Connect with us

Svijet

NESTVARNE SCENE Neonacisti marširaju širom Njemačke

Tri puta više ekstremno desničarskih i neonacističkih marševa evidentirano je u Njemačkoj ove godine: u prvoj polovini 2023. godine zabilježena su ukupno 162 neonacistička okupljanja, prenio je londonski “Times”, pozivajući se na brojke koje je dao njemački Bundestag u odgovoru na pitanje poslanika Ljevice (Die Linke).

U istom tom razdoblju prošle godine održana su 52 neonacistička skupa. Riječ je o skupovima, demonstracijama i protestnim marševima koje održavaju grupe poput Freie Sachsen (Slobodni Saksonci), osnovane 2021. godine, i Die Heimat (Domovina), što je novo ime krajnje desnog NDPa (Nacionalna demokratska stranka Njemačke) osnovanog 1964.

Dakle, u poređenju s prvom polovinom prošle godine, skupovi njemačke ekstremne desnice su se utrostručili. Potpredsjednica Bundestaga Petra Pau iz Ljevice rekla je za “Times” da je godinu dana nakon pandemije virusa korona uočena značajna mobilizacija snaga krajnje desnice. Bilježe se i brojni napadi na skloništa za izbjeglice, kaže ona i ističe kako je odgovornost svih da spriječe da neprijateljsko raspoloženje prema izbjeglicama dostigne nivo sa početka 1990ih i 2015.

Porastao je i broj koncerata krajnje desnih grupa: ove godine bilo ih je 106, u poređenju sa 35 u 2022. Posljednjih godina Njemačka je doživjela alarmantan skok aktivnosti krajnje desnice, zajedno s porastom antisemitizma, upozorava BKA, njemačka savezna kriminalistička policija.

“Desni ekstremizam ostaje stalni izazov jer je najveća prijetnja demokratskom poretku”, upozorila je nedavno njemačka ministarka policije Nensi Fezer.

Novi rekordi dolaze nakon što je prošla godina takođe već rušila rekorde.

“U 2022. broj zločina s ekstremno desnom pozadinom porastao je za 3,8 odsto na oko 21.000. Broj desničarskih ekstremista potencijalno spremnih na nasilje ponovno je porastao za 500, na više od 14.000. Nikada ne smijemo potcijeniti smrtonosnu opasnost od desničarskog ekstremizma i desničarskog terorizma”, ističe. Njemačka Savezna kancelarija za zaštitu ustava istovremeno je zabilježila porast antisemitskih napada veći od 50 odsto. Procjenjuju da više od trećine članova krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD) ima ekstremistički potencijal.

U maju je njemačka BKA upozorila da je lani broj politički motivisanih kaznenih djela rekordno narastao. Broj politički motivisanih zločina dostigao je 2022. godine gotovo 60.000, što je najviši nivo od 2021. godine, otkako se vodi ta statistika. Najviše je porastao broj zločina koji se ideološki ne mogu jasno definisati: takvih je lani bilo 24.080, od čega 14.000 otpada na proteste protiv antikovid mjera. Desničarski ekstremizam ostaje najveća prijetnja, sa gotovo 23.500 slučajeva i 1.170 izliva nasilja.

Ministarka Fezer ocijenila je da su te rekordne brojke odraz društvenih sukoba. No, broj zlodjela koja se pripisuju ljevičarskim ekstremistima je, po evidenciji BKA, lani pao za oko 31 odsto, na 7.000 slučajeva. Istovremeno je broj kaznenih djela protiv izbjeglica narastao za devet odsto: registrovano je 1.420 kaznenih djela i 278 kaznenih djela nasilja protiv izbjeglica.

Smještaji za azilante česta su meta napada. Veliki porast je zabilježen i u kategoriji “stranih ideologija”, na 3.886 kaznenih djela, od čega su 372 djela nasilja.

