Društvo
PUSTOŠENJE NOVČANIKA! Hrana u BiH poskupljuje brže nego inflacija, KO SE IGRA SA CIJENAMA?
Cijene hrane u BiH kreću se između 83 i 85 odsto prosjeka Evropske unije, ali taj podatak većini građana u svakodnevnom životu malo znači. Hrana je u BiH nominalno jeftinija nego u većini evropskih zemalja, ali istovremeno zauzima neproporcionalno veliki dio kućnog budžeta, čineći svakodnevne namirnice snažnim udarcem po životni standard.
To pokazuju uporedni podaci Evrostata i Agencije za statistiku BiH koji, kada se pažljivo analiziraju, otkrivaju da građani BiH izdvajaju daleko više novca za osnovne životne namirnice nego stanovnici zemalja u kojima je hrana znatno skuplja. BiH se tako izdvaja kao jedinstven primjer ekonomskog paradoksa – niže cijene ne donose lakši život.
BiH u donjem dijelu evropske ljestvice
Istraživanje koje prati kretanje cijena unutar zemalja članica EU, a zasnovano je na paritetu kupovne moći, pokazuje da se BiH nalazi u donjem dijelu evropske ljestvice kada su u pitanju cijene hrane. Sa indeksom koji se kreće između 83 i 85, u odnosu na prosjek EU od 100, slika izgleda povoljnije nego što jeste – sve dok se u obzir ne uzmu prihodi domaćinstava.
Tada se situacija dramatično mijenja. Podaci Agencije za statistiku BiH otkrivaju da troškovi kupovine hrane čine znatno veći udio u ukupnoj potrošnji domaćinstava nego u većini zemalja Evropske unije. Dok u razvijenim ekonomijama taj udio rijetko prelazi 12 odsto, u BiH on ide i preko 50 odsto, što znači da više od polovine mjesečnih primanja odlazi na osnovne namirnice.
Uporedni podaci dodatno potvrđuju ovaj raskorak. U Njemačkoj, Francuskoj ili Danskoj cijene hrane su znatno više od prosjeka EU, ali ih nadoknađuju mnogo veća lična primanja. U BiH je situacija obrnuta – iako su cijene niže, prosječne plate ne prate ni regionalne, a kamoli evropske trendove.
Prema posljednjim podacima, prosječna plata u BiH iznosi oko 1.620 KM. Litar mlijeka košta oko 2,22 KM, a vekna najjeftinijeg hljeba (500 grama) oko 1,90 KM. Od prosječne plate u BiH mjesečno se može kupiti od 740 do 760 litara mlijeka ili 860-880 vekni hljeba. Količina riže (jedan kilogram) dostupna za prosječnu platu iznosi od 370 do 380 kilograma, dok kilogram svježeg mesa košta oko 15 KM, što omogućava kupovinu tek oko 108 kilograma mesa mjesečno.
Poređenje sa zemljama regiona i EU dodatno naglašava razlike u kupovnoj moći. U Hrvatskoj, gdje je prosječna neto plata oko 1.446 evra (približno 2.830 KM), građani mogu kupiti oko 1.330 litara mlijeka ili gotovo 1.060 vekni hljeba. Kilogram riže dostupan je u količini od oko 950 kilograma, a mesa oko 188 kilograma, što je 80 kilograma više nego u BiH.
Austrija, s prosječnim neto platama između 2.400 i 2.800 evra (od 4.800 do 5.600 KM), omogućava kupovinu od 1.620 do 1.890 litara mlijeka, 1.040-1.210 vekni hljeba, oko 1.800 kilograma riže i više od 360 kilograma mesa mjesečno – više nego duplo u odnosu na BiH. Njemačka, s prosječnom platom od oko 2.500 evra (oko 5.000 KM), omogućava kupovinu oko 1.700 litara mlijeka, 1.100 vekni hljeba, 1.850 kilograma riže i 380 kilograma mesa.
