Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) planira uvođenje pomoćnog sastava policije, što je predviđeno Prijedlogom Zakona o izmjeni i dopunama zakona o policiji i unutrašnjim poslovima, koji je prije nekoliko dana usvojila Vlada Republike Srpske.

U ovom prijedlogu, koji je u posjedu “Nezavisnih novina”, navodi se da MUP može uspostaviti pomoćni sastav policije u slučajevima kada treba da se nadoknadi veliki broj policijskih službenika za obavljanje određenih policijskih poslova.

“Na pripadnike pomoćnog sastava policije kada su angažovani primjenjuju se odredbe ovog zakona koje se odnose na prava i dužnosti policijskih službenika”, ističe se u prijedlogu.

Kako se dodaje, izbor pripadnika pomoćnog sastava policije obavlja se putem javnog konkursa, a uslove za postupak prijavljivanja, selekciju i izbor kandidata koji učestvuju u javnom konkursu za pripadnika pomoćnog sastava policije propisuje Vlada podzakonskim aktom.

“O angažovanju pomoćnog sastava policije odlučuje ministar, na prijedlog direktora policije”, navodi se u Prijedlogu zakona.

Kako je definisano, prava i obaveze pripadnika pomoćnog sastava policije, način angažovanja, organizacija i rad pomoćnog sastava, obuka, način držanja i nošenja oružja i pripadajuće opreme, kao i izgled, oblik i sadržaj službene legitimacije propisuje Vlada podzakonskim aktom.

Obrazloženo je i uvođenje ovog sastava.

“Obrađivač navodi da će formiranjem pomoćnog sastava policije Ministarstvo unutrašnjih poslova biti u mogućnosti da efikasnije odgovori na različite bezbjednosne i druge izazove jer se kroz praksu pokazalo da aktivni broj policijskih službenika u vanrednim situacijama nije dovoljan i da određene okolnosti zahtijevaju angažovanje većeg broja policijskih službenika, odnosno lica koja su prošla odgovarajuću obuku i stekla potrebna znanja, a sve s ciljem pružanja efikasnog odgovora u navedenim situacijama u kojima je brza reakcija često ključ uspjeha”, navodi se u Obrazloženju Prijedloga, koji je u posjedu “Nezavisnih novina”.

Predloženim zakonskim rješenjem uvodi se mogućnost da Ministarstvo unutrašnjih poslova uspostavi pomoćni sastav policije i to u određenim slučajevima.

“To će biti kada je potrebno nadoknaditi veliki broj policijskih službenika za obavljanje određenih policijskih poslova. Propisuje se da će se izbor pripadnika pomoćnog sastava policije vršiti putem javnog konkursa, te da će se na pripadnike pomoćnog sastava u vrijeme njihovog angažovanja primjenjivati odredbe Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima koje se odnose na prava i dužnosti policijskih službenika”, navedeno je u obrazloženju.

Pored navedenog, propisuje se da o angažovanju pomoćnog sastava policije odlučuje ministar na prijedlog direktora, kao i to da pripadnici pomoćnog sastava policije kada su angažovani primjenjuju policijska ovlašćenja, pod nadzorom policijskog službenika Ministarstva unutrašnjih poslova.

“Zakonom je dato ovlašćenje Vladi Republike Srpske da podzakonskim aktom uredi prava i obaveze pripadnika pomoćnog sastava policije, način angažovanja, organizaciju i rad pomoćnog sastava, obuku, način držanja i nošenja oružja i pripadajuće opreme, kao i izgled, oblik i sadržaj službene legitimacije pripadnika pomoćnog sastava. Takođe, predloženim zakonskim rješenjem propisuje se da Ministarstvo unutrašnjih poslova, radi realizacije poslova i zadataka, može upotrijebiti opremu za ometanje signala za komunikaciju i sisteme za prepoznavanje objekata, a s ciljem otklanjanja bezbjednosnih rizika”, ističe se u obrazloženju.

Formiranjem pomoćnog sastava policije, kako se dodaje, “Ministarstvo bi moglo efikasnije odgovoriti na navedene izazove jer se kroz praksu pokazalo da aktivni broj policijskih službenika u vanrednim situacijama nije dovoljan i da određene okolnosti zahtijevaju angažovanje većeg broja policijskih službenika, odnosno lica koja su prošla određenu obuku i stekla adekvatna znanja, a sve s ciljem pružanja efikasnog odgovora u navedenim situacijama u kojima je često brza reakcija ključ uspjeha”.

“Osim vanrednih situacija izazvanih elementarnim nepogodama i krizama izazvanim epidemijama, već duži period suočavamo se i sa problemom priliva ilegalnih migranata, a koji, pored humanitarne krize, izaziva i krizu bezbjednosnog karaktera”, navedeno je u obrazloženju.

