Connect with us

Svijet

NESTVARNE SCENE Neonacisti marširaju širom Njemačke

Tri puta više ekstremno desničarskih i neonacističkih marševa evidentirano je u Njemačkoj ove godine: u prvoj polovini 2023. godine zabilježena su ukupno 162 neonacistička okupljanja, prenio je londonski “Times”, pozivajući se na brojke koje je dao njemački Bundestag u odgovoru na pitanje poslanika Ljevice (Die Linke).

U istom tom razdoblju prošle godine održana su 52 neonacistička skupa. Riječ je o skupovima, demonstracijama i protestnim marševima koje održavaju grupe poput Freie Sachsen (Slobodni Saksonci), osnovane 2021. godine, i Die Heimat (Domovina), što je novo ime krajnje desnog NDPa (Nacionalna demokratska stranka Njemačke) osnovanog 1964.

Dakle, u poređenju s prvom polovinom prošle godine, skupovi njemačke ekstremne desnice su se utrostručili. Potpredsjednica Bundestaga Petra Pau iz Ljevice rekla je za “Times” da je godinu dana nakon pandemije virusa korona uočena značajna mobilizacija snaga krajnje desnice. Bilježe se i brojni napadi na skloništa za izbjeglice, kaže ona i ističe kako je odgovornost svih da spriječe da neprijateljsko raspoloženje prema izbjeglicama dostigne nivo sa početka 1990ih i 2015.

Porastao je i broj koncerata krajnje desnih grupa: ove godine bilo ih je 106, u poređenju sa 35 u 2022. Posljednjih godina Njemačka je doživjela alarmantan skok aktivnosti krajnje desnice, zajedno s porastom antisemitizma, upozorava BKA, njemačka savezna kriminalistička policija.

“Desni ekstremizam ostaje stalni izazov jer je najveća prijetnja demokratskom poretku”, upozorila je nedavno njemačka ministarka policije Nensi Fezer.

Novi rekordi dolaze nakon što je prošla godina takođe već rušila rekorde.

“U 2022. broj zločina s ekstremno desnom pozadinom porastao je za 3,8 odsto na oko 21.000. Broj desničarskih ekstremista potencijalno spremnih na nasilje ponovno je porastao za 500, na više od 14.000. Nikada ne smijemo potcijeniti smrtonosnu opasnost od desničarskog ekstremizma i desničarskog terorizma”, ističe. Njemačka Savezna kancelarija za zaštitu ustava istovremeno je zabilježila porast antisemitskih napada veći od 50 odsto. Procjenjuju da više od trećine članova krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD) ima ekstremistički potencijal.

U maju je njemačka BKA upozorila da je lani broj politički motivisanih kaznenih djela rekordno narastao. Broj politički motivisanih zločina dostigao je 2022. godine gotovo 60.000, što je najviši nivo od 2021. godine, otkako se vodi ta statistika. Najviše je porastao broj zločina koji se ideološki ne mogu jasno definisati: takvih je lani bilo 24.080, od čega 14.000 otpada na proteste protiv antikovid mjera. Desničarski ekstremizam ostaje najveća prijetnja, sa gotovo 23.500 slučajeva i 1.170 izliva nasilja.

Ministarka Fezer ocijenila je da su te rekordne brojke odraz društvenih sukoba. No, broj zlodjela koja se pripisuju ljevičarskim ekstremistima je, po evidenciji BKA, lani pao za oko 31 odsto, na 7.000 slučajeva. Istovremeno je broj kaznenih djela protiv izbjeglica narastao za devet odsto: registrovano je 1.420 kaznenih djela i 278 kaznenih djela nasilja protiv izbjeglica.

Smještaji za azilante česta su meta napada. Veliki porast je zabilježen i u kategoriji “stranih ideologija”, na 3.886 kaznenih djela, od čega su 372 djela nasilja.

