Naplata duga Republike Srpske prema slovenačkom “Viaductu” postala je glavna tema u javnosti, posebno nakon ulaganja veta da se ovo isplati preraspodjelom novca Centralne banke Bosne i Hercegovine.

Ova kompanija se obratila Međunarodnom centru za rješavanje investicijskih sporova te je presuđeno u njihovu korist. Kamate rastu svaki dan te dug iznosi više od 110 miliona KM.

Prva “na udaru” je bila Agencija za pružanje usluga u vazdušnom saobraćaju Bosne i Hercegovine (BHANSA) kojoj su blokirana sredstva nakon što je Eurocontrol, po nalogu belgijskog suda, blokirao sredstva koja BHANSA treba primiti za usluge upravljanja vazdušnim prostorom te su zaposkenim radnicima smanjene plate.

Zatim je mostarski Opštinski sud donio rješenje o zapljeni imovine Centralne banke Bosne i Hercegovine u tom gradu. Razlog je prinudna naplata koje je pokrenula firma “Viaduct”.

Nenad Baroš, pravni zastupnik ove firme za Klix.ba pojašnjava da tražilac izvršenja ima mogućnost naplatiti potraživanje na kompletnoj državnoj imovini u BiH, koja nije zakonom izuzeta od izvršenja.

Isti je slučaj sa imovinom u inostranstvu, saglasno međunarodnim pravnim pravilima.

Baroš kaže kako u ovakvim slučajevima postoje dva mehanizma naplate – dobrovoljno i prinudno.

“Što se tiče Centralne banke, tražilac izvršenja ima pravo da bira državnu imovinu koja je podobna za namirenje duga. Smatramo da u konkretnom slučaju nije pitanje koja će imovina biti predmet izvršenja već zašto državni organi ne postupaju po pravosnažnoj i izvršnoj arbitražnoj presudi koja predstavlja međunarodnu obavezu države?”, smatra on.

Iznos koji Vlada Republike Srpske mora platiti iznosi više od 110 miliona KM odštete, a biće uvećana za kamatu koja iznosi 9.570 evra po svakom danu zakašnjenja.

Baroš kaže kako je kamata određena arbitražnom presudom i saglasan je da je jako visoka.

“Zato i smatramo da je važno da presuda što prije bude izvršena, a u suprotnom će država BiH trpiti značajne štetne posljedice”, napominje on.

Prijedlog je da Ministarstvo finansija dostavi Savjetu ministara BiH u nekoliko narednih dana korigovani tekst nacrta zakona o Budžetu institucija Bosne i Hercegovine za 2025. godinu u kojem će biti planirana sredstva za izvršenje arbitražne presude u iznosu od 110 miliona maraka.

Baroš kaže kako je organizovan sastanak sa timom za pregovore koji je formiran od Savjeta ministara BiH te kako su shvatili da postoji volja za izvršenje obaveza.

“U tom smislu smo ponudili da ostavimo rok od tri mjeseca za izvršenje presude i da u tom roku ne obračunavamo kamatu, na taj način bi BiH uštedila negdje oko 800.000 evra na ime kamata”, ističe on.

Ponuđeno je da se, u slučaju dogovora, obustave sve pokrenute izvršne postupke na teritoriji BiH dok bi postupke izvršenja u Belgiji i Luksemburgu obustavili odmah nakon kompletne isplate po presudi.

(Klix) Foto: fejsbuk

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da njega štite policija Republike Srpske i dobro obučeni specijalci.
“Smatram da ne mogu da me uhapse. Po Ustavu, mene čuvaju policija Republike Srpske i dobro obučeni specijalci koji su nedavno nagrađeni na velikom međunarodnom takmičenju u Dubaiju”, rekao je Dodik za švajcarski nedjeljnik “Veltvohe”.

On je napomenuo da su ti specijalci “dobili veoma visoke ocjene, odani su Republici Srpskoj i “vjeruju da progon Milorada Dodika kao predsjednika predstavlja progon Republike Srpske”.

“Zato ne bih preporučio bilo kome iz Sarajeva da to pokuša. Mi ćemo se braniti”, naglasio je Dodik.

Dodik je ocijenio da je Zapad u aktuelnoj situaciji u BiH uradio nešto dobro, a to je da je povukao granicu između Srpske i muslimana.

