Besplatni placevi za mlade bračne parove i višečlane porodice, podrška porodicama, besplatni udžbenici, a sada i borba protiv kladionica i kockarnica – niz inicijativa koje je pokrenuo gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković vremenom je došao na dnevni red republičkih institucija. Koje su mjere zaista preuzete, šta je realizovano, a gdje je riječ o političkom nadmetanju?

Dok se na političkoj sceni Republike Srpske često vodi rasprava o tome ko je zaslužan za određene odluke, poređenje hronologije pojedinih inicijativa pokazuje da je Gradska uprava Banjaluke, na čelu sa Draškom Stanivukovićem, neke ideje pokrenula znatno prije nego što su one dobile podršku na republičkom nivou.

Neke od tih ideja u međuvremenu su dobile zakonski okvir i proširene su na cijelu Republiku Srpsku, dok su druge još u različitim fazama realizacije. Posebno je zanimljivo to što se posljednjih mjeseci ponovo otvaraju teme o kojima je Stanivuković govorio i prije dvije ili tri godine.

U nastavku su najznačajniji primjeri, uz datume i razliku između gradskih inicijativa i republičkih odluka.

1. BESPLATNI UDŽBENICI – BANJALUKA KRENULA 2021. GODINE

Jedan od najkonkretnijih primjera jeste obezbjeđivanje besplatnih udžbenika za osnovce.

Grad Banjaluka je 2021. godine, na inicijativu Draška Stanivukovića, uveo besplatne udžbenike za učenike od trećeg do devetog razreda osnovnih škola. Za ovu namjenu izdvojeno je oko 1,5 miliona KM, a besplatne komplete dobilo je više od 11.000 učenika.

Ovu hronologiju potvrđuje i portal „Istinomjer“, koji je pratio realizaciju mjere.

Vlada Republike Srpske je takođe razvijala sistem besplatnih udžbenika, ali je važno napraviti preciznu razliku: republička vlast je već 2022. godine obezbjeđivala udžbenike za pojedine razrede, a kasnije je proširivala obuhvat.

Za školsku 2025/2026. godinu Vlada je planirala 5,72 miliona KM za 43.469 učenika. Besplatni udžbenici obezbijeđeni su za učenike od prvog do četvrtog razreda, kao i za određene kategorije učenika od petog do devetog razreda, uključujući treće i naredno dijete iz višečlanih porodica i djecu koja ostvaruju određena prava po osnovu invaliditeta.

Dakle, Banjaluka je među prvima uvela širi model besplatnih udžbenika na lokalnom nivou, dok je republička vlast kasnije razvijala sopstveni program, sa drugačijim obuhvatom korisnika.

2. BESPLATNI PLACEVI ZA MLADE BRAČNE PAROVE I VIŠEČLANE PORODICE

Ovo je jedan od najjasnijih primjera inicijative koja je iz Banjaluke stigla do zakonodavne procedure Republike Srpske.

Draško Stanivuković je 20. juna 2023. godine najavio inicijativu za izmjenu Zakona o stvarnim pravima, kako bi porodice sa četvoro i više djece, koje nemaju riješeno stambeno pitanje, mogle dobiti besplatno zemljište za izgradnju kuće.

Inicijativa je kasnije proširena i na mlade bračne parove, kao i porodice poginulih boraca.

Već 3. oktobra 2023. godine Stanivuković je inicijativu predao Narodnoj skupštini Republike Srpske, a u oktobru je potvrđeno da je upućena nadležnim skupštinskim odborima i Vladi na razmatranje.

U maju 2025. godine Narodna skupština Republike Srpske usvojila je nacrt izmjena Zakona o stvarnim pravima, kojima je predviđeno proširenje prava na besplatno sticanje prava građenja i na porodice sa četvoro i više djece, te mlade bračne parove do 35 godina, prilikom rješavanja prvog stambenog pitanja.

Zakon je konačno usvojen 24. decembra 2025. godine, a objavljen je u „Službenom glasniku Republike Srpske“, broj 21/26, od 13. marta 2026. godine.

Rezultat je vidljiv i na terenu. U oktobru 2026. godine objavljeno je da će u Banjaluci, nakon javnog poziva, biti dodijeljeni placevi za oko 200 porodica. Pored višečlanih porodica i mladih bračnih parova, u banjalučkom programu obuhvaćeni su i samohrani roditelji.

Ovdje je hronologija posebno važna: gradonačelnik je inicijativu pokrenuo 2023. godine, a republički zakonodavni proces omogućio je njenu širu primjenu.