Tu spadaju kaznena djela povezana s ratom u Ukrajini, sukob između Turske i kurdskog PKKa, te reakcije na situaciju u Iranu. Prijavljeno je 206 kaznenih djela s područja mizoginije i 417 iz područja “rodne različitosti”, prenijeli su njemački mediji. Takođe se broj kaznenih djela u vezi s klimatskim protestima udvostručio na 1.600. (Jutarnji.hr)

Related Topics:

Svijet

Bivša kancelarka Merkel upozorila: EVROPA SE MORA UJEDINITI

Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel pozvala je Evropsku uniju da se ujedini u svjetlu ratova i kriza, kao i protekcionističkih politika američkog predsjednika Donalda Trampa te se založila za reforme bloka s 27 članica, javlja njemačka agencija dpa.

Bivša čelnica konzervativne Hrišćansko-demokratske unije (CDU) govorila je na simpoziju Zaklade Konrad Adenauer (KAS), povezane s CDU-om, o Lisabonskom ugovoru EU-a.

Dok posmatra geopolitičke poteškoće za Evropu kada je riječ o Rusiji, “s različitim idejama naših prijatelja u Sjedinjenim Američkim Državama”, ili kada se radi o Kini, Merkel je rekla da promišlja o tome što “pojedina država članica Evropske unije (sama za sebe) može postići” po tim pitanjima.

“Svi smo mi, čak i privredno najveća Njemačka, sasvim sami na otvorenom polju”, dodala je Merkel na događaju održanom povodom 80. rođendana bivšeg predsjednika Evropskog parlamenta i kasnijeg čelnika KAS-a Hansa-Gerta Pötteringa.

“Zato je Evropa postala važnija nego što se možda misli”, rekla je.

Reforma Lisabonskog sporazuma

Merkel je kazala i da je mana Lisabonskog sporazuma što se mora sazivati Evropska konvencija za veće promjene.

“Moramo biti oprezni kao Evropska unija da sami sebi ne onemogućimo djelovanje”, upozorila je.

Merkel je takođe kritikovala činjenicu da iako Evropski parlament može glasanjem o povjerenju maknuti Evropsku komisiju sa dužnosti, za razliku od nacionalnih parlamenata, ne mora doći do novih izbora.

“Otjerati nekoga sa dužnosti, a da sam ne snosiš posljedice, mislim da predstavlja neravnotežu”, rekla je.

Lisabonski ugovor je trijumf parlamentaraca

Lisabonski ugovor je usvojen u oktobru 2007. kada je predsjednik Evropskog parlamenta bio Pöttering.

Nakon što ga je ratifikovalo svih 27 država članica, stupio je na snagu 1. decembra 2009.

Evropski parlament je njime dobio više ovlaštenja. Merkel je opisala to “trijumfom svih parlamentaraca”, koji će se uvijek povezivati s Pötteringovim predsjedanjem, prenosi Index.

Nastavi čitati

Svijet

PUTIN KATEGORIČAN “Vojna vježba ojačaće saradnju Rusije i Bjelorusije”

Ruski predsjednik Vladimir Putin izrazio je nadu da će vojna vježba oružanih snaga Rusije i Bjelorusije ojačati saradnju dvije zemlje.

Nakon završetka vježbe, Putin se sastao sa predstavnicima vojnog i diplomatskog kora.
“Želim svima da zahvalim na učešću. Nadam se da vam je ovo koristilo sa profesionalne tačke gledišta. Sa stanovišta uspostavljanja visokog nivoa povjerenja između naših zemalja, ovo je svakako korisno”, rekao je Putin.

On je dodao da su posmatrači mogli da vide kako se ruska vojska usavršava na osnovu iskustva oružanih snaga u savremenom oružanom sukobu, prenosi TASS.

Putin je zahvalio predstavnicima vojno-diplomatskog kora i stranim vojnim posmatračima na učešću.

Vježbe “Zapad 2025”, koje provode Oružane snage Rusije i Bjelorusije, počele su 12. septembra i predstavljaju završnu fazu ovogodišnje zajedničke obuke.

Vježbe će obuhvatati praktične aktivnosti trupa na poligonima u obje zemlje, kao i operacije u Baltičkom i Barencovom moru.

Među učesnicima su i operativne grupe iz vojnih komandnih organa i kontingenti iz Organizacije Sporazuma za kolektivnu bezbjednost i Šangajkske organizacije za saradnju.

