Connect with us

Region

„NEKOM KO TI JE UBIO SINA MORAŠ DA PLAĆAŠ TROŠKOVE“ Porodice Srba ubijenih u ratu u Hrvatskoj na teškim mukama

Predsjednik Dokumentaciono-informacionog centra “Veritas” Savo Štrbac izjavio je da porodice Srba ubijenih u ratu u Hrvatskoj masovno gube sporove po tužbama za naknadu ratne štete, jer su, prema presudama hrvatskih sudova, žrtve “same krive što su se u pogrešno vrijeme našle na pogrešnom mjestu”.

Štrbac navodi da su slučajevi sestara Radmile i Mirjane Vuković i Milana Smolića, koje je u Hrvatskom saboru pomenuo poslanik Samostalne demokratske srpske stranke /SDSS/ Boris Milošević i ovu praksu hrvatskih sudova nazvao sramnom, samo vrh ledenog brijega.

On kaže da Vukovićeve za sudske troškove spora, koji su pokrenule za ubistvo roditelja i sestre, moraju da plate 8.000 evra, dok Smoliću prijete pljenidbom kuće zbog troškova u postupku po tužbi za naknadu štete za ubistvo oca.

„OBORENO“ 95 ODSTO TUŽBI

Ističući da nema sumnje da su Vukovići, kao i Smolić, stradali u ratu, Štrbac je rekao da je epilog bio isti u 95 odsto tužbi koje su Srbi podnosili protiv države Hrvatske za naknadu ratne štete bez obzira na to što su njihovi najmiliji ubijeni, jer nisu uspjeli da dokažu da je riječ o žrtvama ratnih zločina hrvatskih oružanih snaga.

Odnosno, nisu uspjeli da ospore da su članovi njihovih porodica poginuli u zoni borbenih dejstava, što ukazuje, kako kaže Štrbac, da su, po najčešćim presudama hrvatskih sudova, „sami krivi jer su se u pogrešno vrijeme našli na pogrešnom mjestu“.

„To zvuči veoma ružno da ti, naprimjer, nekom ko ti je ubio sina moraš da platiš troškove jer nisi uspio da dokažeš ko ga je ubio. Međutim, pravda je jedno, a pravo drugo, a ovdje je riječ o osnovnom pravilu u pravosuđu u cijelom svijetu, po kojem onaj ko je izgubio spor plaća troškove. Nažalost, Srbi ne mogu dokazati ko im je pobio najmilije, jer nemaju živih svjedoka“, objasnio je Štrbac.

Prema njegovim riječima, tužbe Srba za naknadu ratne štete u Hrvatskoj za većinu onih koji su ih podnijeli pretvorile su se u noćnu moru, iako mnogima to nije izgledalo tako 2003. godine, kada su dobili mogućnost da to urade nakon što je Hrvatska usvojila set zakona, među kojima je bio i zakon o odgovornosti države Hrvatske za nezakonite radnje pripadika njenih oružanih snaga.

Štrbac je naglasio da je to izazvalo veliku gorčinu, jer su među onima koji moraju da plate visoke sudske troškove porodice poput Vukovića iz Medara, iako su u akciji „Bljesak“ iz te familije stradala dva brata, njihove žene i troje djece.

Međutim, to za hrvatsko pravosuđe nije imalo nikakvu težinu pošto je podnosiocima tužbe rečeno da su se svi ubijeni našli u zoni ratnih dejstava u nezgodno vrijeme i da za tu ratnu štetu ne odgovara država.

NAPUŠTENA IMANJA – „DOKAZ BLAGOSTANJA“

Štrbac je ukazao da su u „Veritasu“ imali i slučaj gdje je ubijena četvoročlana porodica – otac, majka i dvoje djece, čiji su članovi porodice podnijeli tužbe za naknadu štete sa visokim odštetnim zahtjevom, zbog kojih su se se troškovi spora povećali na vrijednost jednog stana.

– Znam da je jedna rođaka, kada su pomrli svi ti roditelji i rodbina ubijenih, morala da proda stan u Beogradu da bi platila troškove postupka, a mislim da je to bila suma između 35.000 i 40.000 evra – svjedoči Štrbac.