“Mi nemamo nikakvu namjeru da idemo u drugi entitet, a svaki takav pokušaj iz Federacije BiH prema Republici Srpskoj bio bi osuđen na propast”, rekao je predsjednik Republike Srpske.

On je podsjetio da je, prema Dejtonskom sporazumu, oružanim snagama jednog entiteta zabranjeno da ulaze na teritoriju drugog.
ATV

Nakon što su poplave po treći put u posljednjoj deceniji napravile milionsku štetu širom Srpske, Vlada RS rješenje vidi u povećanju koeficijenata za obračun vodne naknade koju plaćaju privredni subjekti, saznaje CAPITAL.

Praktično, to znači da dugogodišnji nemar vlasti i teret sanacije i izgradnje zapuštenih vodoprivrednih objekata i nasipa treba da plate privrednici i građani.

Vlada je juče zadužila Ministarstvo finansija i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede da obezbijede 5,5 miliona KM za realizaciju hitnih mjera na rekonstrukciji i izgradnji vodoprivrednih objekata u Prijedoru. Očigledno da su se u Vladi dosjetili da te pare obezbijede tako što će gurnuti ruku u džep privrednicima i povećati im pojedine parafiskalne namete.

Iako su pojedini privrednici za naš portal tvrdili da Vlada planira izmjenu Uredbe o načinu, postupku, rokovima obračunavanja i plaćanja posebnih vodnih naknada tako što će za 50 odsto povećati koeficijente za obračun ove naknade, CAPITAL otkriva da će povećanja sigurno biti, ali ne u tolikoj mjeri.

Ipak, kada se uzme u obzir da se prošle godine po osnovu posebnih vodnih naknada u budžet Srpske slilo 22,5 miliona KM, lako je izračunati da bi se povećanjem koeficijenata za nešto više od dvadesetak odsto na godišnjem nivou obezbijedilo traženih 5,5 miliona KM za hitnu sanaciju vodoprivrednih objekata u Prijedoru.

Iz Javne ustanove „Vode Srpske“ potvrdili su da će Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS predložiti povećanje posebne vodne naknade za ispuštanje otpadnih voda, kao i uvođenje koeficijenata za privredne djelatnosti koje nisu obuhvaćene važećim propisom kao što su automatske autopraonice, svadbeni saloni i slično.

– U proteklom periodu urađena je posbena analiza osnova za obračun posebne vodne naknade za ispuštanje otpadnih voda, odnosno koeficijenata za utvrđivanje stepena zagađenja. Analiza je pokazala da su koeficijenti zagađenja u Republici Srpskoj znatno niži u odnosu na koeficijente propisane u FBiH – kažu iz „Voda Srpske“ za CAPITAL.

Oni ističu da se trenutno rade dodatne analize, nakon čega će resornom ministarstvu biti upućen prijedlog za uvođenje koeficijenata zagađenja za djelatnosti koje nisu obuhvaćene, kao i za povećanje koeficijenata koji su znatno niži u odnosu na FBiH, ali tako da i nakon eventualnog povećanja ti koeficijenti budu niži nego u FBiH.

– Za većinu djelatnosti neće se predlagati uvećanje koeficijenata, iako su isti znatno niži u odnosu na FBiH i države u okruženju – kažu iz „Voda Srpske“ i navode da su prošle godine izdali 5.845 obrazaca za obračun posebnih vodnih naknada i da se po tom osnovu u budžet Srpske slilo 22.515.091 KM.
Iz Unije poslodavaca RS kažu da nemaju informacija o povećanju posebnih vodnih naknada, ali kažu da su protiv bilo kakvog povećanja parafiskalnih nameta.

– S obzirom na poslovno okruženje koje karakterišu globalne i lokalne nestabilnosti i neizvjesnosti, kao i dosadašnje opredjeljenje da se smanjuje troškovi poslovanja po osnovu neporeskih davanja, povećanje troškova poslovanja po osnovu neporeskih-parafiskalnih opterećenja je svakako neprihvatljivo – kažu iz Unije poslodavaca i ističu da „podržavaju nastavak reformi na smanjenju neporeskih-parafiskalnih opterećenja i optimizaciji procedura“.
Capital