ATV

Nastavi čitati

Svijet

SVRGAO MASKA SA TRONA: Kako je Alison postao najbogatiji čovjek na svijetu

Leri Alison postao je najbogatiji čovek na svijetu i tako prestigao Ilona Maska. Sada, skoro 50 godina nakon osnivanja, gigant u oblasti baza podataka i poslovnog softvera dobija novi veliki podsticaj.

Krajem 1970-ih, jedan početni biznis, koji su osnovali Lari Elisoni dvojica kolega programera dobio je veliki podsticaj u vidu ugovora sa CIA-om da razvije program baze podataka kodnog imena Oracle, koji je kasnije postao i naziv same kompanije.

Sada, skoro 50 godina nakon osnivanja, gigant u oblasti baza podataka i poslovnog softvera dobija novi veliki podsticaj. Postao je ključni igrač u jeku vještačke inteligencije, zahvaljujući svom poslovanju u oblasti klaud računarstva koje pomaže da se zadovolji ogromna potražnja za računarskom snagom potrebnom za AI aplikacije. Jedno od njegovih najistaknutijih partnerstava jeste ono sa industrijskim liderom OpenAI, koji je, prema navodima, ranije ovog mjeseca pristao da plati Oracle-u 300 milijardi dolara tokom pet godina za prostor u data centrima.

Najbogatiji čovjek na svijetu
Zapanjujuće projekcije rasta Oracle-ovog klaud poslovanja, predstavljene u poslednjem izvještaju o zaradi prošle nedjelje, dovele su do skoka akcija kompanije. Akcije Oracle-a (ORCL) porasle su za više od 80% od početka ove godine, nadmašivši čak i Nvidia-u, Google, Metu i Microsoft. Ovaj uspon je na kratko učinio Larija Elisona, koji je sada predsjednik kompanije i njen najveći akcionar, najbogatijim čovjekom na svijetu.

Kao i Nvidia, koja je ranije bila poznata kao proizvođač nišnih procesora za gejming prije nego što je počela da proizvodi neophodne čipove za AI, nedavni uspon Oracle-a je primjer kako veterani Silicijumske doline dobijaju novu priliku i značenje u eri vještačke inteligencije.

“Ovo je prelomni trenutak za Oracle. Prije godinu dana, Oracle je bio kompanija koja je pomalo lutala i pokušavala da pronađe svoj put… a sada odjednom imamo ogromnu potvrdu da njihova strategija daje rezultate. Oracle bi mogao da dobije još jedan veliki uspjeh ako postane dio dogovora o prenosu kontrole nad popularnom aplikacijom društvene mreže TikTok za američko tržište na neku američku kompaniju. Zvaničnici Bijele kuće su u ponedeljak rekli da je okvir za takav dogovor skoro finalizovan, i da čeka još samo razgovor između predsjednika Donalda Trampa i kineskog predsednika Si Đinpinga u petak”, rekao je Danijel Morgan, viši portfelj menadžer u kompaniji Synovus Trust Company.

Nije jasno ko je potencijalni kupac u tom dogovoru, ali Oracle se ranije smatrao jednim od glavnih kandidata za preuzimanje aplikacije. Oracle je počeo da hostuje TikTok-ove podatke za američke korisnike još 2020. godine, u okviru napora da se umanje američke bezbjednosne zabrinutosti. Preuzimanje potpune ili djelimične kontrole nad TikTok-ovim poslovanjem u SAD moglo bi Oracle-u da omogući pristup jednoj od najpopularnijih aplikacija na svijetu i 170 miliona američkih korisnika, kao i prihodima od oglašavanja koji dolaze s tim.

Potpuna besmislica ipak ne?
Oracle je kasnio sa ulaskom u računarstvo, zaostajući za velikim igračima kao što su Amazon Web Services, Google Cloud i Microsoft Azure. Elison je čak 2008. godine nazvao ovu tehnologiju „potpunom besmislicom“.