Razlike u kupovnoj moći
Svi ovi podaci jasno pokazuju da niže cijene hrane u BiH gotovo ništa ne znače kada se stave u odnos sa prosječnim ličnim primanjima. Razlike u kupovnoj moći čine da domaćinstva u BiH izdvajaju znatno veći dio prihoda za osnovne životne potrebe nego stanovnici Hrvatske, Austrije, Njemačke, ali i većine drugih evropskih država.
Poseban problem predstavlja činjenica da su cijene hrane u BiH u posljednje dvije godine rasle brže nego u većini zemalja Evropske unije. Dok u pojedinim zapadnoevropskim državama postoji stabilizacija ili čak blagi pad cijena pojedinih prehrambenih proizvoda, u BiH taj efekat gotovo da nije vidljiv. Naprotiv, “pustošenje novčanika” u domaćinstvima nastavljeno je sprinterskim tempom, koji čak ni zahuktala inflacija ne može da prati.
BiH se nalazi na samom dnu evropske ljestvice po visini plata. Prosječna godišnja bruto plata, kada se preračuna u evre, iznosi od 12.000 do 13.000, što je više od tri puta manje od prosjeka unutar Evropske unije koji iznosi gotovo 40.000 evra.
U poređenju s pojedinim evropskim zemljama razlike postaju još izraženije. U Njemačkoj, gdje prosječna godišnja plata prelazi 50.000 evra, zaposleni u prosjeku zarađuju četiri puta više nego radnici u BiH. U Austriji i Danskoj ta razlika je slična, dok je u Luksemburgu, s prosjekom većim od 80.000 evra, godišnja plata čak od šest do sedam puta viša nego u BiH. Čak i u državama koje se nalaze na dnu ljestvice Evropske unije, poput Bugarske i Mađarske, prosječne godišnje plate su osjetno više nego u BiH. Bugarska, s oko 15.000 evra godišnje, i dalje ima primanja koja su od 20 do 30 odsto veća od onih u BiH.
Svi ovi podaci pokazuju da BiH ne zaostaje samo za zapadnom i sjevernom Evropom, već i za najslabije “plaćenim” članicama Evropske unije. Upravo zato razlike u platama i kupovnoj moći ostaju jedan od ključnih faktora masovnog odlaska ljudi iz BiH prema Njemačkoj, Austriji i drugim zemljama Evropske unije, gdje je moguće za jednu godinu zaraditi onoliko koliko se u BiH zaradi za četiri ili pet godina rada.
Kad brašno pojeftini, hljeb poskupi
Tokom ove godine najviše su poskupjele namirnice koje direktno utiču na svakodnevni život građana. Cijene svježeg mesa porasle su za 20 odsto, a kafe i čokolada 50-60 odsto. Iako su cijene brašna nešto pale, cijene hljeba su i dalje nastavile da rastu. Tokom posljednjih 12 mjeseci to je iznosilo oko deset odsto.
Korpa dopola puna
Vrijednost potrošačke korpe u BiH, u zavisnosti od metodologije i izvora koji je računa, kreće se između 2.800 i 3.200 maraka. Prosječna plata pokriva svega oko 50 odsto ovih troškova, što pokazuje da većina domaćinstava nema dovoljno primanja za pokrivanje osnovnih životnih potreba. Najveći dio troškova odnosi se na prehranu, koja učestvuje sa više od 45 odsto u ukupnoj vrijednosti potrošačke korpe.
GLas Srpske
Društvo
VREMENSKI ROLERKOSTER: Paklena vrućina, pa pljuskovi i grmljavina
U Republici Srpskoj danas će preovladavati pretežno sunčano i veoma toplo vrijeme. Jutro će biti prijatnije, ali će temperatura tokom dana brzo rasti i u većini krajeva dostići između 31 i 35 stepeni, uz izražen osjećaj sparine.
U poslijepodnevnim i večernjim časovima očekuje se razvoj oblačnosti, pa su ponegdje mogući kratkotrajni pljuskovi praćeni grmljavinom. Ne očekuju se dugotrajne padavine, ali lokalno mogu biti intenzivnije.
