U Vakcinalnom centru Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske u Banjaluci počela je vakcinacija protiv gripa komercijalnom vakcinom koja košta 35 KM, a građanima je na raspolaganju 2.500 doza.

U Institutu su rekli Srni da se građani mogu vakcinisati u Ambulanti za vakcinaciju Instituta, u zgradi pored Muzičke škole svaki dan od 8.00 do 14.00 časova.

Distribucija vakcina protiv gripa po regionalnim centrima počela je u petak, 31. oktobra, a od ukupne količine nabavljenih, 18.000 je besplatnih namijenjenih za devet kategorija stanovnika koji na to imaju pravo i koje će im biti davane u domovima zdravlja.

Pravo na besplatnu vakcinaciju imaju pacijenti na hemodijalizi, oni koji boluju od šećerne bolesti-insulinski zavisni, pacijenti liječeni kardiohirurškim metodama, odnosno sa ugrađenim stentom, pacijenti kojima je rađena balon dilatacija, te sa ugrađenim pejsmejkerom.

Besplatnu vakcinu imaju pravo da prime HIV pozitivna lica i pacijenti oboljeli od Side, djeca liječena od reumatske groznice sa promjenama na srcu, djeca oboljela od cistične fibroze pluća, osobe koje boluju od mišićne distrofije i multiple skleroze i one koje su završile sa primanjem hemoterapije i trenutno nemaju kliničke znakove bolesti.

Načelnik Službe za epidemiologiju u Institutu za javno zdravstvo Nina Rodić Vukmir rekla je Srni da vakcinacija predstavlja najefikasniji, najbolji i najjeftiniji način da se građani zaštite od neke zarazne bolesti, pa tako i od gripa.

“Vakcina protiv gripa primjenjuje se više od 50 godina, a sadrži mrtve viruse koji ne mogu izazvati bolest, ali stimulišu nastanak otpornosti”, navela je Vukmirova.

Ona je dodala da se virusi gripa koji cirkulišu u populaciji mijenjaju iz godine u godinu, tako da je i sastav vakcine drugačiji svake sezone.

“Vakcina protiv gripa neće spriječiti bolesti izazvane drugim virusima”, pojasnila je Vukmirova.

Ona je rekla da je neophodno vakcinisati se što prije, jer je potrebno najmanje dvije sedmice nakon vakcinacije da se razvije zaštita.

Vukmirova je navela da se vakcinacija posebno preporučuje hroničnim bolesnicima, starijim osobama, osobama koje su profesionalno ili privatno u kontaktu sa rizičnim grupama, zdravstvenim radnicima i zaposlenim u sektorima i službama od javnog značaja /policija, prosvjeta, komunalna preduzeća, zaposleni u vrtićima/.

Ona je napomenula da se u liječenju gripa ne primjenjuju antibiotici.

Nakon što je 30. oktobra ove godine formalno okončan proces preuzimanja vlasništva 51 odsto akcija kompanije “ArcelorMittal” Prijedor, gdje je većinski vlasnik postala kompanija “H&P Zvornik”,koja je dio grupacije “Pavgord” i od tog datuma kompanija zvanično posluje pod imenom “Nova Ljubija” Prijedor.

“Zadatak sindikata je da obezbjedi ostvarivanje sindikalnih prava i sloboda u skladu sa medjunarodnim standardima,propisima Republike Srpske,Kolektivnim ugovorom i normativnim aktima poslodavca”, kazao je Antonić.

Dodaju da isto tako dužnost sindikata je da vodi aktivnosti na obezbjeđivanju ravnopravne pregovaračke pozicije i uloge sa partnerima,kao i pružanje pravne pomoći i zaštita prava radnika-članova SO AMP,utvrđenih Zakonom,Kolektivnim ugovorom i normativnim aktima poslodavca.

“Zakon jasno propisuje da se kod promjene vlasnika ili kupovine većinskog dijela akcija ne prekidaju ugovori o radu,niti se mijenjaju prava radnika. Novi vlasnik postaje poslodavac sljedbenik i preuzima sve ugovore o radu i obaveze prema radnicima.Između ostalog novi vlasnik mora primjenjivati stare pravilnike i kolektivni ugovor najmanje godinu dana”, kazali su iz Sindikata.

Ističu da pojedinačni kolektivni ugovor o pravima o obavezama poslodavca i radnika u ArcelorMittal Prijedor,d.o.o.Prijedor je potpisan 21.03.2024.godine,a zaključen je na period od tri godine.

“Očekivanja sindikalne organizacije od novog poslodavca su poštovanje i primjena Zakona o radu,kolektivnog ugovora,pojedinačnog kolektivnog ugovora i svih ostalih propisa koji su vezani za materijalno-pravni status svih radnika,a prvenstveno članova sindikata(oko 495 članova)2, ističu iz ove sindiklane organizacije.

Sindikat ovim putem želi da izrazi dobrodošlicu novom vlasniku,kao i pruženu ruku za saradnju,razgovore i dogovore čiji prvenstveno cilj treba da bude sigurnost zaposlenih,kao i zadržavanje trenutno dostignutih prava.Cilj sindikata je da kroz razgovore sa novim poslodavcem potpiše novi Pojedinačni kolektivni ugovor,naravno uz poboljšanja postojećih prava,a to bi ujedno bio i garant zaposlenima u iskrene namjere poslodavca da se održi poslovanje i rudarenje na ovim prostorima.

Ovim putem obavještavamo sve zaposlene da je Sindikat od dana objavljivanja informacije o povlačenju Mittala sa ovih prostora u kontinutetu pratio sva dešavanja,razmjenjivao informacije sa sindikalnom organizacijom iz Zenice,uspastavljao kontakte sa predstavnicima izvršnih funkcija i novim vlasnikom,kao i zaposlenima u vlasništvu Pavgord grupacije,a sve sa ciljem da dodje do pravovremenih informacija koje su važne za poslovanje i položaj zaposlenih.