3. SUBVENCIJE ZA PRIVATNE VRTIĆE – MJERA KOJU JE BANJALUKA UVELA 2022. GODINE

Još jedna značajna mjera podrške porodicama jesu subvencije za boravak djece u privatnim predškolskim ustanovama.

Banjaluka je ovu mjeru uvela u aprilu 2022. godine, s ciljem da pomogne roditeljima čija djeca nisu dobila mjesto u javnim vrtićima.

Gradska administracija je od početnih iznosa od 60 KM postepeno povećavala podršku, koja je u septembru 2025. godine iznosila 150 KM za prvo dijete i 200 KM za svako naredno dijete iz iste porodice.

Prema podacima objavljenim u septembru 2025. godine, mjerom je bilo obuhvaćeno više od 3.000 djece, a Grad je za nju mjesečno izdvajao oko pola miliona KM.

Važno je, međutim, naglasiti da nije pronađen dokaz da je Vlada Republike Srpske preuzela identičan program subvencionisanja privatnih vrtića na republičkom nivou.

U maju 2025. godine Vlada je utvrdila Nacrt zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, kojim su predviđene druge promjene u sistemu predškolskog obrazovanja, ali to nije isto što i gradska mjera direktnog sufinansiranja boravka djece u privatnim vrtićima.

I ovaj primjer zato treba posmatrati kao mjeru koju je Banjaluka uvela, a ne kao dokazano kopiranje od strane Vlade.

4. KLADIONICE I KOCKARNICE – STANIVUKOVIĆ POKRENUO INICIJATIVU 2024, A DODIKOVU NAJAVU ČEKALI SMO DO 2026. GODINE

Ovo je možda politički najzanimljiviji primjer.

Draško Stanivuković je još 13. februara 2024. godine najavio borbu protiv kladionica i kockarnica u blizini škola, sa prijedlogom da se njihov rad zabrani u krugu od 500 metara od obrazovnih ustanova.

Pored izmjena Zakona o igrama na sreću, najavio je i visoke takse za postojeće objekte koji se nalaze u blizini škola, u iznosu od 25.000 KM po poslovnici, kao i preventivne programe za učenike.

U martu 2024. godine pokrenuta je kampanja „Kocka je odbačena“, a za samo sedam dana prikupljeno je 5.060 potpisa građana.

Stanivuković je 29. marta sa saradnicima predao Narodnoj skupštini Republike Srpske peticiju i nacrt izmjena Zakona o igrama na sreću, kojima je predloženo da se objekti za priređivanje igara na sreću udalje najmanje 500 metara od škola.

U međuvremenu, tema je ponovo aktuelizovana kroz političke inicijative, a Stanivuković je u decembru 2025. godine govorio i o potrebi ograničavanja onlajn klađenja, zabrani reklamiranja kladionica i strožim kaznama ukoliko se u njihovim objektima zateknu maloljetnici.

A onda je 26. oktobra 2026. godine Milorad Dodik zatražio od Vlade Republike Srpske da zabrani otvaranje novih kladionica i salona igara na sreću, postavljanje aparata u ugostiteljskim objektima, kao i reklamiranje ove djelatnosti u javnim medijima i na društvenim mrežama.

Stanivuković je reagovao podsjećajući da je Banjaluka ranije pokretala slične inicijative, koje, kako tvrdi, nisu dobile podršku skupštinske većine u gradu niti republičke vlasti.

Upravo tu se otvara pitanje političke dosljednosti: zašto se na republičkom nivou tek sada najavljuju mjere protiv kladionica, kada je prijedlog o njihovom udaljavanju od škola postojao još 2024. godine?

Ipak, treba naglasiti da Dodikova najava od 26. oktobra nije isto što i usvojena zakonska zabrana. Nije pronađena potvrda da su sve najavljene zabrane stupile na snagu.

Takođe, nije riječ o identičnim prijedlozima: Stanivuković je insistirao na udaljavanju kladionica od škola, većim taksama i prevenciji, dok je Dodik najavio zabranu otvaranja novih objekata i ograničavanje reklamiranja.

5. RODITELJI-NJEGOVATELJI – PROBLEM KOJI JE PONOVO DOŠAO U FOKUS

Još jedna tema koja je u posljednje vrijeme dobila značajnu pažnju jeste položaj roditelja-njegovatelja.

Ovdje je neophodno biti precizan: pravo na naknadu roditelju-njegovatelju u Republici Srpskoj nije nastalo kao inicijativa Draška Stanivukovića, već je već bilo uređeno Zakonom o dječjoj zaštiti.

