Svijet
NESTVARNE SCENE Neonacisti marširaju širom Njemačke
Tri puta više ekstremno desničarskih i neonacističkih marševa evidentirano je u Njemačkoj ove godine: u prvoj polovini 2023. godine zabilježena su ukupno 162 neonacistička okupljanja, prenio je londonski “Times”, pozivajući se na brojke koje je dao njemački Bundestag u odgovoru na pitanje poslanika Ljevice (Die Linke).
U istom tom razdoblju prošle godine održana su 52 neonacistička skupa. Riječ je o skupovima, demonstracijama i protestnim marševima koje održavaju grupe poput Freie Sachsen (Slobodni Saksonci), osnovane 2021. godine, i Die Heimat (Domovina), što je novo ime krajnje desnog NDPa (Nacionalna demokratska stranka Njemačke) osnovanog 1964.
Dakle, u poređenju s prvom polovinom prošle godine, skupovi njemačke ekstremne desnice su se utrostručili. Potpredsjednica Bundestaga Petra Pau iz Ljevice rekla je za “Times” da je godinu dana nakon pandemije virusa korona uočena značajna mobilizacija snaga krajnje desnice. Bilježe se i brojni napadi na skloništa za izbjeglice, kaže ona i ističe kako je odgovornost svih da spriječe da neprijateljsko raspoloženje prema izbjeglicama dostigne nivo sa početka 1990ih i 2015.
Porastao je i broj koncerata krajnje desnih grupa: ove godine bilo ih je 106, u poređenju sa 35 u 2022. Posljednjih godina Njemačka je doživjela alarmantan skok aktivnosti krajnje desnice, zajedno s porastom antisemitizma, upozorava BKA, njemačka savezna kriminalistička policija.
“Desni ekstremizam ostaje stalni izazov jer je najveća prijetnja demokratskom poretku”, upozorila je nedavno njemačka ministarka policije Nensi Fezer.
Novi rekordi dolaze nakon što je prošla godina takođe već rušila rekorde.
“U 2022. broj zločina s ekstremno desnom pozadinom porastao je za 3,8 odsto na oko 21.000. Broj desničarskih ekstremista potencijalno spremnih na nasilje ponovno je porastao za 500, na više od 14.000. Nikada ne smijemo potcijeniti smrtonosnu opasnost od desničarskog ekstremizma i desničarskog terorizma”, ističe. Njemačka Savezna kancelarija za zaštitu ustava istovremeno je zabilježila porast antisemitskih napada veći od 50 odsto. Procjenjuju da više od trećine članova krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD) ima ekstremistički potencijal.
U maju je njemačka BKA upozorila da je lani broj politički motivisanih kaznenih djela rekordno narastao. Broj politički motivisanih zločina dostigao je 2022. godine gotovo 60.000, što je najviši nivo od 2021. godine, otkako se vodi ta statistika. Najviše je porastao broj zločina koji se ideološki ne mogu jasno definisati: takvih je lani bilo 24.080, od čega 14.000 otpada na proteste protiv antikovid mjera. Desničarski ekstremizam ostaje najveća prijetnja, sa gotovo 23.500 slučajeva i 1.170 izliva nasilja.
Ministarka Fezer ocijenila je da su te rekordne brojke odraz društvenih sukoba. No, broj zlodjela koja se pripisuju ljevičarskim ekstremistima je, po evidenciji BKA, lani pao za oko 31 odsto, na 7.000 slučajeva. Istovremeno je broj kaznenih djela protiv izbjeglica narastao za devet odsto: registrovano je 1.420 kaznenih djela i 278 kaznenih djela nasilja protiv izbjeglica.
Smještaji za azilante česta su meta napada. Veliki porast je zabilježen i u kategoriji “stranih ideologija”, na 3.886 kaznenih djela, od čega su 372 djela nasilja.
Tu spadaju kaznena djela povezana s ratom u Ukrajini, sukob između Turske i kurdskog PKKa, te reakcije na situaciju u Iranu. Prijavljeno je 206 kaznenih djela s područja mizoginije i 417 iz područja “rodne različitosti”, prenijeli su njemački mediji. Takođe se broj kaznenih djela u vezi s klimatskim protestima udvostručio na 1.600. (Jutarnji.hr)
Svijet
MAKRON NEZADOVOLJAN “Prijedlog mirovnog sporazuma o Ukrajini treba ponovo razmotriti”
Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je danas da je američki mirovni plan za okončanje rata između Ukrajine i Rusije dobra osnova za rad, ali da ga je potrebno ponovo razmotriti.
– Postoji mirovni plan koji se pojavio, a koji uključuje ideje koje su prilično poznate, bez obzira da li su dijeljene ili ne. Dobar je jer predlaže mir i priznaje važne elemente o pitanjima suvereniteta i bezbjednosnih garancija – rekao je Makron novinarima na sastanku G20 u Južnoafričkoj Republici, prenosi Rojters.
On je kazao da je američki plan “osnova za rad koju je potrebno ponovo razmotriti”, kao što je to urađeno prošlog ljeta, jer plan “prije svega, nije bio dogovoren sa Evropljanima”.
– Ipak, on predviđa mnoge stvari za Evropljane. Zamrznuta sredstva drže Evropljani. Evropska integracija Ukrajine je u rukama Evropljana. Informacije o tome šta NATO radi su u rukama članica NATO-a. Dakle, postoje mnoge stvari koje ne mogu jednostavno biti američki pijredlog, već zahtijevaju šire konsultacije – zaključio je Makron.