Meteorolozi savjetuju građanima da izbjegavaju duži boravak na direktnom suncu u najtoplijem dijelu dana, unose dovoljno tečnosti i budu oprezni zbog mogućih grmljavinskih nepogoda u večernjim časovima.
Društvo
IZ BRČKOG OTISAO BEZ POSLA, U PRAGU POSTAO DIREKTOR ŠKOLE: “Nisam bio podoban, ali znanje je pobijedilo”
Životni put Acu Lukića, profesora geografije, prije šest godina odveo je iz Brčkog, gdje nije mogao dobiti posao profesora, u Prag, gdje je nedavno imenovan za direktora jedne osnovne škole.
U toj trci za poziciju direktora bio je jedini stranac, a kako kaže Lukić u razgovoru za “Nezavisne novine”, trenutak kada mu je saopštena odluka će pamtiti cijeli život.
“Kada su mi saopštili odluku, desetak minuta nisam mogao izgovoriti nijednu riječ. Kroz glavu mi nije prošao ni Prag, ni Češka, ni mjesto direktora. Vratio sam se u Brčko. Sjetio sam se konkursa za profesora geografije u mojoj Gimnaziji ‘Vaso Pelagić’. Nakon razgovora rečena mi je samo jedna rečenica koju nikada nisam zaboravio: ‘Viša sila je odlučila da Vi ne prođete’. Godinama sam razmišljao šta ta rečenica zapravo znači. Danas bih iskreno volio upoznati tu ‘višu silu’ i zahvaliti joj”, priča Lukić za “Nezavisne novine”.
Kako je odbijenica u Brčkom promijenila njegov život?
Prisjećajući se tog vremena ističe da je tada mislio da su mu se zatvorila najveća vrata u životu, a zapravo mu je taj trenutak, kako kaže, otvorio bezbroj mnogo većih.
“Da sam tada dobio posao, vjerovatno nikada ne bih otišao u Češku. Ne bih upoznao ljude koji su obilježili moj život, ne bih prošao sve ono što me oblikovalo i danas sigurno ne bih bio ovdje gdje jesam. Nisam bio ‘podoban’ kandidat. Nisam imao političku zaleđinu, nisam pripadao nijednoj stranci i iza mene nije stajao niko osim moje porodice, mojih prijatelja i mog znanja. Bio sam običan momak koji je vjerovao da se rad, trud i obrazovanje na kraju moraju isplatiti. I upravo o tome sam razmišljao tih deset minuta. Bio sam jedini stranac među kandidatima i uspio sam isključivo zahvaljujući onome što nosim u svojoj glavi – znanju”, ističe Lukić.
Kako kaže, upravo o važnosti znanja svakodnevno govori svojim učenicima.

“Sve drugo vam neko može uzeti. Može vam uzeti posao, novac, funkciju ili titulu. Ali znanje koje ste stekli, vrijeme koje ste uložili u sebe i trud koji ste uložili u svoje obrazovanje niko vam nikada ne može oduzeti. Zbog toga danas na tu životnu epizodu ne gledam sa gorčinom. Gledam je sa zahvalnošću. Nekada vam život zatvori jedna vrata samo zato da biste imali hrabrosti otvoriti neka druga, mnogo veća”, kaže on za “Nezavisne novine”.
Kako je započeo život i karijeru u Češkoj?
Inače, Aco je geografiju studirao na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu, gdje trenutno privodi kraju doktorske studije iz metodike nastave prirodnih nauka.
U Češku je prvi put došao zahvaljujući Erasmus razmjeni tokom master studija i, kako kaže, to iskustvo mu je promijenilo život.
“Upoznao sam drugačiji obrazovni sistem, drugačiju kulturu i način života i tada sam prvi put pomislio da bih jednog dana mogao živjeti i raditi upravo ovdje. Nakon završetka studija konkurisao sam za stipendiju Ministarstva obrazovanja Republike Češke preko Ambasade Republike Češke u Bosni i Hercegovini. Dobio sam stipendiju i ponovo došao u Češku, gdje sam učio češki jezik. Tada nisam mogao ni zamisliti da će me taj put jednog dana dovesti do toga da budem izabran za direktora jedne praške osnovne škole”, navodi on.