Ono što je bitno u ovom trenutku ja da vlasnik Pavgord grupacije u ostalim kompanijama poštuje zakonske propise,vodi intezivne dijaloge sa predstavnicima sindikata i ima viziju da na ovim prostorima radi i unaprijedi postojeće poslovanje u svim segmentima.Naravno da je obaveza sindikata da prati sva dešavanja i blagovremeno reaguje koa što je činio i u prethodnom periodu kada je dolazilo do kršenja radničkih prava i ugrožavnja materijalnog,ekonomskog i socijalnog položaja radnika.

Bosna i Hercegovina se suočava sa rastućim klimatskim rizicima, uključujući poplave, suše i šumske požare, sa značajnom posljedičnom ekonomskom štetom. To je navedeno u dokumentu “BiH i Ujedinjene nacije – Okvir saradnje za održivi razvoj za period 2026. do 2030”.

Dokument je objavilo Ministarstvo inostranih poslova BiH

Klimatske promjene

“Klimatske promjene predstavljaju značajne rizike, sa čestim katastrofama, prvenstveno poplavama i šumskim požarima, otkrivajući slabosti u pripravnosti za katastrofe i politikama koje se odnose na životnu sredinu”, navedeno je u ovom dokumentu.

Naglašeno je da degradacija vode, vazduha, šuma i poljoprivrednog zemljišta, u kombinaciji sa gubitkom biodiverziteta i klimatskim promjenama, ugrožava ekonomsku stabilnost, javno zdravlje i sigurnost hrane.

“Opasnosti povezane s klimom, kao što su poplave, klizišta i šumski požari, predstavljaju sve veći rizik za poljoprivredu, infrastrukturu i sredstva za život. Jačanje upravljanja rizicima od katastrofa, unapređenje spremnosti zajednice i ulaganje u strategije prilagođavanja i ublažavanja klimatskih promjena od ključne su važnosti za zaštitu života i ekonomskih resursa”, naglašeno je u dokumentu.

Povećan broj elementarnih nepogoda

Boris Trninić, v.d. direktora Republičke uprave civilne zaštite, kaže da je očigledno da u posljednje vrijeme imamo povećan broj elementarnih nepogoda, i to u apsolutno svakom godišnjem dobu.

“Da li su to kiše, požari, poplave, snjegovi… U zadnje dvije godine smo imali velike požare u Hercegovini, potom poplave na području Prijedora, Laktaša… U FBiH je bila velika tragedija u Jablanici. Da li moramo da se u narednom periodu dodatno posvetimo zaštiti i spasavanju, te prevenciji, odnosno smanjenju rizika? Apsolutno”, ističe Trninić za “Nezavisne novine”.

Poznato je, dodaje, koje su slabe tačke kada je riječ o Republici Srpskoj i na tome će se, uvjerava, u narednom periodu raditi.

“Što se tiče konkretno požara, moramo da uradimo posebne sisteme za rano upozoravanje od požara. Kada je riječ o poplavama, moraju da se urede korita rijeka, slivovi, te da se podigne i svijest, što je možda najbitnije”, naglašava Trninić.

Srbija je, kaže, ogromna sredstva uložila u sistem zaštite i spasavanja te imaju devet helikoptera za gašenje požara, a u jednom danu su imali registrovanih 680 požara.

U Bijeljini u jednom danu 25 požara

“U Bijeljini je u jednom danu zabilježeno 25 požara. U većini slučajeva je bio u pitanju ljudski faktor. A i kod poplava… Znate onu staru narodnu: u vodu sve što bacite voda će vam vratiti. Osnovno je da se mora podići svijest svih nas, a onda i svi mi da zajedno dodatno radimo”, naglašava Trninić.

Baš kako je naveo, u Semberiji je 7. jula ove godine buknulo 25 požara. I budimo precizniji, ne u jednom danu, već u tri i po sata – od 13.30 do 17 časova.

Toliki broj požara u tako kratkom periodu ne pamti Mile Spasojević, starješina Teritorijalne vatrogasno-spasilačke jedinice Bijeljina, koji se ovim poslom bavi 32 godine.

“Godine 2007. bilo je 16-17 požara, isto u popodnevnim satima, ali 25 nije bilo nikada”, priča Spasojević za “Nezavisne novine”.

Svake godine će, očekuje, biti sve više intervencija te dodaje da imaju dovoljno vatrogasaca, a zadovoljni su i opremom.

“Ali, hoću da vam kažem – ne možemo mi nabaviti, pa i da smo radili neki plan, ne bismo mogli predvidjeti da će u tri sata biti 25 aktivnih požara. U tom momentu ja sam digao kompletnu jedinicu, sva vozila. Ljudi zovu, a ja kažem: ‘Nemam šta poslati’. Sreća je što niko nije nastradao. Ali je takav vjetar duvao da je vatru nosilo prema kućama i autima. Naravno, bude panike”, prisjeća se Spasojević.

Česte poplave

Pored požara, česte su i poplave, pogotovo u nekim lokalnim zajednicama. Poplave u oktobru 2024. godine, kako je istaknuto u spomenutom dokumentu, dodatno su naglasile potrebu za smanjenjem rizika od katastrofa i mjerama klimatskog prilagođavanja, a koje treba usvojiti na različitim nivoima vlasti.

Podsjetimo, u noći sa 3. na 4. oktobar 2024. godine u kataklizmi koja je u Donju Jablanicu sa sobom donijela bujicu kamenja i vode stradalo je 19 osoba, pišu Nezavisne novine.