Prema američkom planu čiji su detalji procurjeli u javnost, predlaže se povlačenje ukrajinskih trupa iz dijela istočnog Donjeckog regiona koji trenutno kontrolišu, kao i ruska kontrola nad Donjeckom i susjednom Luganskom oblašću, i južnim poluostrvom Krim koje je Rusija anektirala 2014. godine.
Američki nacrt bi, takođe, ograničio ukrajinsku vojsku na 600.000 ljudi, a evropski borbeni avioni bi bili stacionirani u susjednoj Poljskoj.
U dokumentu se navodi i da bi Kijev dobio “pouzdane bezbhednosne garancije” i da se “očekuje” da Rusija neće izvršiti invaziju na svoje susjede, a da se NATO neće dalje širiti.
Svijet
ORBAN PONOVO UPOZORAVA! “Evropa bira između mira i TRAGIČNIH POSLJEDICA”
Ako evropski proratni lideri nastave da sipaju novac i oružje u Ukrajinu bez podrške SAD, otvoriće put evropsko-ruskom sukobu, rekao je mađarski premijer Viktor Orban.
Orban je istakao da Evropa danas bira između mirovne inicijative za Ukrajinu i tragičnih posljedica ako odabere put koji vodi direktno u rat.
– Možemo da se vratimo iz ovog ćorsokaka i konačno se ujedinimo iza mirovne inicijative predsjednika SAD Donalda Trampa, uključujući briselske birokrate – objavio je Orban na “Iksu”.
On je dodao da bi to zahtijevalo od proratnih lidera da se suoče sa činjenicom da su u protekle tri i po godine potrošili teško zarađeni novac Evropljana na rat koji ne može da se dobije na bojnom polju.
– Drugi put vodi direktno u rat. Ako evropski proratni lideri nastave da sipaju novac i oružje u Ukrajinu bez podrške SAD, otvoriće put evropsko-ruskom sukobu. Evropa previše dobro zna kuda taj put vodi, a posljedice su tragične. Nema sumnje koji put Mađarska bira – put mira – napisao je Orban.
On je dodao da je to mandat koji je dao mađarski narod, i to je ono što zahtijevaju moral i zdrav razum.
– Danas šaljem pismo predsjedniku Evropske komisije u tom duhu – zaključio je mađarski premijer.
Svijet
OGLASIO SE TRAMP “Ovo nije konačna ponuda Kijevu”
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da plan Vašingtona za rješavanje sukoba u Ukrajini nije konačna ponuda vlastima u Kijevu.
– Željeli bismo da postignemo mir. To je trebalo davno da se desi. Pokušavamo da okončamo sukob na ovaj ili onaj način – istakao je američki predsjednik, prenio je TASS.
Tramp je ranije rekao da je rok do 27. novembra adekvatan vremenski okvir za Ukrajinu da pristane na plan od 28 tačaka, koji su predložile SAD.
Prema njegovim riječima, SAD neće obustaviti sankcije Rusiji dok čekaju da sukobljene strane prihvate mirovni plan.
Novi specijalni izaslanik
Tramp je imenovao sekretara američke vojske Danijela P. Driskola za svog novog specijalnog izaslanika za promociju mirovnog plana za okončanje rata u Ukrajini, prenosi “Gardijan”.
Pozivajući se na izvore, list navodi da delegacija visokih američkih vojnih zvaničnika, u kojoj će biti Driskol, planira da posjeti Moskvu krajem sljedeće nedjelje, da bi sa predstavnicima Kremlja direktno razgovarala o detaljima američkog mirovnog plana za okončanje rata u Ukrajini.
Driskol je kao dio američke delegacije visokih vojnih zvaničnika već posjetio Kijev i razgovarao je u četvrtak, 20. oktobra, sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
Kako navodi britanski list, Driskol je prijatelj potpredsjednika Sjedinjenih Američkih Država Džeja Di Vensa i njegov bivši školski drug.
Dosadašnji specijalni Trampov izaslanik za Ukrajinu Kit Kelog najavio je prije dva dana da planira da napusti administraciju u januaru, prenio je Rojters pozivajući se na dobro obaviještene izvore.
Izvor upoznat sa Kelogovom odlukom rekao je da on nikada nije ni nameravao da dugo ostane u administraciji i da on smatra da bi bilo prirodno da u januaru završi svoju dužnost na toj poziciji, s obzirom na zakon prema kome je specijalni izaslanik predsjednika privremena pozicija, koju u teoriji mora da potvrdi Senat ako izabrana osoba ostane na toj poziciji duže od 360 dana.
-
Društvo22 sata agoHOROR NA UKC -u! Cijelu smjenu ostavljena GLADNA I ŽEDNA! Sin pacijentkinje ogorčen na osoblje! (VIDEO)
-
Politika2 dana agoIGOR DODIK ŠIRI UTICAJ? Tiha operacija preuzimanja Auto-Moto Saveza RS uzdrmala sektor, DEMOS gurnut u stranu
-
Politika2 dana agoĐAJIĆEV DILER KORISTAN ZA SISTEM! Đurovići godinama tvrde da je Radinković robijao umjesto Stanislava Čađe
-
Politika1 dan agoJOŠ JEDNA LAŽ REŽIMA! Ništa od povećanja penzija
-
Politika3 dana agoPo kome je Gorica Dodik “osula paljbu”? “SVI ZNAJU KO VAM MUTI VODU”
-
Politika3 dana agoBASARA “Vlado Đajić se godinama slika s djecom s Daunovim sindromom, SRAMOTA!”
-
Politika1 dan agoGORICA DODIK OPTUŽILA OPOZICIJU I VLAST DA RADE PROTIV DODIKOVIH?! Ko su “ONI” i da li su u Srbiji?
-
Politika1 dan agoČOVIĆ TVRDI “BiH može napredovati samo uz TRI ENTITETA”