Kako je od skladišta stigao do direktora škole?
A upravo kada je došao u Češku 2019. godine Aco nije znao nijednu riječ češkog jezika.
“Prvih osam mjeseci moj jedini posao bio je da učim jezik. Nakon toga položio sam državni ispit na nivou B2 i počeo graditi novi život. Prvi posao nije bio u školi, nego u skladištu. Nikada se toga nisam stidio, jer vjerujem da nijedan pošten posao nije mali. Nakon toga radio sam u produženom boravku, zatim kao nastavnik u osnovnoj školi, potom u gimnaziji, a paralelno sam predavao i na Pedagoškom fakultetu Univerziteta u Ústí nad Labem”, prisjeća se Aco za “Nezavisne novine”.

Kako dodaje, sve vrijeme je radio na sebi.
“Učio sam, usavršavao se. Učestvovao sam u međunarodnim projektima, te završavam MBA studije iz liderstva u obrazovanju. Kada je raspisan konkurs za direktora osnovne škole u Pragu odlučio sam pokušati. Danas mogu reći da sam izabran za direktora škole, a dužnost zvanično preuzimam 1. avgusta. To za mene nije cilj, nego početak jedne nove odgovornosti”, priča nam on, dodajući da ljudi koji rade u obrazovanju nikada ne smiju prestati učiti.
Kako zamišlja najmoderniju školu u Pragu?
Već sa izborom na mjesto direktora Aco je iznio svoj cilj, a to je da napravi najmoderniju školu u Pragu. Zbog toga smo ga pitali kako zamišlja takvu školu?
“Za mene moderna škola nije ona koja ima najskuplju opremu ili najviše tehnologije. Moderna škola je ona u kojoj se djeca osjećaju sigurno. Želim školu u kojoj se učenici neće bojati da pogriješe. Školu u kojoj će greška biti nagrađena kao dokaz da je dijete pokušalo, razmišljalo i učilo. Školu u kojoj će svaki učenik imati pravo da iznese svoje mišljenje, postavi pitanje i argumentuje svoj stav”, iskreno priča Lukić za “Nezavisne novine”.
Prema njegovim riječima, on je odrastao u sistemu u kojem je profesorova riječ bila svetinja.
“Nije postojalo pitanje ‘zašto’. Tokom svog školovanja mnogo puta sam osjećao nepravdu. Dobijao sam ocjene za koje sam smatrao da ih nisam zaslužio, ali nisam imao hrabrosti da pitam zbog čega. Ne zato što nisam imao argumente, nego zato što me bilo strah. Ne želim da ijedno dijete odrasta sa tim osjećajem. Želim školu u kojoj će poštovanje biti rezultat međusobnog uvažavanja, a ne straha”, ističe Lukić.
U njegovoj viziji moderne je utkana i želja da to bude ustanova u kojoj će učenici i nastavnici učiti jedni od drugih.
“U kojoj će biti potpuno normalno pogriješiti, jer svi griješimo. Jedina razlika je u tome da li smo dobili priliku da svoju grešku ispravimo i nešto iz nje naučimo. Ne želim ni školu koja će ratovati protiv tehnologije. Mobilni telefoni nisu neprijatelji obrazovanja. Umjetna inteligencija nije neprijatelj. Neprijatelj je jedino ako djecu ne naučimo kako da sve te alate koriste odgovorno, kritički i pametno”, priča nam on.
Takođe, jedan od njegovih najvećih ciljeva jeste povezivanje škola, a posebna želja mu je da uspostavi saradnju između njegove škole u Pragu i škola iz Brčko distrikta.
“Želim da učenici iz Brčkog dođu u Prag, upoznaju svoje vršnjake, vide drugačiji obrazovni sistem i steknu nova iskustva. Ali isto tako želim da moja češka djeca dođu u Brčko, upoznaju ljepotu života na Balkanu, naše gostoprimstvo, toplinu ljudi, da probaju ukuse mog djetinjstva i vide koliko bogatstva nose različite kulture jednog istog slovenskog prostora. Vjerujem da se najjači mostovi među ljudima grade upravo kroz obrazovanje”, ističe Lukić za “Nezavisne novine”.

