Connect with us

Društvo

NEZADOVOLJSTVO NA VRHUNCU! Da li su opravdani pozivi na bojkot marketa, kafića…?

Društvenim mrežama u Bosni i Hercegovini šire se pozivi na bojkot prodavnica I marketa, benzinskih pumpi, kafića i restorana u petak, 31. januara 2025. godine, kao izraz nezadovoljstva zbog visokih cijena i niskog životnog standarda. Ko stoji iza tih poziva I da li će ih podržati građani u Srpskoj?

Znate li šta su Italijani uradili kada im je cijena kafe drastično porasla? Bojkotovali su kafiće.

Znate li šta su Francuzi uradili kada se povećala cijena goriva – masovno izašli na proteste žutih prsluka.

Znate li šta su građani BiH uradili kada je skočila cijena bukvalno svega – pa nastavili da kupuju.

A komšije Hrvati su se dosjetili pa jedan dan bojkotovali markete i za jedan dan potrošili 50% manje novca na kupovinu i usluge.

Po ugledu na njih, građani su putem društvenih mreža pokrenuli poziv na sličnu akciju u BiH iza koje ne stoje Udruženja za zaštitu potrošača, ali veći na ih podržava.

Podržavamo svaku inicijativu građana jer je očigledno da se vlast ne bavi time koliko bi trebalo”, kaže Jovan Vasilić, Udruženje za zaštitu
potrošača “Zvono”, Bijeljina.

“Ovo je jedna vrsta opomene – šta ako građani smanje svoju kupovinu, a svima je jasno da su trgovci prošle godine zaradili ogroman novac, što
znači da ima prostora da se smanje cijene”, kaže Murisa Marić, Udruženje za zaštitu potrošača “DON”, Prijedor

A još se ne zna ko stoji iza, kako pojedini navode, nejasnog poziva.

“Dolazimo do olitizacije, priča se da su neke cijene u FBiH neke u Srpskoj”, ističe Snežana Šešlija, Udruženje zaštitu potrošača “ToPeeR”,
Doboj, što potvrđuju i u Vladi Srpske.

Potpredsjednik Vlade Republike Srpske Miloš Bukejlović kaže:

“Ja znam za Federaciju ne za Srpsku, Vlada Srpske vodi odgovornu politiku, u tom smislu smo preduzimali nekoliko mjera.”

Ali te mjere nisu dovoljne, kažu građani, navodeći da nisu krivi trgovci, nego vlast.

Ekonomisti ističu da bojkot ne treba da bude usmjeren na trgovce, te da kako kaže Svetlana Cenić, adresa za pokazivanje te mrve potrebe za
otporom bude Vlada.

(BN)

Društvo

TUZLA UVODI PET NOVIH LINIJA KA EVROPI! Evo gdje će sve letjeti Wizzair

Na nedavno raspisanom javnom konkursu za uspostavu novih vazdušnih linija iz Međunarodnog aerodroma Tuzla javio se samo jedan ponuđač – mađarski niskotarifni prevoznik VizEr, piše Zamaaero.
Bez obzira na polemike o tome da je rok prekratak bio da bi se prijavilo više kompanija (samo pet dana) i o tome kako su uslovi konkursa bili strukturirani gotovo kao da su pisani upravo za VizEr, kao i to da je mađarska aviokompanija jedina uspjela pripremiti kompletnu dokumentaciju i prijaviti se u tako kratkom roku, nema dileme da će putnici biti na dobitku.
Prema uslovima konkursa, VizEr se obavezuje otvoriti najmanje pet novih linija iz Tuzle, i to prema sljedećim regijama: Austrija, Njemačka, Francuska, Benelux i Švedska, prenosi Marx ba.

Pored toga, sve postojeće linije moraju ostati aktivne najmanje godinu dana. Još uvijek nije potvrđeno hoće li kompanija otvoriti i šestu liniju ili će u Tuzli uspostaviti bazu, što je bila jedna od mogućnosti predviđenih konkursom, prenosi Biznis.ba.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Nastavlja se izuzetno toplo vrijeme!

