Connect with us

Društvo

TRASA AUTO-PUTA NA POMOLU, ko će ga platiti i čiji će biti?

Dogovor o trasi auto-puta kroz Brčko distrikt uskoro bi mogao biti postignut, međutim mnogo teže će biti usaglasiti finansiranje tog projekta, odnosno u čijem će vlasništvu biti taj auto-put kada se i ako se ikada izgradi.

Brčko nema novac za gradnju
Naime, Brčko distrikt u ovom trenutku nema novac za gradnju tog auto-puta, i u doglednoj budućnosti ga neće ni imati.

Na ranijim sastancima na kojima se razgovaralo o budućoj trasi auto-puta bilo je govora o tome da Brčko uz pomoć supervizora i međunarodnih institucija pronađe novac za eksproprijaciju zemljišta, ali ne i za gradnju auto-puta. Tu gradnju Brčko sa svojim finansijama ne može podnijeti.

“Najbolje bi bilo kada bismo mi to gradili i upisali kao vlasništvo Republike Srpske, ali ne vjerujem da će Federacija na to pristati. Treba ići u pravcu da onaj ko gradi, to održava, naplaćuje putarinu i poslije nekog vremena, kad se otplati 30, 40 ili 50 godina, to da Brčko distriktu”, rekao je za “Nezavisne” Slobodan Stanarević, izvršni direktor JP “Autoputevi Republike Srpske”.

Budući razgovori
Upravo u ovom pravcu će i ići budući razgovori.

Nakon što se dogovori trasa kroz Brčko distrikt, tražiće se model da Republika Srpska i Federacija BiH finansiraju svaka svoju trasu, ali prema nezvaničnim informacijama, dogovor o tome još je daleko, a posebno ga ne treba očekivati u izbornoj godini s obzirom na to da niko u Federaciji BiH ne gleda blagonaklono na “povezivanje” Banjaluke i Beograda.

Predviđena su dva pravca
Inače, kada je riječ o samoj trasi, predviđena su dva pravca, i to jedan od istoka prema zapadu za koji je zainteresovana Republika Srpska i koji bi bio dio auto-puta Banjaluka – Beograd. Drugi pravac je sjever – jug, koji bi bio na trasi auto-puta od Tuzle do Orašja i za njega je zainteresovana Federacija BiH, ali u realizaciji nije daleko odmakla.

Za razliku od Federacije BiH, na trasi od Banjaluke do Beograda dobar dio posla je već urađen.

Auto-put od Rače do Bijeljine biće završen u ovoj godini
Auto-put od Rače do Bijeljine biće završen u ovoj godini, a već na proljeće kreće gradnja auto-puta od Bijeljine prema Brčkom u dužini od 17 kilometara. Takođe, otklonjene su i prepreke za gradnju auto-puta od Vukosavlja do Brčko distrikta u dužini od 31,5 kilometara. Za ovu trasu od Kine je obezbijeđen kredit od 180 miliona evra.

“Nema alternative postizanju dogovora. Omogućićemo najbrže saobraćajno povezivanje sa Beogradom, ali i odblokirati proces donošenja novog prostornog plana Brčko distrikta, koji je od presudnog značaja”, rekao je Siniša Milić, gradonačelnik Brčko distrikta, dodajući da prostorni plan osim trasa auto-puta treba obuhvatiti i ključne objekte poput novog mosta između Brčkog i Hrvatske.

Podsjećanja radi, zvaničnici u Bosni i Hercegovini već jednom su postigli “dogovor” o trasama auto-puta kroz Brčko distrikt. U septembru 2022. godine nakon sastanka zvaničnika vlada Republike Srpske i FBiH, Brčko distrikta, javnih preduzeća i predstavnika Savjeta ministara BiH saopšteno je da je dogovor postignut.

Tom sastanku prisustvovao je Jonatan Mennuti, supervizor za Brčko, kao i predstavnici Zavoda za planiranje, projektovanje i razvoj Brčko distrikta, kojim je povjeren zadatak izmjene prostornog plana.

“Moram da izrazim zadovoljstvo od strane Republike Srpske zato što smo danas postigli dogovor o budućoj trasi koridora, ne samo auto-puta, nego i gasovoda koji će voditi kroz Brčko distrikt. Važno je da su zvanični organi Brčko distrikta zajedno sa našim saradnicima uspjeli da dođu do jednog kompromisnog rješenja koje može da zadovolji sve strane koje su zainteresovane za gradnju istih”, rekao je tada Nedeljko Ćorić, ministar saobraćaja i veza Republike Srpske.

Related Topics:

Društvo

ODLUKA USKORO PRED SUDOM: Hoće li “Nova Ljubija” u stečaj?

U Okružnom privrednom sudu u Prijedoru 9. juna biće održano ročište za utvrđivanje uslova za otvaranje stečajnog postupka u rudniku “Nova Ljubija”, objavio je ovaj sud.

Sud je prethodno odredio materijalno-finansijsko vještačenje nad rudnikom “Nova Ljubija” iz Prijedora, a na prijedlog privremenog stečajnog upravnika.

Gordan Pavlović je 4. marta, kao lice ovlašteno za zastupanje rudnika “Nova Ljubija”, podnio Okružnom privrednom sudu u Prijedoru prijedlog za otvaranje stečajnog postupka.

