Sastanak između ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i američke delegacije, u kojoj su specijalni izaslanik Stiv Vitkof i zet američkog predsjednika Džared Kušner i koji je trebao da bude održan u Briselu, otkažan je, saznaje Kijev post.

„Prema izvorima, sastanak u Briselu je otkažan. Zelenski se vraća kući“, naveo je novinar Kijev posta, Aleks Raufoglu.

On je takođe, pozivajući se na saopštenje Kremlja, prenio da su Vitkof i Kušner „obećali“ odlazak u Vašington nakon razgovora sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Kako je jedan izvor rekao za Rojters, Zelenski se vraća u Kijev nakon evropske turneje tokom koje je posjetio Pariz i Dablin, prenosi TANJUG.

Agencija Tass prenila je, pozivajući se na evropskog kontrolora leta, da je let u kojem su bili Vitkof i Kušner preleteo Evropu i noću ušao u kanadski vazdušni prostor.

„Volstrit žurnal“ je takođe objavio da sastanak predstavnika Rusije i SAD nije doveo do rješenja glavne prepreke u mirovnim pregovorima – teritorijalnog pitanja.

Putinov savjetnik Jurij Ušakov rekao je da je to jedno od najvažnijih pitanja za Moskvu i da kompromis još nije postignut.

Dopisnik Skaj njuza iz Moskve Ajvor Benet ocjenio je da je Rusija namjerno objavila „zauzimanje“ Pokrovska uoči pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama, kako bi potvrdila svoju dominaciju i ojačala pregovaračke zahtjeve.

Prije oko 56 miliona godina Zemlja je ušla u period naglog i snažnog zagrijavanja tokom kojeg se u svega nekoliko hiljada godina količina ugljenika u atmosferi znatno povećala, a prosječna temperatura porasla za oko 6 °C.

Studija objavljena 27. novembra u časopisu Nature Communications pokazuje da su tadašnje klimatske promjene imale snažan učinak na vegetaciju, što je dodatno produžilo trajanje toplotnog talasa koji je potrajao više od 100.000 godina.

Geonaučnici Vera Korasidis sa Univerziteta u Melburnu i Džulijan Roger sa Univerziteta u Bristolu objašnjavaju da su mnoge biljne vrste zbog naglog porasta temperature izgubile sposobnost uspješnog rasta, pa su iz atmosfere upijale znatno manje ugljenika. Time je oslabio proces sekvestracije ugljenika, ključan za regulaciju klime.

Slab kapacitet
Istraživači su nastojali rekonstruisati reakciju vegetacije tokom paleocensko-eocenskog termalnog maksimuma (PETM-a), brzog globalnog zagrijavanja koje se dogodilo prije 56 miliona godina.

Razvili su računarski (kompjuterski) model koji simulira evoluciju biljaka, njihovo širenje i kruženje ugljenika te rezultate uporedili s fosilnim polenom i biljnim osobinama s tri paleolokacije: Bighorn Basinom u SAD-u, područjem Sjevernoga mora i Arktičkim krugom.

Posebno su se usredsredili na fosilni polen jer se proizvodi u velikim količinama, lako ga prenose vazduh i voda, i dobro se očuva u geološkim naslagama. Podaci iz srednjih geografskih širina, uključujući Bighorn Basin, ukazuju da je vegetacija tamo imala znatno manju sposobnost regulisanja klime.

Dominirati su počele manje, otpornije biljke poput palmi i paprati, dok su listopadna stabla opadala, a količina organskog ugljenika u tlu se smanjila. Takva vegetacija imala je slab kapacitet za pohranu ugljenika.

Deset puta brže promjene
Suprotno tome, na visokim geografskim širinama Arktika bilježi se porast visine i biomase vegetacije nakon zagrijavanja. Polen pokazuje da su crnogorične šume zamijenjene listopadnim močvarnim vrstama, a opstale su i neke suptropske biljke poput palmi. Model i podaci upućuju na to da su te regije imale veću sposobnost prilagođavanja, pa čak i povećanu produktivnost u toplijim uslovima.

Prema zaključcima istraživanja, poremećaj vegetacije tokom PETM-a vjerovatno je 70.000 do 100.000 godina smanjivao kapacitet kopna da sekvestrira ugljenik. Biljnim zajednicama koje su efikasnije u regulisanju klime trebalo je veoma dugo da se ponovo uspostave, što je produžilo razdoblje globalnog zagrijavanja.

