Dogovor o trasi auto-puta kroz Brčko distrikt uskoro bi mogao biti postignut, međutim mnogo teže će biti usaglasiti finansiranje tog projekta, odnosno u čijem će vlasništvu biti taj auto-put kada se i ako se ikada izgradi.

Brčko nema novac za gradnju
Naime, Brčko distrikt u ovom trenutku nema novac za gradnju tog auto-puta, i u doglednoj budućnosti ga neće ni imati.

Na ranijim sastancima na kojima se razgovaralo o budućoj trasi auto-puta bilo je govora o tome da Brčko uz pomoć supervizora i međunarodnih institucija pronađe novac za eksproprijaciju zemljišta, ali ne i za gradnju auto-puta. Tu gradnju Brčko sa svojim finansijama ne može podnijeti.

“Najbolje bi bilo kada bismo mi to gradili i upisali kao vlasništvo Republike Srpske, ali ne vjerujem da će Federacija na to pristati. Treba ići u pravcu da onaj ko gradi, to održava, naplaćuje putarinu i poslije nekog vremena, kad se otplati 30, 40 ili 50 godina, to da Brčko distriktu”, rekao je za “Nezavisne” Slobodan Stanarević, izvršni direktor JP “Autoputevi Republike Srpske”.

Budući razgovori
Upravo u ovom pravcu će i ići budući razgovori.

Nakon što se dogovori trasa kroz Brčko distrikt, tražiće se model da Republika Srpska i Federacija BiH finansiraju svaka svoju trasu, ali prema nezvaničnim informacijama, dogovor o tome još je daleko, a posebno ga ne treba očekivati u izbornoj godini s obzirom na to da niko u Federaciji BiH ne gleda blagonaklono na “povezivanje” Banjaluke i Beograda.

Predviđena su dva pravca
Inače, kada je riječ o samoj trasi, predviđena su dva pravca, i to jedan od istoka prema zapadu za koji je zainteresovana Republika Srpska i koji bi bio dio auto-puta Banjaluka – Beograd. Drugi pravac je sjever – jug, koji bi bio na trasi auto-puta od Tuzle do Orašja i za njega je zainteresovana Federacija BiH, ali u realizaciji nije daleko odmakla.

Za razliku od Federacije BiH, na trasi od Banjaluke do Beograda dobar dio posla je već urađen.

Auto-put od Rače do Bijeljine biće završen u ovoj godini
Auto-put od Rače do Bijeljine biće završen u ovoj godini, a već na proljeće kreće gradnja auto-puta od Bijeljine prema Brčkom u dužini od 17 kilometara. Takođe, otklonjene su i prepreke za gradnju auto-puta od Vukosavlja do Brčko distrikta u dužini od 31,5 kilometara. Za ovu trasu od Kine je obezbijeđen kredit od 180 miliona evra.

“Nema alternative postizanju dogovora. Omogućićemo najbrže saobraćajno povezivanje sa Beogradom, ali i odblokirati proces donošenja novog prostornog plana Brčko distrikta, koji je od presudnog značaja”, rekao je Siniša Milić, gradonačelnik Brčko distrikta, dodajući da prostorni plan osim trasa auto-puta treba obuhvatiti i ključne objekte poput novog mosta između Brčkog i Hrvatske.

Podsjećanja radi, zvaničnici u Bosni i Hercegovini već jednom su postigli “dogovor” o trasama auto-puta kroz Brčko distrikt. U septembru 2022. godine nakon sastanka zvaničnika vlada Republike Srpske i FBiH, Brčko distrikta, javnih preduzeća i predstavnika Savjeta ministara BiH saopšteno je da je dogovor postignut.

Tom sastanku prisustvovao je Jonatan Mennuti, supervizor za Brčko, kao i predstavnici Zavoda za planiranje, projektovanje i razvoj Brčko distrikta, kojim je povjeren zadatak izmjene prostornog plana.

“Moram da izrazim zadovoljstvo od strane Republike Srpske zato što smo danas postigli dogovor o budućoj trasi koridora, ne samo auto-puta, nego i gasovoda koji će voditi kroz Brčko distrikt. Važno je da su zvanični organi Brčko distrikta zajedno sa našim saradnicima uspjeli da dođu do jednog kompromisnog rješenja koje može da zadovolji sve strane koje su zainteresovane za gradnju istih”, rekao je tada Nedeljko Ćorić, ministar saobraćaja i veza Republike Srpske.

Američke carine od 30 posto prepolovile su izvoz goraždanske kompanije PTG i uzrokovale pad prihoda za više od 30 miliona KM.

Kompanija PTG (Pobjeda Technology) iz Goražda, koja se bavi proizvodnjom municije, jedna je od prvih velikih “žrtava” nove američke carinske politike, piše BiznisInfo.ba na osnovu novih podataka.