Međutim, problem starosne granice od 30 godina, nakon koje su roditelji gubili pravo na naknadu, ponovo je postao predmet rasprave i pritiska javnosti.

U maju 2026. godine premijer Savo Minić najavio je izmjene zakona kojima bi se roditeljima omogućilo da nastave da primaju poseban dodatak i nakon što njihovo dijete navrši 30 godina, uz uvođenje dodatne podrške i za određene kategorije roditelja koji ranije nisu mogli ostvariti status njegovatelja.

Vlada je utvrdila prijedlog izmjena Zakona o socijalnoj zaštiti, a Narodna skupština je u junu 2026. godine usvojila dopune kojima su propisana dva nova prava iz socijalne zaštite.

U ovoj raspravi učestvovao je i Stanivuković, koji je kritikovao predložena rješenja i poručio da Banjaluka namjerava preuzeti obavezu plaćanja dodatne naknade u porodicama u kojima ima dvoje djece sa poteškoćama u razvoju.

Ovo, dakle, nije primjer kopiranja osnovne gradske mjere od strane Vlade, ali jeste primjer teme u kojoj je gradonačelnik tražio širu podršku i dodatna prava za porodice, dok je republička vlast naknadno mijenjala zakon.

ŠTA JOŠ TREBA IMATI NA UMU?

Pored navedenih primjera, Grad Banjaluka je uveo i druge mjere podrške koje su postale prepoznatljiv dio gradske politike:

• Besplatne maturske proslave – Grad je uveo finansiranje maturskih proslava za banjalučke srednjoškolce. U aprilu 2025. godine objavljeno je da je za tri godine ovu podršku dobilo gotovo 7.500 maturanata.
• Podrška porodiljama – Grad je od oktobra 2021. godine isplaćivao jednokratnu pomoć prilikom rođenja djeteta, u iznosima od 500 do 2.000 KM, zavisno od kategorije.
• Besplatni placevi i građevinske dozvole – Banjaluka je povezala inicijativu o besplatnom zemljištu sa oslobađanjem od troškova građevinskih dozvola, kako bi porodicama olakšala izgradnju prve kuće.

Ove mjere ne treba automatski predstavljati kao programe koje je Vlada Republike Srpske preuzela. Za takvu tvrdnju potrebno je imati konkretnu odluku republičkih institucija.

KO JE PRVI PREDLOŽIO, A KO JE KASNIJE PRIHVATIO?

Kada se uporede datumi, dobija se zanimljiva slika.

Na osnovu dostupnih dokumenata, najjači primjeri stvarnog prenošenja inicijative sa lokalnog na republički nivo jesu besplatni placevi za mlade bračne parove i višečlane porodice, kao i politika besplatnih udžbenika, iako se modeli i obuhvat korisnika razlikuju.

Kod kladionica je vremenski slijed posebno upečatljiv: Stanivuković je inicijativu pokrenuo 2024, a Dodik je sličnu temu na republičkom nivou otvorio 2026. godine.

To ne znači da je svaka kasnija odluka Vlade direktno kopiranje gradonačelnikovog programa, ali znači da se ne mogu zanemariti datumi, dokumenti i činjenica da su pojedine ideje prvo pokrenute u Banjaluci.

Političke zasluge mogu biti predmet rasprave, ali hronologija je provjerljiva.

Banjaluka24

Termoeletrana Ugljevik od jutarnjih časova ne radi, potvrdio je “Glasu” direktor Rudnika i Termoelektrane Uljevik Žarko Novaković.

– Riječ je o tehničkim problemima. Čim se to riješi Termoeletrana će nastaviti rad. Potrebno je da se sistem ohladi da bi se uopšte moglo pristupiti mjestu kvara, pa se tek onda utvrđuje obim i procjena vremena sanakcije – kazao je Novaković.

Ako bismo tražili uzrok ove propasti jedan od njih je sigurno i ugalj iz ležišta Bukova Kosa kod Prijedora koji Termoelektrani Ugljevik isporučuje firma „Drvo-Eksport“ iz Teslića iza koje stoji odbornik SNSD-a Srđan Klječanin Rufi toliko je lošeg kvaliteta da je pitanje dana kada će napraviti totalnu havariju i trajno uništiti preduzeće.