Sud je 18. marta donio rješenje kojim se pokreće prethodni postupak radi utvrđivanja uslova za otvaranje stečaja i za privremenog stečajnog upravnika imenovao LJiljanu Mandić. Predmet vodi sudija Bojana Rauš Pilipović.

Ročište za utvrđivanje uslova za otvaranje stečajnog postupka u rudniku “Nova LJubija” zakazano je za 9. juna u 9.00 časova.

Nastavi čitati

Društvo

ŽELJEZNICE NA IVICI PUCANJA: Sindikat alarmira, Vlada saziva sjednice

U Željeznicama Srpske stanje je očajno, kažu u Sindikatu preduzeća. Da li se može i kako sačuvati nekadašnji gigant koji je povezivao cijelu zemlju, razmotriće Vlada Srpske na tematskoj sjednici koja će, kako je najavljeno, biti održana najkasnije do polovine juna.

Postavlja se pitanje šta će biti sa radnicima.

– 10 miliona maraka koje je Vlada Srpske obezbijedila za ovu godinu, Željeznice su potrošile još u aprilu, nekako su obezbijeđena i nova skoro 4 miliona maraka, ali to stanje u preduzeću ne popravlja mnogo – otvoreno kaže ministar saobraćaja i veza Zoran Stevanović.

Jasno je da je neodrživ model poslovanja gdje su, kako Stevanović kaže, prihodi pali za 70%, obaveze ne prestaju da rastu.

Nastavi čitati

Društvo

EKONOMSKI ALARM ZA BIH: Drastičan rast uvoza, deficit se mjeri milijardama

Podaci entitetskih zavoda za statistiku pokazuju da i Federacija BiH i Republika Srpska iz mjeseca u mjesec povećavaju uvoz.

Ukupan izvoz FBiH 3,8 milijardi KM

Tako je FBiH u četiri mjeseca ove godine imala ukupan izvoz od 3,8 milijardi KM, a ukupan uvoz 7,1 milijardu KM, što znači da je deficit iznosio oko 3,3 milijarde KM.

U aprilu ove godine FBiH je ostvarila izvoz u ukupnoj vrijednosti od milijardu i 56 miliona KM, što je za 31,7 miliona ili 3,1 odsto više u odnosu na mart, odnosno za 73,1 milion KM ili 7,4 odsto više u odnosu na april prethodne godine.

“U istom mjesecu ostvaren je uvoz u vrijednosti dvije milijarde i 42 miliona KM, što je za 87,9 miliona KM ili 4,5 odsto više u odnosu na mart, ili 13,8 odsto više u odnosu na april prethodne godine. Procenat pokrivenosti uvoza izvozom je 51,7 odsto, što je za 0,7 odsto manje u odnosu na mart, kada je pokrivenost bila 52,4 odsto”, stoji u podacima Federalnog zavoda za statistiku.

Obim robne razmjene RS 4,2 milijarde KM

Sa druge strane, u periodu januar – april ove godine obim robne razmjene Republike Srpske sa inostranstvom iznosio je 4,2 milijarde KM.

“Od ovoga se na izvoz odnosilo 1,7 milijardi KM, a na uvoz 2,5 milijardi KM. Spoljnotrgovinski deficit u periodu januar – april 2026. godine iznosio je 869 miliona KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 66,2%. Izvoz je u periodu januar – april 2026. godine smanjen za 0,8% u odnosu na period januar – april 2025. godine, dok je uvoz povećan za 4,1%”, navodi se u podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske.

Dalje se dodaje da je obim robne razmjene najveći sa Srbijom i vrijedan je 722 miliona KM.

Slijedi Italija sa 563 miliona KM, te Hrvatska sa 434 miliona KM.

Gavran: Jedino podaci na državnom nivou daju realnu sliku

Ekonomista Igor Gavran kaže za “Nezavisne novine” da je izražavanje podataka o spoljnotrgovinskoj razmjeni na entitetskom nivou problematično iz najmanje dva razloga.

“Međunarodna trgovina odvija se između država, a ne dijelova država i to ne oslikava pravi odnos učešća u takvoj trgovini, jer ne prepoznaje činjenicu da su u izvozu iz jednog entiteta učestvovali u mnogim slučajevima i radnici, i sirovine, i komponente iz drugog entiteta, kao što ne prepoznaje u uvozu da je značajan dio uvezene robe u jedan entitet na kraju prodat ili utrošen na području drugog entiteta ili od potrošača/korisnika iz drugih entiteta. Zbog toga jedini podaci na državnom nivou daju realnu sliku”, istakao je Gavran.

Prema njegovim riječima, u ovom slučaju, kada su u oba entiteta trendovi isti, nema nikakve dileme da je povećanje deficita negativno.

“Bez obzira na eventualno ‘prelivanje’ uvoza i izvoza između entiteta, očito je stanje nepovoljno u cijeloj državi. Iako tu ima značajniji efekat rasta cijena goriva i rasta cijena generalno, to ne može biti opravdanje za rast deficita. Da je uzrok u enormnim ulaganjima i povećanju obima proizvodnje koji zahtijevaju novu opremu, to bi eventualno mogao biti rijetki primjer privremenog opravdanog deficita, ali nemamo takvih najava i projekata. Ovo je jednostavno odraz lošeg stanja u ekonomiji pojačanog negativnim vanjskim faktorima”, naglasio je Gavran.

Nastavi čitati

Aktuelno