Riječ je o kompaniji koja je godinama bilježila rast i sve bolje poslovne rezultate, te se svrstala među najveće firme u BiH iz oblasti namjenske industrije. U 2025. godini PTG je planirao značajan prodor na američko tržište.

Međutim, američke carine su, kako se pokazalo, snažno pogodile izvoz i dovele do kraha prihoda kompanije.

Pad prihoda zbog izvoza

Ukupni prihodi PTG-a prošle godine iznosili su 36,9 miliona KM, što predstavlja drastičan pad u odnosu na 69,3 miliona KM iz 2024. godine.

Ključni problem nastao je upravo u segmentu izvoza. Prihodi od prodaje gotovih proizvoda na stranim tržištima:

u 2024. godini iznosili su 64,1 milion KM

dok su u 2025. godini pali na svega 30,7 miliona KM

Smanjeni rashodi spasili poslovanje

Ukupni rashodi kompanije takođe su značajno smanjeni, na 34,5 miliona KM sa 64,4 miliona KM godinu ranije.

Zahvaljujući tome, kompanija je ipak poslovala pozitivno i čak povećala neto dobit na 2,29 miliona KM, u odnosu na 1,51 milion KM iz prethodne godine.

Ipak, pozitivno poslovanje je, kako se može vidjeti, prvenstveno je rezultat smanjenja troškova, a ne rasta poslovne aktivnosti.

Uticaj američke carinske politike

Ovakav rezultat direktna je posljedica carinske politike Sjedinjenih Američkih Država, koja je uticala na smanjenje izvoza na planirano najveće tržište ove kompanije u 2025. godini.

Američke carine stupile su na snagu početkom avgusta prošle godine, a Bosna i Hercegovina se suočila s carinskom stopom od 30 posto za izvoz roba u SAD, što najviše pogađa:

namjensku industriju

metalski sektor

autoindustriju

Podsjetimo da su vlasnici PTG-a poznati preduzetnici iz Goražda Hamid Pršeš i Halil Oković.

Potraga za novim tržištima

Dok su pojedine kompanije uspjele pronaći nova tržišta, poput Iraka, na koja su plasirale svoje proizvode, one koje nisu uspjele ostvariti partnerstva na alternativnim tržištima suočile su se s padom proizvodnje i smanjenjem izvoza.

Cijene povrća na Banjalučkoj tržnici rekordno su visoke, a za pojedine poljoprivredne proizvode stanovnici prestonice Republike Srpske moraju da izdvoje i preko tri puta više novca, nego oni u Bijeljini, što je nezapamćeno, kažu upućeni.

U zimskom periodu cijene na gradskim zelenim pijacama znatno su više u odnosu na one tokom sezone, jer povrće i voće stiže iz uvoza, ali začuđuje činjenica da su cjenovne razlike od grada do grada drastično različite:

Tikvice u Banjaluci koštaju 10, a u Bijeljini 4 KM. Peršun u Banjaluci ide i do 10 maraka, a u Bijeljini do 5. Paprike i spanać u Banjaluci koštaju 7 KM, a u Bijeljini 5. Banjalučani za zelenu salatu moraju da izdvoje čak 6 KM, a bijeljinci marku ipo i dok mladi kupus u Banjaluci prodaju za 4 marke, u Bijeljini prodaju i za marku ipo.

Banjalučani kažu da zbog visokih cijena povrća i voća, koje su dostigle cijene mesa, kupuju samo ono najneophodnije.

“Ovo što je iz uvoza, to mi ne utičemo. To lobi radi svoj pos’o. Neko jede bez motike i to ti je to. I nije to samo na zelenišu, to se radi i na mlijeku i na mesu i na svemu. Znači, lobi udara, udara, omladina odlazi, samo dokle će”? – pita Zora, jedna od prodavačica na Banjalučkoj tržnici.

U Bijeljini, iako su cijene osjetno niže, ipak su visoke za prosječnog građanina, dok prodavci govore da je prodaja na zadovoljavajućem nivou.

“Ide voće: mandarina, narandža, banana, limun, a ovo povrće se svo kupuje: salata, mladi luk, karfiol za čorbe, brokoli, spanać isto ide za pite, za ćušpajz“, kaže Olenija Trivković, prodavačica na bijeljinskoj zelenoj pijaci.

“Prodaja je solidna, cijene su, čini mi se ostale iste”, dodaje njena koleginica Zorica Gavrić.

Povrće koje se trenutno može naći na tezgama širom Republike Srpske dolazi iz uvoza, kažu domaći povrtlari, dodajući da će ono iz njihovih plastenika moći da se kupi tek krajem aprila i početkom maja, kada se očekuju i niže cijene.

(BN) Foto: BN