Po čemu se razlikuju obrazovni sistemi Češke i BiH?
Razgovor sa njim iskoristili smo da saznamo i koliko se razlikuju obrazovni sistemi u Češkoj i Bosni i Hercegovini, a Lukić ističe da češki obrazovni sistem nastavnicima daje mnogo više povjerenja.
“Profesor ima veću autonomiju da kreira nastavu, prilagodi sadržaje učenicima i bira metode rada. Mnogo više se radi kroz projekte, istraživanje, terensku nastavu i razvoj kompetencija. S druge strane, Bosna i Hercegovina ima ono što nijedna reforma ne može kupiti – ljude. Imamo izuzetne nastavnike koji, uprkos brojnim izazovima, svakodnevno ulažu srce u svoj posao”, navodi on.
Kako dodaje, jedni od drugih bismo mogli mnogo naučiti.
“Češka može naučiti onu ljudsku toplinu koju Balkan nosi u školama, a mi možemo naučiti koliko je važno vjerovati nastavnicima i dati im slobodu da stvaraju”, kaže on.
Koju poruku šalje mladima?
Lukić je na kraju razgovora imao i poruku za sve mlade ljude, savjetujući im da ne dozvole da ih strah pobijedi prije nego što uopšte pokušaju.
“Prijavite se na stipendije, Erasmus programe, razmjene i međunarodne projekte. Putujte. Učite jezike. Upoznajte svijet. Svako novo iskustvo mijenja čovjeka. Uvijek kažem da će vas kuća čekati. Vaš grad će uvijek biti tu. Ali prilike neće čekati zauvijek. Nemojte dozvoliti da vas definiše mjesto iz kojeg dolazite. Neka vas definišu vaše znanje, vaš karakter i vaš rad”, poručuje Lukić.
Kako dodaje, ako njegova priča može makar jednoj mladoj osobi dati hrabrost da pošalje prijavu za stipendiju, ode na Erasmus ili napravi prvi korak prema svojim snovima, onda je svaki izazov kroz koji je prošao imao smisla.
Društvo
Građani RS natočili 20 miliona litara goriva, VRAĆENO IM OKO 2 MILIONA KM
Oko dva miliona KM vraćeno je građanima Republike Srpske od donošenja Odluke o direktnoj podršci usljed poremećaja na tržištu naftnih derivata, koja se primjenjuje od 15. aprila ove godine, a kojom je predviđeno da računi nakon sipanja goriva budu umanjeni za 10 feninga po litru goriva.
Obrađeni podaci za prvi obračunski period
Potvrdili su ovo za “Nezavisne novine” iz Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske, uz objašnjenje da su do sada obrađeni podaci za prvi obračunski period.
“U tom periodu je kroz ovu mjeru obuhvaćeno približno 20 miliona litara goriva. Na osnovu do sada obrađenih zahtjeva, obračunata sredstva za navedeni period iznose približno dva miliona KM”, navode iz Ministarstva.
Kada je riječ o dosadašnjoj realizaciji mjere, kako navode, konačni podaci za ukupan period još nisu dostupni, s obzirom na to da trgovci naftnim derivatima imaju rok od 30 dana od isteka perioda važenja mjere da Ministarstvu dostave zahtjeve za refundaciju.
“U realizaciji ove mjere trenutno učestvuje 45 trgovaca naftnim derivatima sa ukupno 281 prodajnim mjestom širom Republike Srpske”, dodaju.
Prvi rezultati mjere i produženje subvencije
Podsjetimo, Vlada Republike Srpske je na telefonskoj sjednici, održanoj 13. jula, donijela Odluku o produženju primjene Odluke o direktnoj podršci usljed poremećaja na tržištu naftnih derivata do 15. avgusta.
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Republike Srpske, u prvom obračunskom periodu utrošeno je više od 15 miliona litara regresiranog goriva, pri čemu su poljoprivredni proizvođači, pored prava na regresirano gorivo, koristili i dodatnu mjeru umanjenja cijene od 0,10 KM po litru.
