Republikanski predsjednički kandidat Donald Tramp je održao u subotu miting u ljetovalištu Vajldvud na obali Nju Džersija na kojem je više puta okrivio predsjednika Džozefa Bajdena za krivične optužbe s kojima se suočava pred novembarske predsjedničke izbore, ocijenivši da je postupak koji se u Njujorku vodi protiv njega “Bajdenov sudski proces”.

Tramp je na skupu pred više desetina hiljada ljudi okarakterisao Bajdena kao “totalnog morona”, a sudske procese koji se vode protiv njega kao politički motivisane i tajmingom usmjerene da nanesu štetu njegovoj sposobnosti da vodi kampanju, prenosi AP.

– On je budala. On nije pametan čovjek. Sada o njemu govorim drugačije, jer su skinute rukavice – rekao je Tramp o Bajdenu.

Prema ocjeni Trampovog tima, bivši predsjednik je privukao “ogromnu masu” na subotnjem večernjem mitingu u Vajldvudu, oko 240 kilometara južno od Njujorka.

Liza Fagan, portparolka grada Vajldvuda, rekla je za AP da je procijenila da je na skupu bilo između 80.000 i 100.000 ljudi.

Trampu su se na bini pridružili, između ostalih, guverner Sjeverne Dakote Dag Burguma i legendarni NFL igrač Lorens Tejlor, registrovani seksualni prestupnik.

Okupljanje na plaži Vajldvud, koje je kongresmen Džef Van Dru, republikanac iz Nju Džerzija opisao kao najveće političko okupljanje u istoriji te savezne države, bilo je osmišljeno kao demonstracija sile u ključnom trenutku za Trampa koji je na manje od šest mjeseci do izbora suočen sa desetinama optužbi za teška krivična djela u četiri odvojena sudska postupka, navodi američka agencija.

Inicijativa poslanika PDP u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Branislava Borenovića i Mire Pekić kojom se predviđa povrat PDV na hranu i opremu za bebe roditeljima i starateljima djece do dvije godine, usvojena je početkom decembra prošle godine, ali još nije zaživjela u praksi.

Naime, početkom decembra prošle godine usvojena je inicijativa za izmjene i dopune Zakona o PDV, te se obavezao Savjet ministara da u roku od 60 dana pripremi zakon, po kojem bi se predviđao povrat poreza na hranu za bebe te opremu, odnosno krevetac, kolica, stolicu za hranjenje i autosjedalice.

Savjet ministara uputio je inicijativu Upravnom odboru Uprave za indirektno oporezivanje BiH, ali se na njihov odgovor čeka već mjesecima.

– Početkom februara je Savjet ministara razmatrao i uputio tu inicijativu UIO BiH. Shvatam da je neophodno da i UIO BiH da svoje mišljenje, ali ne mislim da je njihovo mišljenje jedino važno. Mi do sada uopšte nemamo informaciju da je zasjedao Upravni odbor UIO niti da je naša inicijativa razmatrana zvanično. Imamo nezvanične izjave na upite novinara, gdje je rečeno da naša inicijativa zahtijeva dosta novca, izmjenu softvera i nova radna mjesta, što apsolutno nije tačno – rekla je Pekićeva za Avaz.

Navodi da inicijativa podrazumijeva uhodan način vraćanja PDV, na način da se roditelji i staratelji registriraju u PDV sistem, gdje bi im na osnovu njihovog zahtjeva i dokaza bio omogućen povrat poreza.

Pratiti trendove
Ovo nije prvi slučaj da postoji otpor u UIO BiH prema inicijativama koje ugrožavaju postojeću praksu da se porez od 17 odsto plaća na sve proizvode, slično je bilo u prošlom u vezi s diferenciranom stopom PDV.

– Uprava za indirektno oporezivanje se ponaša kao zatvoren sistem, gdje jedino ono što vodi povećanju prihoda od PDV ima smisla i oni to prihvataju, a sve ostalo se glatko odbije – ističe Pekićeva.

Ona dodaje da je većina zemalja mijenjala stopu PDV u skladu s potrebama.

– Postavlja se pitanje čemu stvarno služi Parlamentarna skupština BiH. Osim toga što se lideri dogovaraju u kafanama i te dogovore donose u institucije, a i ono što pokušamo da uradimo, tačnije ove inicijative, sve to dolazi do zida te nemamo mehanizam da natjeramo UIO da nešto uradi – navodi Pekićeva.

Avaz je odgovor potražio i od UIO BiH ali nisu dobili nikakav odgovor.

U inicijativi koja se odnosi na bebi-hranu i opremu su, podsjetimo, poslanici Pekićeva i Borenović zatražili povrat PDV za kupovinu hrane i opreme za bebe u ukupnom iznosu do 3.000 KM u prve dvije godine uzrasta djeteta.

Zamišljeno je to na način da roditelji, odnosno staratelji, kao kupci ostvare ovo pravo na osnovu pismenog zahtjeva koji se podnosi regionalnoj jedinici UIO BiH na čijem području imaju prebivalište.