Autori istraživanja upozoravaju da je tadašnje zagrijavanje od više od 4 °C već premašilo sposobnost vegetacije srednjih širina da se prilagodi, dok se današnje, čovjekom izazvano zagrijavanje odvija deset puta brže.

„Što se dogodilo na Zemlji prije 56 miliona godina naglašava potrebu da razumijemo koliko se biološki sistemi mogu nositi s brzim klimatskim promjenama i održati efikasnu sekvestraciju ugljenika“, poručuju Korasidis i Rogger, prenosi Dnevno.

Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je da je glavna tačka spora u pregovorima o okončanju sukoba u Ukrajini dio teritorije takozvane Donjecke Narodne Republike (DNR), odnosno oko 20 odsto Donjecke oblasti koji su pod kontrolom Kijeva.

U intervjuu za Foks njuz, Rubio je rekao da se pregovori trenutno fokusiraju na područje široko 30 do 50 kilometara, uz ocjenu da je ostvaren izvijestan napredak u procjeni onoga što bi Ukrajina mogla da prihvati kao garanciju bezbjednosti u budućnosti.

Rubio je naveo da je sukob težak za rješavanje uprkos očekivanjima da bi to mogao da bude “najlakši mirovni sporazum”.

Prema njegovim riječima, niko zapravo ne dobija taj rat u tradicionalnom smislu pobjede, prenosi Tanjug.

7.000 ruskih vojnika umire nedjeljno
“Rusi – 7.000 ruskih vojnika umire nedjeljno. U redu, 7.000 je više nego što smo izgubili u nekim ratovima koje smo vodili u cjelini. Gube 7.000 vojnika nedjeljno samo na ruskoj strani, a da ne pominjemo razaranja na ukrajinskoj strani”, rekao je on, prenosi b92.

Istakao je da je cilj pregovora sprečavanje budućih napada na Ukrajinu, obnova njene ekonomije i dugoročno očuvanje suvereniteta.

“Teoretski, radeći prave stvari, za 10 godina BDP Ukrajine bi mogao biti veci od ruskog”, rekao je Rubio.

On je naglasio da Sjedinjene Američke Države mogu da razgovaraju sa obje strane, dodajući da je predsjednik SAD Donald Tramp posvetio značajno vrijeme pokušajima da se “premosti jaz izmedju Moskve i Kijeva”.

“Angažovani smo jer smo jedini koji to mogu. Evropske zemlje – nema nikoga drugog na svijetu ko to može. Kinezi to ne mogu. Jedini lider na svijetu koji može da razgovara sa objema stranama i postigne dogovor, ako je dogovor moguć, jeste predsjednik (SAD Donald) Tramp. I on je bio veoma strpljiv”, istakao je državni sekretar.

Rubio je ocijenio da nije realno da rat traje godinama, kao ni da se nastavi neograničeno finansiranje Ukrajine.

“To nije realno. To nije stvarnost. I to se neće dogoditi. To govorimo već dugo: ne možete da održite razmjere i obim toga. Takođe, ne mislim da je realno da Rusija nastavi ovaj rat četiri ili pet godina”, ocijenio je on.

Govoreći o situaciji na terenu, podsjetio je da je Rusija ranije kontrolisala veću teritoriju, ali da su je ukrajinske snage potisnule.

Rat iscrpljivanja
Međutim, ocijenio je da je sukob prerastao u rat iscrpljivanja, uz rusku spremnost na velike gubitke.

“Ukrajinci su gurnuli Rusi daleko iza mjesta gdje su bili. Dakle, već su postigli ogromne stvari zahvaljujući svojoj hrabrosti, odvažnosti i tome koliko su se borili. Ali postoji i realnost da je ovo sada postao rat iscrpljivanja, i nažalost, Rusi su pokazali spremnost da žrtvuju 7.000 vojnika nedjeljno”, rekao je Rubio.

Rubio: Konačnu odluku donosi Putin
Rubio je naveo da konačnu odluku o okončanju rata na ruskoj strani može donijeti samo predsjednik Rusije Vladimir Putin.

Prema njegovim riječima, pregovori se vode već deset mjeseci, ostvaren je izvijestan napredak, ali dvije strane još nisu dovoljno blizu dogovoru.

“Pokušacemo da okupimo obje strane i vidimo koje prijedloge bismo mogli da smislimo, a sa kojima bi obje strane mogle da žive. Učinićemo sve što možemo da to funkcioniše. To je ono što radimo već 10 mjeseci. To je bio naš cilj i naša svrha sve vrijeme. Mislim da smo postigli izvijestan napredak”, zaključio je Rubio.