“Navedeni podaci potvrđuju da je ova mjera predstavljala značajnu podršku poljoprivrednim proizvođačima tokom proljećne sjetve i doprinijela ublažavanju posljedica poremećaja na tržištu naftnih derivata”, navode iz resornog ministarstva.
Mali trgovci i pumpe na auto-putevima izuzeti od ograničenja marži
Inače, na jučerašnjoj sjednici Vlade RS usvojene su izmjene Odluke o ograničenju marže u prometu određenih proizvoda i marže koja se primjenjuje prilikom formiranja cijena naftnih derivata.
Ovim izmjenama trgovci na malo, sa samo jednim objektom u Srpskoj, te pumpe na auto-putevima, trenutno postoji samo jedna, izuzeti su iz Odluke o ograničenju marže. Ova odluka je donesena u martu ove godine, a njome je propisana maksimalna marža od šest odsto u veleprodaji, te osam odsto u maloprodaji.
Ned Puhovac, ministar trgovine i turizma RS, kazao je da su efekti ove odluke više nego dobri, ali da su trgovci imali primjedbe, koje su, ističe on, opravdane.
“Trgovci imaju pravo da nam kažu da moramo nešto promijeniti. Kada su u pitanju mali trgovci, određeni proizvodi, poput brašna, mlijeka itd., čine između 80-85 odsto njihovog prometa, čime su dovedeni u situaciju da ne mogu opstati. Zbog toga je Vlada donijela odluku da se trgovci koji imaju samo jedan objekat u RS izuzmu iz odluke od osam odsto”, pojasnio je Puhovac.
Uz to, iz Ministarstva trgovine i turizma RS navode da se predloženim izmjenama preciznije određuju vrste proizvoda, njihove karakteristike i veličine pakovanja za koje se primjenjuju propisane maksimalne marže u iznosu od šest odsto u veleprodaji i osam odsto u maloprodaji.
“Ograničenje marži obuhvata osnovne životne namirnice i proizvode kao što su so, svinjska i biljna mast, suncokretovo ulje, mlijeko, jogurt, pšenično brašno TIP 500 i TIP 850, hljeb, šećer, hrana za dojenčad i bebe, pelene za djecu i odrasle te deterdženti, dok maksimalna marža na lijekove iznosi osam odsto u veleprodaji i 20 odsto u maloprodaji”, navode iz Ministarstva.
Puhovac je dodao da je u okviru Odluke o određivanju marže koja se primjenjuje prilikom formiranja cijena naftnih derivata usvojena dopuna kojom se od ograničenja marži izuzimaju benzinske stanice smještene na auto-putevima u RS.
-
Politika3 dana agoZDRAVSTVO NIJE SAMO BIJELI MANTIL: Dragojević Stojić traži veće uvažavanje svih zaposlenih u sistemu
-
Društvo3 dana agoVELIKO SRCE MALIH HEROJA: Djeca iz Banjaluke prikupila 1.650 KM za liječenje Adelise
-
Politika2 dana agoSTEVANDIĆ LJUT NA SNSD?: Ujedinjena Srpska blokirala izbor Komisije za koncesije RS
-
Politika3 dana ago“NE MOŽEMO PODRŽATI NASILJE”: Vuković traži odgovore o upotrebi sile na Palama
-
Politika2 dana agoPONUDE NISU POMOGLE: Mladići sa Pala odbili Dodikove prijedloge i ostali pri protestu
-
Politika3 dana agoDODIK GOVORIO JEDNO, ŠPIRIĆ POTPISAO DRUGO: Apelacioni sud ostaje u Sarajevu
-
Region20 sati agoŠOK NA JADRANU: Restorani zjape prazni, ugostitelji priznali – „Mislili smo da ovako možemo vječno“
-
Politika3 dana agoDODIK U MOSTARU ZAOBIŠAO SRBE? „Helikopter sletio kod partnera, a ne kod sopstvenog naroda“