Tu spadaju kaznena djela povezana s ratom u Ukrajini, sukob između Turske i kurdskog PKKa, te reakcije na situaciju u Iranu. Prijavljeno je 206 kaznenih djela s područja mizoginije i 417 iz područja “rodne različitosti”, prenijeli su njemački mediji. Takođe se broj kaznenih djela u vezi s klimatskim protestima udvostručio na 1.600. (Jutarnji.hr)

Related Topics:

Svijet

Bankomati u Bugarskoj se gase za Novu godinu, EVO ŠTA JE RAZLOG

Bankomati u Bugarskoj biće privremeno van funkcije u noći između 31. decembra i 1. januara zbog prelaska zemlje na evro, saopštio je generalni sekretar Udruženja banaka, Džejms Jolovski.

Prekid rada bankomata trajaće oko dva do tri sata, a u tom periodu plaćanja karticama i podizanje gotovine neće biti moguće, piše portal “Novinite”.

Tokom tranzicije, bankomati će izdavati novčanice u evrima, dok će depoziti u levima biti prihvaćeni u posebnim kasetama – sistem osmišljen kako bi se izbJegli problemi koji su se javili u nekim drugim zemljama, poput Hrvatske.

Građani se pozivaju da ne paniče i da ne žure sa zamjenskim transakcijama, jer komercijalni objekti i dalje mogu prihvatati lijeve tokom januara 2026. Banke će besplatno zamjenjivati leve do kraja juna 2026. godine, po fiksnom kursu konverzije, piše “Kamatica”.

Svi bankovni računi u levima automatski će biti konvertovani u evre bez dodatnih troškova, a postojeće bankovne kartice ostaju važeće.

Jolovski je naglasio da tranzicija ne ugrožava stabilnost finansijskog sistema. Banke se za prelazak pripremaju još od 2020. godine i sprovedene su opsežne provjere kako bi promjena protekla bez problema.

Nastavi čitati

Svijet

MERC NIJE ODUŠEVLJEN PREGOVORIMA “Mir u Ukrajini ne može preko noći”

Njemački kancelar Fridrih Merc rekao je da ove sedmice ne očekuje nikakav pomak u pregovorima o ukrajinskom rješenju.

“Ovo je težak proces”, rekao je Merc nakon neformalnog samita EU o Ukrajini u Angoli.

Prema njegovim riječima, mir u Ukrajini se ne može uspostaviti preko noći, a sljedeći korak bi trebao da bude uključivanje Rusije u pregovore, prenosi DPA.

“Početni mirovni plan SAD od 28 tačaka ozbiljno je modifikovan tokom pregovora u Ženevi i sada se dogovara novi dokument. Jedinstveni smo u želji da što prije postignemo mir u Ukrajini i želimo bezbjednost za Evropu”, istakao je Merc.

On je ukazao da mirovni plan za Ukrajinu ne može biti usvojen bez saglasnosti Evropljana o pitanjima koja ih zanimaju.

“EU vjeruje da Kijevu trebaju jake oružane snage i pouzdane bezbjednosne garancije”, rekao je Merc.

Nastavi čitati

Svijet

PORUKA IZ KREMLJA “Nismo obaviješteni o pregovorima o Ukrajini”

Moskva nije dobila nikakve informacije o pregovorima sa učešćem SAD, Ukrajine i evropskih zemalja u Ženevi, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Dodao je da u Moskvi ne znaju koji tekst plana je napravljen tokom tih kontakata. – Јoš nismo vidjeli nikakav plan, pročitali smo saopštenja sa diskusija koje su vođene u Ženevi – rekao je on.

I naglasio je da Kremlj ne želi da razgovara o američkom planu za Ukrajinu preko medija, to smatra nemogućim i nekorektnim.

Po njegovim riječima, za ovu nedejlju nisu planirani razgovori sa delegacijom SAD o Ukrajini.

Pregovori predstavnika SAD, EU i Ukrajine održani su u Ženevi 23. novembra.

RTRS

Nastavi čitati

Aktuelno