Ministarstvo, dodaje se, “može doći u situaciju da iz redovnog sastava policije ne može izdvojiti na duži period dovoljan broj svojih pripadnika u te svrhe, odnosno za obavljanje zadataka sprečavanja i otklanjanja bezbjednosnih incidenata i očuvanja same bezbjednosti u vezi sa migrantskom krizom koja je u kontinuitetu prisutna već nekoliko godina jer bi se na taj način mogla ugroziti unutrašnja bezbjednost u Republici Srpskoj”.

“Takođe, napominjemo da ovakvo zakonsko rješenje za navedene situacije poznaju i zakonodavstva država Evropske unije i država u regionu, a zakonska rješenja su ista ili slična u Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji”, dodaje se u obrazloženju.

Pored navedenog, kako je naglašeno, “a iz razloga bezbjednosnog rizika do kojeg dolazi upotrebom bespilotnih letjelica (dronova), a imajući u vidu tehnološka dostignuća u ovoj oblasti i potrebu da se na adekvatan način odgovori na sve bezbjednosne izazove, definisana je mogućnost preduzimanja policijskih mjera i radnji u smislu upotrebe sistema i opreme u navedenu svrhu”.

“Shodno navedenom, pristupilo se izradi Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima po hitnom postupku”, navedeno je u obrazloženju.

Investiciono-razvojna banka Republike Srpske (IRB RS) pokrenula je proceduru za dobijanje SWIFT koda, što je jedan od posljednjih koraka za uspostavljanje platnog prometa u ovoj instituciji.

Međutim, konačan završetak tog procesa zavisi i od drugih nadležnih institucija, prije svega Centralne banke BiH (CBBiH).

U IRB-u su za CAPITAL rekli da su nakon dobijanja dozvole za uvođenje platnog prometa od Agencije za bankarstvo RS pokrenuli proceduru za dobijanje tzv. SWIFT koda, koja je u toku.

Ipak, konačan završetak procesa uvođenja platnog prometa zavisi, koliko od same IRBRS, toliko i od drugih institucija koje su uključene u procese.

„SWIFT kod, odnosno komunikacijski broj za obavljanje platnog prometa, kako unutrašnjeg tako i sa inostranstvom, neophodan je kako bi Centralna banka BiH dala saglasnost za uključivanje u platne sisteme BiH“, kažu u IRB-u.

Dodaju da intenzivno rade na svim aktivnostima koje podrazumijevaju uspostavljanje platnog prometa, te da su svi kapaciteti banke u službi tog procesa.

U Centralnoj banci BiH su potvrdili da im se IRB obratila sa ciljem prikupljanja informacija o aktivnostima i dokumentima koji su potrebni za uključivanje u platne sisteme.

„Ovlaštena organizacija, licencirana za obavljanje poslova platnog prometa, može aplicirati za učešće u platnim sistemima CBBiH, uz napomenu da je za zvanično učešće u platnim sistemima neophodno ispunjenje svih uslova propisanih Operativnim pravilima platnih sistema CBBiH“, kazali su u ovoj instituciji.

Podsjećamo, Izmjenama Zakona o investiciono – razvojnoj banci RS koje je usvojila Narodna skupština RS u julu prošle godine, stvorene su zakonske pretpostavke da IRB obavlja platni promet i prima novčane depozite.

Ovaj potez je u javnosti ocijenjen kao pokušaj vlasti da spasi firme sa američke crne liste kojima su komercijalne banke ugasile račune i otkazale saradnju.

Zakon je donesen neposredno nakon što su brojne kompanije, ali i pojedinci dospjeli na sankcije Američke kancelarije za kontrolu imovine stranaca OFAC zbog povezanosti sa predsjednikom RS Miloradom Dodikom i članovima njegove porodice.

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute izjavio je da Alijansa ostaje prisutna u AP KiM i u Bosni i Hercegovini kroz misije KFOR i EUFOR.

U obraćanju novinarima na Samitu lidera zemalja članica NATO-a u Hagu, on je istakao da NATO ostaje usmjeren na Zapadni Balkan, i pored toga što region nije bio tema Samita.

„KFOR je na Kosovu. EUFOR je u Bosni i Hercegovini. Posjetio sam region, bilo je razgovora sa liderima u Bosni i na Kosovu. Večerao sam u Briselu sa predsjednikom Srbije. Tako da je NATO dosta uključen“, rekao je Rute, objavljeno je na sajtu NATO-a.

Dodao je da je Evropska unija takođe veoma uključena.
„Imamo blisku saradnju sa (šeficom evropske diplomatije) Kajom Kalas i (predsjednicom Evropske komisije) Ursulom fon der Lajen sa evropske strane“, rekao je Rute.