Connect with us

Zanimljivosti

NEVJEROVATNO ARHEOLOŠKO OTKRIĆE NA BALKANU! Pronađen izgubljeni grad kraljeva (FOTO)

Tokom radova na energetskoj obnovi Gradskog muzeja u hrvatskom gradu Čazma, vrijednoj 1,7 miliona evra, otkriveno je pravo arheološko blago.

“Očekivali smo da pronađemo ostatke utvrđenja iz 15. vijeka, ali otkriće starijeg zida iz 13. vijeka bilo je neočekivano i jako značajno. Ono dokazuje da je Čazma bila važan centar još prije nego što se spominje u pisanim izvorima”, ističe upravnica Gradskog muzeja Maja Cepetić Rogić.

Zgrada današnjeg muzeja, izgrađena sredinom 18. vijeka kao vojno-krajiška kurija, nalazi se na arheološkom lokalitetu zaštićenom od strane Ministarstva kulture.

Čazma je od osnivanja Zagrebačke biskupije bila posjed zagrebačkih biskupa, koji su uživali autonomiju izvan kraljevske vlasti. Biskupi su često boravili u Čazmi, a njihova rezidencija odražavala je raskoš i političku moć. Utvrđenje je u 15. vijeku renovirano uz sudjelovanje talijanskih majstora, koji su donijeli najmodernije evropske trendove. Pronađeni artefakti, poput ostataka kalijevih peći, nakita i posuđa, svjedoče o bogatstvu i sofisticiranosti tog doba, prenosi Večernji.hr.

“Zagrebački biskupi bili su među najimućnijima u hrvatsko-ugarskom kraljevstvu, a Čazma je u srednjem vijeku bila jedan od ključnih gradova u Slavoniji”, objašnjava Cepetić Rogić. Grad je imao šest crkava, veliku utvrdu i strateški položaj, što potvrđuju i rimski putevi koji su prolazili ovim krajem. Utvrda je omogućavala nadzor nad širokim područjem, od Medvedgrada do Posavine, što ju je činilo privlačnom metom Osmanlijama.

Osim utvrde u centru grada, Čazma obiluje drugim arheološkim lokalitetima. Posebno se ističe gradina Gumnik u selu Bosiljevo, rječno utvrđenje na ušću Glogovnice u Česmu, koju je Grad Čazma nedavno otkupio.

Uz ovu utvrdu vežu se istorijske priče, poput bitke vojnika porodice Erdodi protiv Osmanlija u 16. vijeku, ali i legenda o zatočenju kraljice Marije Anžuvinske u 14. vijeku.

Istorijske ličnosti poput biskupa Stjepana II, kancelara kralja Andrije I, i hercega Kolomana, brata kralja Bele IV, ostavile su dubok trag u Čazmi. Koloman, poginuo u bici s Tatarima 1241, sahranjen je u raskošnoj crkvi Sv. Marije Magdalene, koja je izgrađena kao mauzolej u njegovu čast. Uz crkvu se nalazio i samostan, smješten ispod današnjeg gradskog trga.

Najnoviji nalazi biće dokumentovani i obrađeni u skladu s konzervatorskim standardima, uz korišćenje georadara, fotografisanje i slične analize. Kako će zidovi grada biti prezentovani javnosti, zavisiće od odluke Ministarstva kulture i projektu obnove muzeja.

“Cilj nam je da muzej postane mjesto ponosa za lokalno stanovništvo i privlačno odredište za turiste”, kaže Cepetić Rogić, prenosi Telegraf.rs.

 

Zanimljivosti

NAUČNICI ZBUNJENI: Ova pečurka izaziva halucinacije patuljaka

Delikatesna pečurka iz kineske provincije Junan krije neobičnu tajnu – nakon konzumacije kod pojedinih ljudi izaziva višednevne halucinacije u kojima vide mnoštvo sićušnih patuljaka, a naučnici još ne znaju koja supstanca stoji iza ovog fenomena.

Kako navodi “Gardijan”, ova gljiva raste u simbiozi s borovima i veoma je cijenjena zbog ukusa, ali njena konzumacija može da dovede do višednevnih halucinacija u kojima se pojavljuju prikazi patuljastih osoba u jarkoj odjeći koje skaču, trče, penju se i igraju u inače sasvim uobičajenom okruženju.

Naučnici navode da su takve vizije specifične upravo za ovu pečurku i da se razlikuju od halucinacija koje izazivaju psilocibinske, odnosno takozvane “magične pečurke”, čije dejstvo potiče od psihoaktivne supstance psilocibina.

Iako Lanmaoa asiatica nije srodna psilocibinskim pečurkama, supstanca odgovorna za halucinacije još nije identifikovana.

Prema dosadašnjim saznanjima, halucinacije izazvane ovom pečurkom gotovo uvijek uključuju prikaze sitnih ljudi i mogu da traju nekoliko dana.

Istraživanja pokazuju i da se supstanca koja izaziva halucinacije uništava ukoliko se pečurka kuva najmanje 15 minuta prije konzumiranja.