Ugalj iz Bukove Kose ne samo da nije nikakvo spasonosno rješenje za RiTE kao što je predstavio direktor Elektroprivrede RS Luka Petrović, već zbog svojih tehničkih karakteristika može da izazove ekocid i tehničko samoubistvo Termoelektrane Ugljevik.

Uprkos tome što su ljudi iz struke upozoravali da je ugalj iz Bukove Kose prepun vlage i da ima strukturu obične gline ili blata, zbog čega se bukvalno lijepi kad uđe u drobilice i mlinove, usljed čega se mlinovi guše i mehanički stradavaju, direktor ERS-a Luka Petrović i resorni ministar Petar Đokić uz svesrdnu podršku aktuelnog premijera i novoizabranog predsjednika Srpske Save Minića na to se ne obaziru i insistiraju da se koristi Rufijev ugalj.

„Umjesto da se stvara fini ugljeni prah, to blato se lijepi za ventilatorska kola, sita i kanale, a drobilice i mlinovi se guše i lome. Zbog toga će radnici svakodnevno morati da čiste polomljene mlinove i zagušene elektrofiltere, a TE će na kraju doživjeti havariju“, kaže naš sagovornik.

On ističe da je dodatni problem to što ugalj iz Bukove Kose sadrži nezapamćen, anomalijski procenat sumpora od 7,5 do čak 13 odsto, dok je sistem za odsumporavanje u RiTE Ugljevik koji je plaćen preko 80 miliona evra projektovan za maksimalno pet odsto sumpora.

„Kada taj sumpor uđe u užareni kotao i spoji se sa visokom vlagom iz istog tog lignita, stvara se ekstremna koncentracija sumporne kiseline. To izaziva agresivnu, munjevitu koroziju koja proždire cijevi ekranskog sistema kotla, pa one pucaju u rekordnom roku. Pored toga, hemijski sastav ovog uglja stvara masivno „šljakovanje“ – teške naslage istopljenog pepela koje bukvalno fizički guše ložište i onemogućavaju prenos toplote“, objašnjava naš sagovornik.

Prema njegovim riječima, aktuelni direktor RiTE Ugljevik Žarko Novaković koji dvije decenije radi u preduzeću mora biti svjestan do čega može dovesti korištenje Rufijevog uglja, zbog čega se radnici pitaju zašto to dopušta.

„On je navodno upozoravao na to, čak i na nedavnom sastanku kod Milorada Dodika, ali Petrović, Đokić i Minić su biti kategorični da je ugalj dobar i da se može koristiti“, tvrdi naš sagovornik.

 On dodaje da je pitanje dana kada će se desiti havarija, ističući da je ogroman problem što nema dovoljno domaćeg uglja s kojim se treba miješati Rufijev ugalj.

„Zbog lošeg vremena se ne može kopati u rudniku u Ugljeviku, a i kada se kopa, uglavnom se skida otkrivka, tako da će se doći u situaciju da se mora ložiti samo Rufijev ugalj, a to je onda garantovana havarija. Osim ako Rufi ne ubijedi inženjere i tehnologe u Ugljeviku da oni nemaju pojma i da je njegov ugalj vrhunskog kvaliteta“, zajedljivo zaključuje naš sagovornik.

(Capital)

Kada je u Banjaluci proslavljana izborna pobjeda američkog predsjednika Donalda Trampa 2024. godine, tadašnji predsjednik RS Milorad Dodik bio je sankcionisani zatočenik prethodne američke administracije i nekoliko zemalja Evropske unije.

Neposredno po Trampovom preuzimanju vlasti, Dodik je bio osuđen i morao je da napusti funkciju predsjednika Republike Srpske.

A onda su se stvari promijenile. Obavljen je otkup koncesije od preduzeća Komsar, ruskog tajkuna Rašida Serdarova, pravdan potrebama RiTE Ugljevik da pristupi uglju i izbjegavanjem navodne arbitraže. Potom je pokrenuta skupo plaćena kampanja u SAD za skidanje sankcija porodici Dodik i prijateljima. Ona se proširila i na političku poziciju SNSD-a i izborni nastup ove partije.

Na izborima 4. oktobra 2026. godine, ostvaren je istorijski rezultat SNSD-a. I dok zli jezici pričaju o kupovini glasova, uključujući plaćanje pojedinih hodža za glasanje u bošnjačkim sredinama, CIK i učesnici izbora ne osporavaju izborne rezultate.

I tako je Milorad Dodik, preko trnja, poveo SNSD do zvijezda. Taj let ipak ima svoja ograničenja, o čemu svjedoči mitska priča o Ikaru koja se u školama u Bosni i Hercegovini najčešće uči u 6. razredu osnovne škole.