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti sunčano i veoma toplo, uz malu do umjerenu oblačnost i temperaturu vazduha do 34 stepena Celzijusova.

Ujutru i prije podne preovladavaće pretežno sunčano uz malu do umjerenu oblačnost.

Tokom dana biće vrlo toplo uz naoblačenje na jugu koje će se premještati ka istoku, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
U Krajini i na sjeveru razvoj oblaka može usloviti kratkotrajnu kišu ili pljusak.

Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od 14 do 20, na jugu i sjeveru do 22, a dnevna od 28 do 34 stepena Celzijusova, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Vjetar će biti slab južni i jugozapadni.

Nastavi čitati

Društvo

IZ GODINE U GODINU U MINUSU: Željeznice Republike Srpske traže veći budžetski iznos

Milion maraka predviđenih iz budžeta Republike Srpske za finansiranje infrastrukture i sufinansiranje putničkog željezničkog saobraćaja u 2025. godini – daleko je od dovoljnog za nesmetano poslovanje “Željeznica Republike Srpske” (ŽRS).

Ovo stoji u Planu poslovanja ŽRS za period 2025–2027. godine, u kojem se ističe da trenutna budžetska podrška nije dovoljna ni za redovno servisiranje osnovnih obaveza prema radnicima, fondovima i dobavljačima.U upravi preduzeća očekuju da će se kroz rebalans budžeta iznos pomoći povećati kako bi se omogućilo redovno funkcionisanje i realizacija planiranog obima prevoza, piše Glas Srpske.

Najveći dio fiksnih troškova otpada na zarade i lična primanja zaposlenih (42%) te na amortizaciju (17%). Samo za plate i naknade u ovoj godini planirano je 48 miliona KM, dok je za amortizaciju predviđeno dodatnih 19,36 miliona. Kamatni troškovi, uglavnom po osnovu inostranih kredita, iznose nešto više od tri miliona KM.

Preduzeće planira da 2025. godine preveze oko 80.000 putnika, uz simboličan godišnji rast od 1% u naredne dvije godine. Planovi se temelje na prethodnim rezultatima, promjenama u poslovnoj politici, konkurenciji drumskog saobraćaja, mobilnosti stanovništva i drugim relevantnim faktorima.

U sektoru teretnog saobraćaja planirano je povećanje obima prevoza sa 4.078.000 tona u 2025. na preko 4,15 miliona tona u 2027. godini, uz skroman rast u skladu s analizom tržišta i potražnjom korisnika usluga.

Gubici i dalje previsoki

Uprkos planiranim aktivnostima, ŽRS će i naredne tri godine poslovati u minusu:

Godina Projektovani gubitak (KM)

2025. 37.928.595
2026. 42.487.001
2027. 41.389.520

Nova organizacija i kapitalne investicije

Krajem prošle godine, ŽRS su imale 1.798 zaposlenih. Na osnovu zaključka Vlade RS iz novembra 2024, preduzeće se organizuje kao vertikalno integrisana struktura sa tri sektora: zajednički poslovi, infrastruktura i operacije (putnički i teretni saobraćaj), uz odvojene računovodstvene politike. U planu je i prilagođavanje ljudskih resursa ovoj novoj organizaciji.

Veliki izazov i dalje predstavljaju dotrajala infrastruktura i mobilna sredstva. U dokumentu se navodi da su planirana kapitalna ulaganja višestruko veća od trenutno dostupnih sredstava:

Godina Kapitalna ulaganja (KM)

2025. 389.240.000
2026. 753.970.000
2027. 561.480.000

U ŽRS ističu da su ulaganja od presudnog značaja za očuvanje i unapređenje funkcionalnosti pruga i voznih sredstava.

Nastavi čitati

Aktuelno