Sirene za vazdušnu opasnost oglasile su se širom Izraela nakon što je Iran tokom noći i jutra lansirao više od 100 dronova i projektila ka izraelskoj teritoriji.

Najmanje tri osobe stradale su u Izraelu, a više od 50 je povrijeđeno.

Izraelska vojska (IDF) saopštila je jutros da je aktivirala vazdušne sirene širom zemlje zbog, kako navode, „nadolazećeg talasa iranskih bespilotnih letjelica“. U više gradova, uključujući Tel Aviv i Rišon Lecion, prijavljena su razaranja i ljudske žrtve.

U Tel Avivu je poginula jedna osoba, a još dvije su stradale u Rišon Lecionu, dok je najmanje 53 ljudi povrijeđeno.

Napad iz Irana došao je kao odgovor na izraelski udar u petak, za koji izraelske vlasti tvrde da je bio neophodan kako bi spriječili Teheran da se približi proizvodnji nuklearnog oružja. Iran, s druge strane, tvrdi da je pogođen cilj koji je rezultirao smrću 78 osoba, uključujući trojicu visokih vojnih komandanata, te ranjavanjem više od 320 civila.

İran'ın bu sabah gerçekleştirdiği füzelerle vurduğu Tel Aviv Roş Lezyon pic.twitter.com/Jscekqg90t

— MAH Ajansı (@mahajansi) June 14, 2025

Ubrzo nakon udara, iransko Ministarstvo spoljnih poslova optužilo je SAD da podržavaju izraelske napade i poručilo da su svi dalji pregovori o nuklearnom programu „besmisleni“.

“Ne možete tvrditi da pregovarate, a istovremeno dozvoljavati izraelskom cionističkom režimu da napada našu teritoriju”, izjavio je portparol ministarstva Esmail Baghai, dodajući da se napad ne bi mogao dogoditi bez dopuštenja Vašingtona.

Prethodno planirana šesta runda iransko-američkih nuklearnih pregovora, zakazana za nedjelju u Muscatu, sada je pod znakom pitanja.

Američka reakcija: Tramp znao za napad, ali poziva na dogovor

Predsjednik SAD Donald Tramp potvrdio je za Reuters da su on i njegov tim bili upoznati sa planiranim izraelskim napadima, ali je istakao da još uvijek vjeruje u mogućnost sporazuma.

“Još nije kasno da se postigne dogovor koji bi zaustavio bombardovanje”, rekao je Tramp.

U međuvremenu, američka vojska pomogla je Izraelu u presretanju dijela iranskih projektila, saopšteno je iz Pentagona.

Iako su napadi zabilježeni i u posljednjem satu, Jordan je odlučio da ponovo otvori svoj vazdušni prostor, što analitičari tumače kao znak da se ne očekuje širenje sukoba na širi region – barem ne trenutno.

Ministar odbrane Izraela upozorio je da je Iran „prešao crvenu liniju“ napadom na civilne ciljeve i najavio odmazdu, poručivši da će Teheran „platiti visoku cijenu“.

Zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev, ocijenio je danas povodom izraelskog napada na Iran, da je prijetnja nuklearnog sukoba realna, ali da nikome nije potrebna.

“Često me optužuju da raspirujem nuklearnu histeriju. Evo vam! Kada pišem o nuklearnom sukobu, to nije tek tako. To je stvarno. I brzo. Nikome to ne treba”, napisao je Medvedev na svom Telegram kanalu.

Izraelske odbrambene snage (IDF) pokrenule su tokom noći operaciju velikih razmjera u kojoj ratno vazduhoplovstvo napada vojne ciljeve i lokacije iranskog nuklearnog programa.

U jutrošnjem napadu poginuli su brojni komandanti, naučnici i civili, navodi iranska agencija.

Za sada je poznato da su poginula tri komandanta i šest naučnika koji su radili na razvoju nuklearnog programa, dok nije poznato koliko je još tačno ljudi poginulo.

