nego što se to često vidi na televiziji?

ZATLER: To je jako dobro pitanje. U fokusu su uvijek te velike stvari, a ove druge stvari su možda čak i važnije jer direktno utiču na živote ljudi. Recimo, ako BiH postane dio “Digitalne Evrope”, evropskog zdravstva “EU4Health”, ako se sporazum Europolom počne implementirati osim što je potpisan, isto tako i Evropski mehanizam civilne zaštite… to sve nije pod reflektorima, ali je jako važno. Kroz ove programe vi polako postajete dio EU. Jako važan dio je i SEPA – jedinstveno evropsko platno područje. To je velika stvar, poput rominga to će ljudi osjetiti. Znači, nećete imati velike takse i namete koje su sada značajno veće kada prebacujete novac.

NN: U trenutku kada se razgovaralo o kandidaturi i početku pregovora BiH, Vi ste obilazili evropske metropole i ja lično mislim da ste im obećali da će naši političari uspjeti postići mnogo više nego što su oni na kraju isporučili. Da li je to tačno?

ZATLER: Ono što vam mogu reći: da, jesmo proveli mnogo vremena razgovarajući s EU metropolama. Lično sam imao mnoga putovanja razgovarajući sa kabinetima premijera, kabinetima ministara spoljnih poslova, ministrima spoljnih poslova kako bih se založio za BiH zato što duboko vjerujem da BiH mora biti dio kluba. Ako je teže to samo znači da moramo još energičnije da radimo. To su stvari o kojima sam tamo razgovarao. A što se tiče ovog drugog što ste pitali u vezi s obećanjem, ne, to ne mogu potvrditi. Ono što mogu potvrditi jeste da će EU uvijek imati mehanizam pritiska, jer kroz pregovarački proces vi otvarate poglavlja i klastere i vi morate učiniti određene stvari. Kao što je Ursula fon der Lajen rekla kad je došla sa dva premijera ove godine, morate pokazati rezultate. U suprotnom, kao što je nizozemski premijer rekao, Vlada neće moći to da izglasa. Mora da postoji neko poređenje sa drugim zemljama. Imali smo uslove tri plus jedan, a većina toga je ispunjena. Ispunjena su dva zakona plus odluka o Frontexu. Više toga moramo da vidimo. A to je moguće, vidjeli smo da je moguće. Ali to zahtijeva političku hrabrost i volju, a ne da se stalno zaglavljujemo mjesecima bez ikakvog napretka.

U narednih pet godina bi moglo doći do proširenja EU

NN: Poslije BiH idete na dužnost u Crnu Goru. Kakvi su utisci? Hoće li biti slično, lakše, teže…?

ZATLER: Jako sam srećan što ostajem u ovom regionu koji je blizak mom srcu i što ostajem blizu BiH. Imamo jedan projekat koji povezuje ove dvije zemlje, koji smo započeli, a to je put Foča – Hum, da konačno dobijemo pristojnu konekciju primjereno 21. vijeku između dva glavna grada. Nastaviću da pratim taj projekat, samo s druge strane. Moj nasljednik će preuzeti posao sa ove strane. Crna Gora je najviše napredovala po pitanju pregovora, a dobra vijest je i da imamo kontinuitet u Evropskoj komisiji pod liderstvom predsjednice Ursule fon der Lajen, koja je jako posvećena proširenju. To je sjajna vijest zato što bi se u narednom periodu zaista mogla desiti i nova pristupanja.

NN: Možda to konačno motiviše nas u BiH?

ZATLER: Da, mislim da će to biti dobro za motivaciju svih zemalja u regionu jer će onda otpasti taj argument da EU nije ozbiljna po pitanju proširenja. Mislim da je taj argument već deplasiran kad vidimo koliko je postignuto u mnogim zemljama u regionu u protekle dvije godine, uključujući i BiH. Velika šansa je da u narednih pet godina može doći do proširenja.

Related Topics:

Politika

NEMA VIŠE KORIŠTENJA U PRIVATNE SVRHE! Službeni automobili dobijaju naljepnice

Borba da se stane u kraj zloupotrebama korišćenja službenih vozila u institucijama BiH u privatne svrhe, koja traje već četiri godine, uskoro bi mogla biti okončana.

Na prijedlog poslanika SDP-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Saše Magazinovića još 2020. godine usvojena je inicijativa da budu obilježena službena vozila kako bi se izbjegle zloupotrebe pojedinaca koji ih koriste u privatne svrhe.

Nakon četiri godine konačno je učinjen korak naprijed jer je Savjet ministara BiH na posljednjoj sjednici zadužio Ministarstvo finansija i trezora da izmijeni Pravilnik o uslovima nabavke i načina korišćenja službenih vozila u institucijama BiH na način da riješi ovaj problem, koji je eskalirao.
– Bivši ministar komunikacija i transporta BiH Vojin Mijatović predlagao je da se ovaj problem riješi na način da se uspostavi registar službenih vozila. To nije rješenje, jer kada neko vidi u Makarskoj neki automobil, na primjer crni “pasat”, on ne zna da li je riječ o službenom vozilu ili nije – kazao je “Glasu” Magazinović.

Suština je, naglašava, da bude javno vidljivo ko zloupotrebljava korišćenje službenih automobila, odnosno da se odmah vidi da je riječ o vozilu neke od institucija na nivou BiH.