Iskustva „Veritasa“, koji pokušava da pomogne takvim porodicama, pokazuju da se stvari nisu promijenile ni kada je Hrvatska u međuvremenu donijela uredbu o djelimičnom ili potpunom oslobađanju plaćanja sudskih troškova za članove porodica ratnih žrtava koji su izgubili sporove po tužbama za naknadu štete.

Štrbac objašnjava da je to moguće u teoriji, ali u praksi i nije jer je uredba vrlo komplikovana, pa se od podnosilaca zahtijevaju popunjeni formulari na devet stranica, i to tako da se upišu svi članovi porodice, sva njihova primanja i imovina, uz potvrde o novčanim sredstvima, visini plate ili penzije, automibilima i svemu i svačemu.

– Onda se odlučuje da li će ih osloboditi u potpunosti ili djelimično. To ide vrlo sporo. Mi smo u desetinama slučajeva pokušavali da pomognemo tim ljudima da popune te formulare. To se još vuče po sudovima i tek je nekoliko slučajeva odlučeno, a sve ostalo se rasteže u nedogled . konstatovao je Štrbac.

Okrutnost uredbe na svojoj koži osjetila je i porodica srpskog vojnika ubijenog nakon zarobljavanja, kojoj je „Veritas“ pomogao da popuni formular za oslobađanje plaćanja sudskih troškova u sporu koji su roditelji, žena i sin žrtve izgubili.

– Kada su popunili formular, od njih su traženi razni papiri i mnoge druge stvari. To su ljudi koji žive u Srbiji i u Hrvatskoj imaju imovinu, koja nikome ne koristi, jer su to zemljište, šume i oranice napušteni. Međutim, to im pravi ogroman problem, jer je veliko pitanje da li će ih zbog toga bar djelimično osloboditi plaćanja sudskih troškova – ocjenjuje Štrbac.

Ovakvi slučajevi, kako je obrazložio, bili su signal da politički predstavnici Srba u Hrvatskoj, zajedno sa domaćim i međunarodnim nevladinim organizacijama, zatraže da svi ljudi kojima su ubijeni članovi porodica, ali ne mogu da dokažu ko su neposredni izvršioci, bar budu oslobođeni plaćanja sudskih troškova.

Ispostavilo se da od toga nema ništa, jer Hrvatska odolijeva i ne pomišlja da bilo šta mijenja, iako predstavnici SDSS-a poput Milorada Pupovca, Miloševića i Anje Šimprage, koja je zauzela njegovo mjesto potpredsjednika Vlade Hrvatska za ljudska i manjinska prava, to i dalje traže.

PREKINUTI AGONIJU!

Štrbac smatra da oni, uprkos svemu, ne treba da odustaju od te borbe, jer Vladu kontroliše njihov koalicioni partner HDZ, a osim njih bilo ko drugi teško može nešto da uradi, tako da bi ljudi iz SDSS-a mogli da budu agilniji i traže pomoć svijeta u rješavanju ovog problema, pošto je Hrvatska član EU i NATO.

– Srbija tu ne može da pomogne, jer je u velikom problemu zbog prijetnje Hrvatske da će joj blokirati put ka EU ako ne plati obeštećenje za sve što je porušeno i uništeno u toku rata u Hrvatskoj, a potežu i druga pitanja poput granice na Dunavu, nestalih i nadležnosti sudova za ratne zločine – podsjetio je Štrbac.

On je uvjeren da se, koliko god to bilo teško, mora naći način da prestane agonija ljudi koji su izgubili sporove tražeći obeštećenja za ubistva članova svojih porodica, budući da uz troškove parnice moraju da plaćaju visoke takse i izlažu se ogromnom iscrpljivanju i stresu zbog trikova hrvatskih sudova, koji u ovakvim postupcima navijaju za svoju državu.

(Srna)

Related Topics:

Region

KALAS POSTAVLJA USLOVE “Srbija djelima mora potvrditi svoje evropsko opredjeljenje”

Visoka predstavnica Evropske unije (EU) za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas izjavila je u Beogradu da je, nakon sastanka sa zvaničnicima Srbije, jasno da EU ostaje njen strateški cilj, ali da je neophodno da se to opredjeljenje potvrdi i konkretnim djelima.