Ona glasi:

„Kada je Dedal dao svom sinu Ikaru krila, upozorio ga je da nikako ne leti preblizu mora (da mu vlažnost ne oteža krila), a ni preblizu Sunca (da mu toplota ne otopi vosak). Opijen osjećajem slobode i letenja, mladi Ikar je zanemario upozorenje. Počeo je letjeti sve više i više prema užarenom Suncu. Sunčeva toplina je rastopila vosak, perje je otpalo, a Ikar se strmoglavio u more.”

Đaci u osnovnoj školi uče da ova mitska priča oslikava prekomjernu ljudsku oholost, ponos i prkošenje bogovima ili prirodnim zakonima, koji neizbježno vode do propasti.

Priča je poučna, ali izgleda da nisu svi ispratili tu lekciju. Poraz Republikanske stranke na izborima za Senat i Predstavnički dom Sjedinjenih Američkih Država pokazao je da blizina predsjedniku Trampu, koji sebe tretira kao centar univerzuma, ne mora da bude lukrativna, već može da bude i politički riskantna.

O tome svjedoči izvještaj grupe demokrata u Komitetu za spoljne poslove Predstavničkog doma SAD od 15. septembra 2026. godine, pod nazivom „Plaćanje za igru na Balkanu: Kako politika Trampove administracije prema Bosni obogaćuje predsjednikove lične saveznike i šteti američkom narodu“.

Pored kritike Trampove politike i ljudi iz njegovog okruženja, centralna meta u ovom izvještaju je Milorad Dodik. Izvještaj predstavlja putokaz za buduće poteze američkog Predstavničkog doma prema Zapadnom Balkanu.

Poslije januara 2027., kada krene novi saziv Kongresa, jedna od prvih meta biće neizostavno predsjednik SNSD-a Milorad Dodik. Demokrate u Predstavničkom domu već najavljuju istrage, saslušanja svjedoka, podatke obavještajnih agencija i sankcije.

Predsjednik Tramp može da stavi veto na sankcije Kongresa, ali ne može da zaustavi istragu i eventualno pravno procesuiranje prirode Dodikovog lobiranja.

Situacija za SNSD, a time i za Republiku Sepsku, nije nimalo ružičasta. Lider SNSD-a Milorad Dodik ima problem sa EU, Velikom Britanijom, američkim Kongresom i pobjedničkom listom u Srbiji „Studenti pobjeđuju“.

Zabranjen mu je ulazak u Veliku Britaniju, Njemačku, Austriju i Sloveniju. U Izraelu je Netanjahu na izborima izgubio većinu.

U Sloveniji novoformirana antikoruptivna jedinica najavljuje istragu o novcu iz RS, a ubrzo u političku penziju najvjerovatnije putuje i njegov prijatelj, gradonačelnik Ljubljane Zoran Janković.

Ipak, najgore od svega je kad se uđe u orbitu američke spoljne politike, koja počne da se ispostavlja kao američka unutrašnja politika. Kao iskusni političar, Dodik je svjestan situacije, o čemu svjedoči njegovo ćutanje i izostanak fotografija sa Floride poslije američkih međuizbora. U narednim mjesecima građani će imati priliku da vide koliko je Dodik visoko poletio i da li se toliko približio Suncu da mu budu spržena krila.

Sa druge strane, kada bi letio malo niže, vidio bi realnost u Republici Sepskoj koja odudara od propagandnog veličanja uspjeha u kampanji i izbornog rezultata. Ako se jednom nedjeljno najpotentnija javna kompanija ERS zadužuje po visokim kamatama za elementarno funkcionisanje, ako RiTE Ugljevik ne radi, ako se uvozi struja po 300 evra za 1 MWh, ako struka kaže da je nemoguće koristiti ugalj iz Prijedora u TE Ugljevik, a to se radi, onda je sasvim izvjesno da Republika Srpske tone u energetski kolaps koji za sobom vuče ukupnu ekonomiju.

U takvim okolnostima, od riskantnog sljedbeništva jednoj političkoj liniji u američkoj politici, mnogo je važnija stvarna konsolidacija energetike i ekonomije Republike Srpske. To se nikako ne može učiniti skupim posjetama Floridi, već okretanjem načelu poslovice: „Uzdaj se u se i u svoje kljuse” i obnovi ekonomije Republike Srpske uz korišćenje bogatih ljudskih, energetskih i sirovinskih resursa.

(BN)