Svijet
NESTVARNE SCENE Neonacisti marširaju širom Njemačke
Tri puta više ekstremno desničarskih i neonacističkih marševa evidentirano je u Njemačkoj ove godine: u prvoj polovini 2023. godine zabilježena su ukupno 162 neonacistička okupljanja, prenio je londonski “Times”, pozivajući se na brojke koje je dao njemački Bundestag u odgovoru na pitanje poslanika Ljevice (Die Linke).
U istom tom razdoblju prošle godine održana su 52 neonacistička skupa. Riječ je o skupovima, demonstracijama i protestnim marševima koje održavaju grupe poput Freie Sachsen (Slobodni Saksonci), osnovane 2021. godine, i Die Heimat (Domovina), što je novo ime krajnje desnog NDPa (Nacionalna demokratska stranka Njemačke) osnovanog 1964.
Dakle, u poređenju s prvom polovinom prošle godine, skupovi njemačke ekstremne desnice su se utrostručili. Potpredsjednica Bundestaga Petra Pau iz Ljevice rekla je za “Times” da je godinu dana nakon pandemije virusa korona uočena značajna mobilizacija snaga krajnje desnice. Bilježe se i brojni napadi na skloništa za izbjeglice, kaže ona i ističe kako je odgovornost svih da spriječe da neprijateljsko raspoloženje prema izbjeglicama dostigne nivo sa početka 1990ih i 2015.
Porastao je i broj koncerata krajnje desnih grupa: ove godine bilo ih je 106, u poređenju sa 35 u 2022. Posljednjih godina Njemačka je doživjela alarmantan skok aktivnosti krajnje desnice, zajedno s porastom antisemitizma, upozorava BKA, njemačka savezna kriminalistička policija.
“Desni ekstremizam ostaje stalni izazov jer je najveća prijetnja demokratskom poretku”, upozorila je nedavno njemačka ministarka policije Nensi Fezer.
Novi rekordi dolaze nakon što je prošla godina takođe već rušila rekorde.
“U 2022. broj zločina s ekstremno desnom pozadinom porastao je za 3,8 odsto na oko 21.000. Broj desničarskih ekstremista potencijalno spremnih na nasilje ponovno je porastao za 500, na više od 14.000. Nikada ne smijemo potcijeniti smrtonosnu opasnost od desničarskog ekstremizma i desničarskog terorizma”, ističe. Njemačka Savezna kancelarija za zaštitu ustava istovremeno je zabilježila porast antisemitskih napada veći od 50 odsto. Procjenjuju da više od trećine članova krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD) ima ekstremistički potencijal.
U maju je njemačka BKA upozorila da je lani broj politički motivisanih kaznenih djela rekordno narastao. Broj politički motivisanih zločina dostigao je 2022. godine gotovo 60.000, što je najviši nivo od 2021. godine, otkako se vodi ta statistika. Najviše je porastao broj zločina koji se ideološki ne mogu jasno definisati: takvih je lani bilo 24.080, od čega 14.000 otpada na proteste protiv antikovid mjera. Desničarski ekstremizam ostaje najveća prijetnja, sa gotovo 23.500 slučajeva i 1.170 izliva nasilja.
Ministarka Fezer ocijenila je da su te rekordne brojke odraz društvenih sukoba. No, broj zlodjela koja se pripisuju ljevičarskim ekstremistima je, po evidenciji BKA, lani pao za oko 31 odsto, na 7.000 slučajeva. Istovremeno je broj kaznenih djela protiv izbjeglica narastao za devet odsto: registrovano je 1.420 kaznenih djela i 278 kaznenih djela nasilja protiv izbjeglica.
Smještaji za azilante česta su meta napada. Veliki porast je zabilježen i u kategoriji “stranih ideologija”, na 3.886 kaznenih djela, od čega su 372 djela nasilja.