“Reforme su način na koji će Srbija napredovati na svom evropskom putu. Ne postoje prečice za članstvo. Pravi progres mora da se ostvari”, kazala je Kalasova i naglasila da se to prije svega odnosi na unapređenje medijskih sloboda, suzbijanje korupcije te izborne reforme.

Istakla je da se mora poštovati autonomija univerziteta u Srbiji.

“Reforme moraju biti realne, a ne samo da se štrikliraju stavke na papiru”, rekla je Kalasova na konferenciji za novinare.

Dodala je da će te reforme donijeti pravu korist građanima Srbije, uključujući i “stotine hiljada učesnika protesta koje su to posljednjih nedjelja zahtijevale”.

Kalasova je pozvala predstavnike Beograda i Prištine da “što prije dođu u Brisel i razgovaraju o konkretnim koracima naprijed”.

Prethodno, na početku zvanične posjete Beogradu, poručila je da je za napredak ka EU neophodan i dijalog Srbije i Kosova.

“Ponovo na zapadnom Balkanu. Posjetiću Srbiju, Kosovo i Sjevernu Makedoniju i sa vladama i civilnim društvima tih zemalja, angažovati se u okviru njihovog puta ka Evropskoj uniji. Dijalog Beograda i Prištine obavezan je kad gledamo unaprijed. Sada je trenutak za ponovno angažovanje”, napisala je Kalasova ranije na svom nalogu na mreži X.

Na pitanje novinara Radija Slobodna Evropa o novosadskim aktivistima, koji su duže od dva mjeseca u pritvoru zbog navodnog pokušaja rušenja ustavnog poretka, Kalasova je rekla da je o tome razgovarala sa zvaničnicima u Srbiji.

“Razgovarali smo i o tome kako taj proces treba da se prati. Mi očekujemo od svih zemalja članica i kandidata da poštuju ljudska prava i to mora da se poštuje u svim procesima”, rekla je ona.

Kalasova se danas sastala sa premijerom Srbije Đurom Macutom.

Kako je saopšteno iz Vlade Srbije, razgovarali su o mogućnosti ubrzanja procesa evropskih integracija Srbije, kao i o dijalogu Beograda i Prištine”.

Tom prilikom, kako se navodi, Macut je istakao “nedvosmislenu evropsku orijentaciju Republike Srbije”.

“Macut je naglasio da je potrebno ubrzati proces evropskih integracija Srbije i izrazio uvjerenje da će se ubrzo razgovarati o konkretnim koracima na tom putu, poput otvaranja klastera 3, na koje se čeka tri godine”, navodi se u saopštenju.

U Skupštini Srbije, šefica diplomatije EU danas se srela i sa predsjednicom parlamenta Anom Brnabić i predstavnicima opozicionih stranaka.

Kalasova je sinoć doputovala u Beograd, a potom se odmah sastala s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

On je poručio da Srbija “ostaje pouzdan partner svima koji iskreno teže saradnji, napretku i zajedničkoj evropskoj budućnosti”.

U objavi na Instagramu Vučić je napisao da je sa Kalasovom razgovarao o ključnim geopolitičkim temama, bezbjednosnoj situaciji u regionu, evropskom putu Srbije i o dijalogu sa Prištinom.

“Naglasio sam da je Srbija posvećena konstruktivnom dijalogu pod pokroviteljstvom EU, kao načinu za rešavanje otvorenih pitanja, a da je zaštita srpskog naroda na Kosovu i Metohiji naš apsolutni prioritet. Podsetio sam da je formiranje zajednice srpskih opština ne samo dogovorena obaveza, već i preduslov za dalje napredovanje dijaloga i bilo kakvu normalizaciju odnosa”, napisao je Vučić.

Ovo je druga posjeta Kaje Kalas zapadnom Balkanu u okviru koje posjećuje i Kosovo i Metohiju i Sjevernu Makedoniju.

Tokom prve posjete regionu zapadnog Balkana, početkom aprila, Kaja Kalas je bila u Crnoj Gori, Albaniji i Bosni i Hercegovini.

Nastavi čitati

Region

MILIONSKE ŠTETE zbog zabrane uvoza mlijeka iz BiH u Srbiju

Srbija je zabranila uvoz mlijeka iz Bosne i Hercegovine. Blokada traje više od deset dana, upozoravaju BiH mljekari i poljoprivrednici. Zašto, nije poznato.