Iako je i dalje manji od tih velikih „hiperskalera“, Oracle-ovo klaud poslovanje je počelo da se okreće nabolje 2022. godine kada je ChatGPT postao dostupan javnosti — kada su AI kompanije shvatile da izgradnja njihovih velikih jezičkih modela zahteva ogromnu računarsku snagu, rekao je za CNN Luk Jang, analitičar akcija u kompaniji Morningstar. On je dodao da je Oracle-ov blizak odnos sa Nvidia-om kompaniji dao lakši pristup vrlo traženim AI čipovima koji su potrebni za rad sve većeg broja data centara.

Tokom prošlonedjeljne konferencije o zaradi, Oracle-ova izvršna direktorka Safra Kac izjavila je da se očekuje da će prihod od Oracle-ove klaud infrastrukture porasti za 77% na 18 milijardi dolara u fiskalnoj 2026. godini i da će dostići 144 milijarde dolara do 2030. godine.

Za to je, velikim dijelom, zaslužan ogroman skok u “preostalim izvršnim obavezama“ (RPOs), odnosno ugovorima o budućim prihodima koje kompanija očekuje da naplati, koji su porasli za 359% u odnosu na prošlu godinu, na 455 milijardi dolara u najnovijem kvartalu. Kac je rekla da je kompanija potpisala četiri višemilijardna ugovora sa tri različita klijenta.

Inicijativa vrijedna 500 milijardi dolara
Brajan Vajt, tehnološki analitičar investicione firme Monness, Crespi, Hardt & Co, nazvao je ovo trenutkom “kao da pucate na ribu u buretu“ za Oracle, jer potražnja za kapacitetima data centara u AI industriji nastavlja da prevazilazi ponudu, dodajući da kompanija “živi AI san“. Oracle-ovo blisko partnerstvo sa OpenAI pomoglo je da se kompanija legitimizuje kao ozbiljan igrač u prostoru AI računarske infrastrukture. U januaru, Elison je najavio da će Oracle učestvovati u inicijativi vrijednoj 500 milijardi dolara za osnivanje nove kompanije Stargate, koja bi investirala u izgradnju veće AI infrastrukture u Sjedinjenim Američkim Državama.

Oracle bi čak mogao imati prednost u odnosu na druge velike igrače u oblasti data centara, kao što su Google ili Microsoft, jer ne razvija sopstveni veliki jezički model, koji bi inače zauzimao dio njegovih resursa u data centrima, što mu omogućava više kapaciteta za iznajmljivanje.

“To je usluga koju kompanija čini sebi, ali i cijelom AI ekosistemu“, rekao je Jang.

Takođe je pomoglo i to što Oracle-ovo osnovno poslovanje sa bazama podataka i softverom bilježi prilično stabilan rast, što kompaniji obezbjeđuje gotovinu za nastavak kapitalno intenzivnog procesa izgradnje dodatnih kapaciteta u data centrima. Kompanija je prijavila više od 27 milijardi dolara kapitalnih ulaganja samo u prvom kvartalu.

“Te ključne poslovne jedinice ostvaruju oko 70% njihovih prihoda. Onda, ako budu uspjeli da ostvare određeni uspjeh sa poslovanjem u vezi sa data centrima i infrastrukturom kao uslugom, to će za njih biti samo šlag na tortu. Ne zavise od toga u potpunosti”, rekao je Morgan.

Ipak, da bi Oracle održao svoje agresivne projekcije rasta, biće mu potrebno da AI kompanije nastave da troše na dodatnu računarsku snagu, čak i dok neki posmatrači industrije počinju da postavljaju pitanja o povraćaju ulaganja u te skupe projekte.

“Vidimo scenario u kojem ukupna potražnja za AI-jem može biti manja od naših očekivanja, i ako se to dogodi, Oracle bi mogao da pretrpi veći udarac od ostala tri hiperskalera, jer je relativno mali igrač unutar cjelokupnog ekosistema,“ rekao je Jang. Ako se AI ne bude širio brzinom koju očekujemo, ti RPO-ovi možda neće dostići nivo koji trenutno vidimo”, dodao je Jang.

Nastavi čitati

Aktuelno