Tu spadaju kaznena djela povezana s ratom u Ukrajini, sukob između Turske i kurdskog PKKa, te reakcije na situaciju u Iranu. Prijavljeno je 206 kaznenih djela s područja mizoginije i 417 iz područja “rodne različitosti”, prenijeli su njemački mediji. Takođe se broj kaznenih djela u vezi s klimatskim protestima udvostručio na 1.600. (Jutarnji.hr)
Svijet
Vlada Bugarske povukla nacrt budžeta NAKON MASOVNIH DEMONSTRACIJA
Vlada Bugarske povukla je nacrt budžeta za 2026. godinu nakon velikih demonstracija u Sofiji, samo mjesec dana prije nego što bi zemlja trebala da uvede evro.
Više desetina hiljada ljudi izašlo je juče na ulice glavnog grada kao znak protesta povodom budžeta koji je usvojen u prvom čitanju u parlamentu.
Demonstranti su pozvali na smanjenje doprinosa za socijalno osiguranje i penzije i upozorili da bi budžet mogao da ostavi prostor za korupciju.
Organizatori su saopštili da je 50.000 ljudi prisustvovalo mitingu koji je počeo mirno, ali se završio neredima u sjedištu jedne od vladajućih partija.
Maskirana lica su bacala petarde, boce, konzerve i druge predmete na policiju, koja je upotrijebila suzavac i biber sprej.
Prijavljeno je da je bilo povrijeđenih na obje strane, a 71 osoba uhapšena je zbog vandalizma.
Svijet
PITANJE KOJE MUČI MNOGE! Zašto je Rusija prodala Aljasku Americi
Rusija je 30. marta 1867. potpisala ugovor za koji mnogi tvrde da je bio jedan od najvećih ekonomskih promašaja u istoriji. Aljaska je tada iz ruskih prešla u ruke Sjedinjenih Američkih Država.
Vrijednost posla iznosila je 7,2 miliona dolara. Hektar zemlje plaćen je 35 centi. Kada se 7,2 miliona dolara prebace u današnju vrijednost, Amerikanci su Aljasku platili 125 miliona dolara.
U cjeloj priči najzanimljivije je to da su u vrijeme kupovine Aljaske mnogi u Americi bili protiv tog posla. Aljaska je bila nenaseljena. U Vašingtonu su Aljasku zvali zaleđena pustahija. Ipak, pronalazak zlata je promijenio sve. Aljaska je jedno od deset najbogatijih mjesta na svijetu. Aljaska ima ogromne zalihe rudnog bogatstva sa nalazištima uglja, bakra, zlata, srebra, cinka, olova. Tu su i nalazišta nafte, prirodna bogatstva, ribolov. Amerikanci su platili kap vode u moru bogatstva.
Krimski rat
Postavlja se pitanje zašto je Rusija prodala Aljasku. Jesu li u Moskvi znali kakvu grešku prave? Odgovor na to pitanje je manje bitan pred činjenicom da je Rusija praktično bila primorana na prodaju Aljaske. Naime, Rusija je 1856. godine izgubila Krimski rat koji je vodila protiv Francuske, Velike Britanije i Otomanske imperije. Rusija je bila poražena, ponižena i ekonomski iscrpljena. Rusiji je trebao novac za oporavak, a imperator Aleksandar Drugi plašio se da neće moći da kontroliše Aljasku jer se ona graničila sa Kanadom kojom je upravljao vječiti ruski neprijatelj – Velika Britanija.
U Moskvi su bili ubjeđeni da su napravili odličan posao. Dobili su svjež novac i rešili se potencijalnog problema – novog rata sa Velikom Britanijom. Osim toga, prodajom Aljaske Americi postavili su temelje budućeg odnosa snaga na Tihom okeanu koji će kontrolisati Vašington. Tako je ostalo do danas. Jedino se postavlja pitanje da li taj status danas odgovara Moskvi. Vjerovatno ne, piše Politikin magazin.