– Gornja granica povrata PDV za prvu godinu starosti djeteta je 2.000 KM, a za drugu godinu 1.000 KM. Prilikom podnošenja prvog zahtjeva za povrat PDV roditelj, odnosno staratelj, dužan je da priloži dokumente kojima dokazuje da su ispunjeni uslovi propisani zakonom, odnosno podzakonskim aktima. Uz svaki podneseni zahtjev roditelj, odnosno staratelj, dužan je da priloži fiskalne račune koje je izdao prodavac hrane i opreme kao dokaz o kupovini – navedeno je u inicijativi.

Kako je naglašeno, hranom i opremom za bebe za koje se može ostvariti povrat PDV smatraju se: hrana za bebe, pelene, krevetac, kolica, stolica za hranjenje i auto-sjedalica.

Povećanje minimalne plate u RS nije dovelo do masovnog otpuštanja radnika u tekstilnom sektoru, a iz granskog sindikata skrenuli su pažnju na potrebu široke primjene kolektivnih ugovora i uvođenja novog sistema plata u cijeloj privredi.

U sektoru tekstila, kože i obuće je zaposleno oko 12.500 radnika, a od toga su više od 75 žene. Prosjek plata u ovoj oblasti prošle godine 2023. prema podacima Poreske uprave RS je bio 963 KM.

“To je niže nego u prerađivačkoj industriji gdje je prosjek 1.045 KM”, naveo je Danko Ružičić, predsjednik Sindikata tekstila, kože i obuće RS, na današnjoj pres konferenciji u Banjaluci.

Podsjetio je da poslodavci u ovom sektoru imaju olakšice i posebnu formulu pri plaćanju poreza i doprinosa.

“U sektoru tekstila, kože i obuće, bruto plata je jeftinija za 488 KM nego kod svih drugih poslodavaca”, objašnjava Ružičić i skreće pažnju da je ova mjera neophodna.

“Jer možete misliti da plaćaju pune doprinose, mi bismo morali zatvoriti fabrike jer niko ne bi htio raditi za 600 do 800 KM”.

Povećanje minimalca nije dovelo do otpuštanja radnika i povećanja plate
Ružičić kaže da povećan minimalac nije doveo do očekivanog linearnog povećanja plata.

“Radnici su očekivali da dobiju po 200 KM, linearno. Na nivou RS, ako je najniža plata povećana za 200, u februaru (prva isplaćena plata sa uračunatim novim minimalcem) je prosječno povećana samo za 80 KM, nije ni za 100. Zato očekujemo novi sistem plata”.

Podsjetio je da poslodavci u ovom sektoru imaju olakšice i posebnu formulu pri plaćanju poreza i doprinosa.

“U sektoru tekstila, kože i obuće, bruto plata je jeftinija za 488 KM nego kod svih drugih poslodavaca”, objašnjava Ružičić i skreće pažnju da je ova mjera neophodna.

“Jer možete misliti da plaćaju pune doprinose, mi bismo morali zatvoriti fabrike jer niko ne bi htio raditi za 600 do 800 KM”.

Povećanje minimalca nije dovelo do otpuštanja radnika i povećanja plate
Ružičić kaže da povećan minimalac nije doveo do očekivanog linearnog povećanja plata.

“Radnici su očekivali da dobiju po 200 KM, linearno. Na nivou RS, ako je najniža plata povećana za 200, u februaru (prva isplaćena plata sa uračunatim novim minimalcem) je prosječno povećana samo za 80 KM, nije ni za 100. Zato očekujemo novi sistem plata”.

Skrenuo je pažnju da povećanje minimalca nije dovelo do masovnih otkaza u ovoj grani industrije i da ih je ove godine na evidenciji Zavoda za zapošljavanje 175 više u odnosu na prethodnu godinu, a da je onih koji traže posao za 4.355 manje nego krajem marta 2023.

Traže novi sistem plata
Najveći problem, skreću pažnju u sindikatu, jeste što u ovom sektoru i drugim granskim sindikatima nije potpisan granski kolektivni ugovor i samo 20 odsto radnika je pokriveno kolektivnim ugovorima u kompanijama.

Zatražio je da u RS bude uveden novi sistem plata.

“U sektoru je već u oktobru preko 63 odsto radnika imalo primanja veća od 900 KM. Bilo je realno donijeti ovu odluku (o povećanju minimalca). Treba i dalje raditi na povećanju ali nije dovoljno povećati najnižu platu. Mi iz Sindikata insistiramo da se ove godine dođe do novog sistema plata u RS kako bi se na pravedniji način isplaćivale i obračunavale plate. To treba riješiti kolektivnim ugovorima”.

Sindikat predlaže da svi radnici u RS imaju istu cijenu rada – a to je najniža plata – koja bi se zatim množila sa koeficijentom, a koji bi se utvrđivao prema stručnoj spremi, složenosti posla i svim drugim važećim parametrima.