– Zbog toga je aktuelni ministar komunikacija i transporta Edin Forto proslijedio Savjetu ministara novi dokument u kojem je naveo da, pored registra koji je predložio Mitrović, bude i druga opcija, odnosno da se na službene automobile stave naljepnice kako bi se spriječilo korišćenje u privatne svrhe. Definisano je i kako naljepnice treba da izgledaju, odnosno sadržavale bi, između ostalog, i naziv institucije. Ta informacija je usvojena i za dalje korake zaduženo je Ministarstvo finansija i trezora – naglasio je Magazinović.
Ova pravila, poručuje, se ne bi odnosila na automobile štićenih ličnosti iz bezbjednosnih razloga, kao ni na vozila bezbjednosnih agencija.

– Ostali automobili treba da imaju oznaku jer zašto bi neki sekretar ministarstva imao automobil na korišćenje 24 sata? To je suludo, ali to se kod nas dešava. To vozilo ne možemo trenutno prepoznati na ulici – navodi Magazinović.

Suština je, ponavlja, da automobil bude vidno označen i da to oslikava da se radi o službenom vozilu institucija BiH.

– Pojedini ministri i direktori agencija kupuju naklonost ljudi tako što im daju vozilo na korišćenje 24 sata. To je kao da vam je neko dao 700 maraka jer ti ljudi ne plaćaju održavanje vozila i gorivo. Dakle, rukovodeći funkcioneri ovo koriste kao alat da kupuju sebi naklonost pomoćnika, sekretara, nekada čak i državnih službenika. Nije sporno da se službeni automobil koristi za službeni put, ali kada se završi to putovanje, onda bi trebalo i vratiti taj automobil na parking institucija. Međutim, to se ne dešava – kazao je Magazinović i dodao da ova pojava u institucijama BiH uzima sve više maha i dokaz je bahatosti i bezobrazluka.
Posljednji zadatak da bi se stalo u kraj toj bahatosti, navodi Magazinović, pripao je Ministarstvu finansija i trezora BiH koje treba da izmijeni aktuelni pravilnik i vrati ga Savjetu ministara na usvajanje.

– Šta će oni uraditi, ne znam, ali ja ću pokušati da stupim u kontakt i sa ministrom. Oni će možda predložiti neki drugi način da se označi službeno vozilo, ali mislim da je to najlakše naljepnicom – zaključio je Magazinović.

Bogat vozni park

Prema posljednjim podacima, institucijama na nivou BiH je na raspolaganju oko 4.100 vozila, a revizija je pokazala da nadležni te automobile ne koriste na efikasan i ekonomičan način.

– Samo na tekuće izdatke voznog parka godišnje na zajedničkom nivou bude utrošeno oko 15 miliona KM, dok je za nabavku automobila u posljednjih pet godina spiskano oko 34 miliona KM – navela je Kancelarija za reviziju institucija BiH koja je sprovela reviziju učinka s ciljem da se ispita da li institucije na zajedničkom nivou voznim parkom upravljaju na efikasan i ekonomičan način.

Nastavi čitati

Politika

ZA NJIH UVIJEK IMA PARA! Evo koliki će biti regres za zaposlene u institucijama BiH

Visina regresa za godišnji odmor u institucijama Bosne i Hercegovine u 2025. godini iznosi 631,50 KM.

Savjet ministara BiH, na prijedlog Ministarstva finansija i trezora, donijelo je Odluku o visini regresa za godišnji odmor u institucijama Bosne i Hercegovine za 2025. godinu.
Kako je navedeno, ova odluka je u skladu sa zahtjevima reprezentativnih sindikata u institucijama BiH, piše Avaz.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Politika

SUD BiH NE ODUSTAJE! Dostavili poziv za NASTAVAK SUĐENJA Dodiku

Sud BiH je dostavio poziv za nastavak glavnog pretresa u krivičnom postupku protiv predsjednika Republike Srpske Dodika i v.d. direktora “Službenog glasnika” Miloša Lukića za srijedu, 25. decembar, pozivajući se na mišljenje sudskog vještaka doktora Harisa Vranića da je predsjednik Dodik zdravstveno sposoban za suđenje, rekao je Srni branilac predsjednika Srpske Goran Bubić.

Bubić je istakao da je dostavljeno vještačenje u potpunoj suprotnosti sa sadržinom otpusnog pisma predsjednika Dodika koje je potpisalo više univerzitetskih profesora, specijalista za abdominalnu hirurgiju koji su preporučili mirovanje u trajanju od 60 dana, a za određene aktivnosti i do tri mjeseca.

-Osim toga, u pitanju je individualni vještak u odnosu na tim ljekara. Vještak nije ni pregledao branjenika, a tim ljekara jeste. Vještačenje doktora Harisa Vranića je zato očigledno proizvoljno i kao takvo neprihvatljivo. Tim prije što je riječ o politički angažovanom ljekaru koji se bavio i bavi politikom više nego medicinskom strukom i naukom, kao svojevremeni ministar zdravlja u Kantonu Sarajevu – naglasio je Bubić.

On je istakao da se u ovom predmetu očigledno zanemaruju prava na odbranu, u normalnim okolnostima u kojima branjenik treba biti primarno zdravstveno sposoban za suđenje.

-Ovakvo postupanje po mišljenju branioca nije ni humano, branjeniku nisu izvađeni ni konci. Ne postoji nijedan stvarni ni pravni razlog za ovaku hitnost i ubrzavanje ovog krivičnog postupka na način da se suđenju daje prednost u odnosu na zdravlje predsjednika Dodika – rekao je Bubić.

Predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i v.d. direktora “Službenog glasnika” Milošu Lukiću pred Sudom BiH sudi se zbog “nepoštovanja odluka Kristijana Šmita”.

Predsjednik Dodik operisan je 9. decembra u Beogradu.

Nastavi čitati

Aktuelno