Iran je zatražio hitnu sjednicu Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija kako bi se razgovaralo o izraelskim napadima na zemlju, saopštila je iranska misija pri UN za CNN, prenosi Tanjug.

Izraelske obavještajne službe su razradile sofisticiranu operaciju pripreme koja je omogućila sakupljanje ključnih iranskih komandanata na jednom mjestu.

Prema izvorima bliskim izraelskoj vladi, korišćen je složen sistem dezinformacija i psihološkog ratovanja kako bi se iranski vojni vrh naveo da dođe na sastanak u podzemnom komandnom centru.

– Imali smo potpunu kontrolu nad informacijskim tokovima koji su doveli do okupljanja iranskih oficira – izjavio je visoki izraelski zvaničnik.

Duboka infiltracija i priprema terena
Osmomjesečni period priprema uključivao je niz tajnih operacija Mosada na iranskom tlu. Ključni elementi ove faze bili su uspostavljanje tajnih baza za operativce, krijumčarenje specijalne vojne opreme i sistematsko prikupljanje podataka o ciljevima. Posebna pažnja posvećena je iranskim protivvazdušnim sistemima, čije je onemogućavanje bilo preduslov za uspjeh vazdušnih udara. Izraelski specijalci su uspjeli da uspostave kontrolu nad ključnim odbrambenim infrastrukturama prije početka operacije.

Koordinacija sa SAD i međunarodni aspekti
Iako je zvanična američka pozicija bila rezervisana, izvori u Vašingtonu potvrđuju da je postojala intenzivna saradnja na nivou obavještajnih službi. Američki zvaničnici su bili u potpunosti obaviješteni o izraelskim planovima, a pojedini analitičari smatraju da je Vašington pružio i određeni nivo operativne podrške. Ova saradnja ipak nije spriječila izražavanje zabrinutosti od strane nekih američkih kongresmena zbog potencijalnih posledica po regionalnu stabilnost.

Iranski odgovor i perspektive eskalacije

Iranske vlasti su na izraelske napade odgovorile standardnim repertoarom mjera, uključujući lansiranje dronova i prijetnje odmazdom preko posredničkih grupa. Međutim, vojni analitičari primjećuju da Teheran trenutno nema mnogo opcija za direktan odgovor, s obzirom na značajne gubitke u komandnom lancu. Već su nađene zamjene za određene komandante pa uveče možemo očekivati lansiranje iranskih balističkih raketa ka Izraelu. Dugoročno, očekuje se da će Iran nastaviti sa podrškom proiranskim grupama u regionu, dok će se njegov nuklearni program vjerovatno još više ubrzati kao odgovor na ovaj napad.

Šire geopolitičke implikacije
Ova eskalacija sukoba ima značajne posledice po globalnu bezbjednosnu arhitekturu. Rusija i Kina su već osudile izraelske akcije, što ukazuje na dalje zaoštravanje podela u Savjetu bezbjednosti UN. Ekonomski efekti su već vidljivi kroz skok cijena nafte, a eksperti upozoravaju na potencijalne poremećaje u globalnim lancima snabdijevanja. Posebno je zabrinjavajuća mogućnost da se sukob proširi na širu regionu, uključujući Liban i Siriju.

Perspektive i mogući scenariji razvoja događaja
U kratkom roku, očekuje se nastavak izraelskih vazdušnih udara na preostale iranske ciljeve. Srednjoročno, ključno pitanje je da li će iranski režim moći da izdrži pritisak javnosti i moraće da odgovori. Najpesimističniji (ili optimističan za Izrael) scenariji ukazuju na mogućnost potpunog kolapsa iranske državnosti, što bi otvorilo prostor za regionalni konflikt episkih razmjera. Ovaj scenario je za sada malo vjerovatan. U svim slučajevima, međunarodna zajednica se suočava sa najozbiljnijom bezbjednosnom krizom na Bliskom istoku u 21. vijeku.