Od nadležnih traže hitnu reakciju s ciljem zaštite domaće proizvodnje i tržišta. Oni, s druge strane, šute. Ili nisu dostupni ili čekaju zvanične informacije. Do tada, BiH mljekari su u opasnosti da izgube milione maraka, ali i radna mjesta. Hoće li i kako naša zemlja odgovoriti?

Udruženje poljoprivrednika Federacije BiH saopštilo je da je Srbija zabranila uvoz mlijeka iz Bosne i Hercegovine, te zatražilo od državnih organa da zaštite domaću proizvodnju i domaće tržište.

“Radi se o milion i po litara mlijeka koje je mjesečno išlo prema Srbiji. Javit će se veliki problem, mljekare će smanjivati otkup tako da su lančano svi u problemu”, upozorava Nedžad Bičo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH.

Čekaju se informacije
Zašto je Srbija blokirala uvoz – zvanično nije poznato. Iz tamošnjeg ministarstva nije stigao odgovor na upit Federalne televizije. Izostao je i odgovor BiH institucija.

Državni ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac je u Kini. Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine ne odgovara na pozive, dok federalni ministar poljoprivrede Kemal Hrnjić (NiP) čeka zvaničnu informaciju.

“Nemamo još zvaničnu informaciju. Provjeravamo šta se dešava. Zasad ne možemo dati bilo kakvu izjavu u vezi s tim pitanjem”, kaže Hrnjić.

Nezvanično, razlozi srbijanske obustave uvoza mlijeka su hiperprodukcija i softver koji je, navodno, u kvaru.

“Ovdje se svi prave mrtvi, niko ništa ne zna da se to dešava. Problem je, kao, s nekim softverom. Ne mogu da vjerujem da se 12–13 dana softver ne može osposobiti, da je taj novi ministar Vlade Srbije suspendovao sve dozvole o uvozu jer komuniciramo sa svim poljoprivrednicima u regiji i znamo da je hiperprodukcija mlijeka”, dodaje Bičo.

Jednostrane odluke nisu dobre. I nanose veliku štetu ovom sektoru, navode mljekari. Pojedini strahuju i da će ova odluka dovesti do gašenja malih proizvođača.

“Odluka Vlade Srbije nije dobra. Sumnjam da će naše institucije nešto uspjeti, sigurno će utjecati na gašenje proizvodnje i gazdinstava”, ističe predsjednik Udruženja mljekara SBK-a Amir Bulut.

“Mislim da nije dobro zatvarati nijedno tržište i da to treba da se riješi na nivou ministarstava. Ako oni od nas neće da uvoze, nećemo ni mi od njih – to je recipročna mjera”, poručuje počasni predsjednik Udruženja mljekara RS-a Vladimir Usorac.

Veoma važno tržište
Inače, i naša zemlja i Srbija potpisnice su Sporazuma o slobodnoj trgovini. Jednostranih poteza ne bi smjelo biti. Ukupan promet spoljnotrgovinske razmjene mlijeka i mliječnih proizvoda u 2024. godini iznosio je 413,8 miliona maraka, a pokrivenost uvoza izvozom bila je 54 odsto.

Top pet izvoznih tržišta u prošloj godini su Crna Gora, Hrvatska, Sjeverna Makedonija, Srbija i Kosovo.

Vrijednosno i količinski bilježi se rast izvoza na tržište Srbije i Sjeverne Makedonije. Dakle, ukoliko se novonastali problem ne riješi što prije – jasno je da će mljekarski sektor bilježiti milionske gubitke. FTV

Nastavi čitati

Region

O ČEMU SU RAZGOVARALI? Vučić telefonom razgovarao sa Zelenskim

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je telefonom sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim o bilateralnoj saradnji i evropskom putu Srbije i Ukrajine.

Vučić je na Instagram nalogu “buducnostrsrbijeav” naveo da je sa Zelenskim posebno razgovarao o saradnji u formatu Ukrajina – Jugoistočna Evropa, prenosi Tanjug.

“Dobar i otvoren razgovor sa predsednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim. Razgovarali smo o bilateralnoj saradnji, evropskom putu Srbije i Ukrajine i posebno o saradnji u formatu Ukrajina – Jugoistočna Evropa”, napisao je Vučić.

Nastavi čitati

Aktuelno