Osim u kineskoj provinciji Junan, Lanmaoa asiatica do sada je zabilježena samo na Filipinima.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

“ZVIJER” OD 770 KILOGRAMA SE VRATILA IZ DUBINA: Uhvaćena najveća bijela ajkule ikada

Poslije nekoliko mjeseci bez ikakvog signala, najveća bijela ajkula ikada zabilježena u Atlantskom okeanu ponovo je uočena, a stručnjaci vjeruju da se kreće ka sjeveru u potrazi za hranom.

Najveća bela ajkula ikada registrovana u Atlantskom okeanu, “Contender”, ponovo je zabilježena nakon višemjesečnog nestanka sa sistema satelitskog praćenja.

Ajkula, duga više od četiri metra i teška oko 770 kilograma, posljednji put je registrovana u aprilu u blizini zaliva Pamliko Saund u američkoj saveznoj državi Severna Karolina, nakon čega je nestala sa radara jer je zaronila u velike dubine.

Signal je ponovo uhvaćen, ali lokacija nije poznata
Istraživački tim OCEARCH, koji prati kretanje velikih bijelih ajkula, saopštio je da je prošle srijede uređaj za praćenje ponovo poslao signal.

Međutim, radilo se o slabom satelitskom signalu, poznatom kao “Z-ping”, što znači da peraje ajkule nije bilo dovoljno dugo iznad površine vode kako bi uređaj poslao precizne podatke o njenoj lokaciji.

Zbog toga istraživači trenutno ne mogu sa sigurnošću da utvrde gdje se ajkula nalazi.

Kreće se ka oblastima bogatim plijenom
Na osnovu dosadašnjih istraživanja i migracionih obrazaca velikih belih ajkula, stručnjaci smatraju da bi “Contender” mogao da pliva ka Kejp Kodu u američkoj saveznoj državi Masačusets ili ka obalama Atlantske Kanade.

Kako navode iz organizacije OCEARCH, velike bijele ajkule u zapadnom dijelu Sjevernog Atlantika tokom leta i početkom jeseni redovno migriraju ka severu u potrazi za hranom.

“Kejp Kod i Atlantska Kanada nude odgovarajuću temperaturu mora i obilje plijena, prije svega foka i velikih vrsta riba”, saopštili su iz OCEARCH-a.

Prešao više od 11.000 kilometara
Ajkula “Contender” obeležena je satelitskim uređajem u januaru 2025. godine u severnom Atlantiku, nedaleko od obala američkih saveznih država Džordžija i Florida.

Od tada je, prema podacima istraživača, prešla više od 7.000 milja (oko 11.300 kilometara) duž istočne obale Sjeverne Amerike, što je čini jednom od najpraćenijih velikih bijelih ajkula na svijetu.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

NEVJEROVATAN SLUČAJ U BELGIJI: Zmija dobila 12 mladunaca bez mužjaka

Stručnjaci zoološkog vrta Pakavi park u belgijskom Olmenu ostali su iznenađeni nakon što je ženka bjelousne bambusove zmije donijela na svijet 12 mladunaca iako godinama nije bila u kontaktu s mužjakom.

To je izuzetno rijedak slučaj, saopštili su danas, 15. jula, stručnjaci iz zoološkog vrta.

Veterinar Tim Bauts rekao je da je odmah posumnjao na neobičan događaj kada su ga čuvari obavijestili da je zmija Marija dobila mladunce, jer u njenom terarijumu dugo nije bilo mužjaka, prenio je VRT.

Objašnjenje je pronađeno u fenomenu koji se naziva “partenogeneza”, odnosno obliku razmnožavanja bez oplodnje mužjakom, prenosi Tanjug.

Kod nekih vrsta gmizavaca ženke mogu same da se razmnožavaju kada nema mužjaka, kako bi se nastavila vrsta.

Bauts je objasnio da se u tom procesu jajna ćelija spaja sa dijelom ćelije koji bi inače propao, čime nastaje embrion sa gotovo identičnim genetskim materijalom majke.

Mladunci nisu potpuno isti kao majka, ali su joj genetski veoma slični.

Foto: Jean Paul Montanaro/Pexels
Foto: Jean Paul Montanaro/Pexels

Svih 12 mladunaca su mužjaci.

Iako ovaj način razmnožavanja može da pomogne opstanku vrste, čuvari su mladunce odmah odvojili od majke jer postoji opasnost da bi ih ona pojela.

Zmija, koja ranije nije imala ime, dobila je ime Marija po simbolici “bezgrešnog začeća”.

Bauts se našalio da bi, pošto je dobila 12 mladunaca, mogli da ih nazovu po apostolima.

Veterinar je naveo da je partenogeneza veoma rijetka pojava.

Ranije je zabilježena, između ostalog, kod komodskih zmajeva u londonskom zoološkom vrtu, ali se nikada ranije nije dogodila u Belgiji niti kod ove vrste zmije.

Posjetioci Pakavi parka već mogu da vide mladunce.

Nastavi čitati

Aktuelno