Svijet
NEMA VIŠE ŠALE “Ako Evropa počne rat, Rusija je SPREMNA NA TO ODMAH”
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas da ukoliko Evropa otpočne rat sa Rusijom, Moskva neće imati “sa kim da pregovara”.
– Rusija nema namjeru da ratuje sa evropskim zemljama, ali ako Evropa počne rat, Rusija je spremna na to odmah – rekao je Putin novinarima, prenosi Sputnjik. Putin je izjavio danas, tokom održavanja investicionog foruma “Rusija zove”, da je Pokrovsk (Krasnoarmejsk) “dobra baza” za rješavanje svih zadataka protivvazdušne odbrane (PVO) i pozvao strane novinare da posjete taj grad i “sve vide svojim očima”
– Krasnoarmejsk je dobra baza za rješavanje svih zadataka snaga protivvazdušne odbrane, odavde je pogodno kretati se u bilo kom pravcu koji Generalštab Ruske Federacije smatra potrebnim – naveo je Putin dodajući da su mu zato ruske i ukrajinske oružane snage pridavale poseban značaj, prenosi Sputnjik.
Ranije je komandant grupe Centar Valerij Solodčuk obavestio ruskog Putina da je Pokrovsk “zauzet” i da je u gradu u toku potraga i uništavanje manjih grupa ukrajinskih oružanih snaga. Međutim, Ukrajina je demantovala te tvrdnje, navodeći da ukrajinske snage nastavljaju odbrambene operacije na, kako su naveli, teškim dijelovima fronta.
“Uspješno se borimo sa spoljnim pritiskom na svoju ekonomiju”
Putin je tokom govora na forumu naveo i da je turbulentnost u savremenom svijetu izazvana nekonkurentnim metodama borbe nekih zapadnih zemalja, navodeći da se Rusija uspješno bori sa spoljnim pritiskom na svoju ekonomiju.
On je dodao da zapadne zemlje žele da uklone konkurente i sačuvaju svoje nekadašnje privilegije i monopol koji im, kako je naveo, izmiče.
Prema Putinovim riječima, Zapadu ne uspjeva da upravlja svetskom ekonomijom pomoću sankcija, prenio je Sputnjik.
Istakao je da je apsolutna većina zemalja sveta nastrojena pragmatično i da će Rusija sa njima sarađivati.
– Što se tiče Rusije, ona svakako osjeća spoljni pritisak. Međutim, naša zemlja i naša ekonomija se uspješno nose sa ovim izazovima – rekao je Putin na forumu pod nazivom “Rusija zove” koji je organizovala VTB međunarodna grupacija banaka i finansijskih kompanija.
Forum okuplja kreatore politike, investitore i poslovne ličnosti u cilju promocije dijaloga i strateških investicija u rusku privredu.
-
Politika2 dana agoDODIK I STEVANDIĆ BIJESNI NA LUKASA! Otkazan nastup na otvaranju sezone na JAHORINI
-
Zanimljivosti5 sati agoSTIŽU VELIKE NOVOSTI! Meta zaustavlja krađu Rilsa
-
Politika2 dana agoDODIKOVO IMANJE I VOĆNJAKE U BAKINCIMA čuva cijela policijska stanica! ZAŠTO I OD KOGA?
-
Region3 dana agoACA LUKAS I NASER ORIĆ zajedno uživaju dok Šerif Konjević pjeva (VIDEO)
-
Banjaluka5 sati agoGIDEON GRAJF ODRŽAO PREDAVANJE o Holokaustu i genocidu u NDH studentima Banjaluke
-
Banjaluka2 dana agoPOLICIJA NIJE REAGOVALA! Vandali noćas uznemirili stanare banjalučkog naselja
-
Region1 dan agoNakon skandiranja u Sarajevu, Vučić poručio: “NE DA MI NE SMETA, VEĆ MI I IMPONUJE!”
-
Svijet4 sata agoPITANJE KOJE MUČI MNOGE! Zašto je Rusija prodala Aljasku Americi
