Connect with us

Svijet

NEZAPAMĆEN SKANDAL U ITALIJI! Slavne vinarije falsifikuju sopstvena vina

Pojedine čuvene italijanske vinarije otkupljuju jeftino rinfuzno vino iz svih krajeva Italije i potom ga prodaju kao vino sa čuvenim etiketama i zaštićenim porijeklom, objavio je Italijanski TV kanal Rai3.

Na ovom TV kanalu objavljen je istraživački serijal od tri epizode u kome se tvrdi da slavne toskanske vinarije falsifikuju sopstvena vina, prenosi “Vino&fino” pozivajući se na portal Plava kamenica.

Kako je navedeno, razgovori sa učesnicima u ovom poduhvatu, uz prikupljenu dokumentaciju, sugeriše da neke velike vinarije iz Toskane nabavljaju rinfuzna vina iz različitih italijanskih vinskih regija kao što su Veneto, Abruco i Sicilija, i prodaju ih kao toskanska vina čija je cijena i do nekoliko stotina puta veća.

Firma Vedovato iz Veneta je, kako navode novinari, kupila rinfuzno vino u ekvivalentu od 40.000 boca od vinarije Mario Vežoni & Co iz Veneta i potom ga prodala toskanskoj kući Mario Borghi.

Sledeći kupac u lancu je, kako je navedeno, bilo poljoprivredno društvo Ornellaia e Mašeto, legendarna kuća u vlasništvu porodice Freskobaldi, koja u njoj proizvodi neka od najpoznatijih vina.

Vina označena kao falsifikovana novinari su dali iskusnim somelijerima na probu, zajedno sa originalima i, nakon degustacije, dobili odgovor da između pravih i falsifikovanih vina postoje suptilne razlike koje obični kupci ne bi mogli da primete.

U emisiji Report naveli su i čitav niz drugih primjera koji pokazuju do koje mere se u Toskani raširila ova praksa, prenosi b92

Svijet

OBILJEŽAVJU GODIŠNJICU UBISTVA NOVINARA! Hiljade Slovaka na ulicama, traže ostavku Roberta Fica

Hiljade ljudi izašle su na ulice širom Slovačke kako bi obilježili sedmu godišnjicu ubistva istraživačkog novinara i njegove zaručnice. Skupovi su dio talasa protesta protiv proruske politike populističkog premijera Roberta Fica.

Demonstranti su u Bratislavi minutom ćutanja odali počast Jánu Kuciaku i Martini Kušnírová, koji su ubijeni iz vatrenog oružja u svom domu u gradu Velka Maca, istočno od Bratislave, 21. februara 2018.

Ubistva su potakla velike ulične proteste neviđene od antikomunističke Baršunaste revolucije 1989. u Čehoslovačkoj. Politička kriza koja je uslijedila dovela je do pada koalicione vlade na čelu s Ficom. Kuciak je, između ostalog, istraživao moguću korupciju u vladi kada je ubijen.

Fico nedavno posjetio Moskvu

Ljudi su danas aplaudirali roditeljima ubijenog novinara koji su ih pozdravili s pozornice.

“Vjerujem da će naša zajednička borba biti uspješna”, naveo je Jozef Kuciak, Janov otac.

Marián Kočner, preduzetnik koji je bio optužen da je organizova

Nastavi čitati

Svijet

U TOKU PREGOVORI KOJI MIJENJAJU SVIJET! Rusija ima novac, ali i svoje uslove

Rusija bi mogla pristati na korištenje suverene imovine od 300 milijardi dolara zamrznute u Evropi za obnovu Ukrajine, ali će insistirati da se dio novca potroši na jednu petinu zemlje koju kontrolišu snage Moskve, rekla su tri izvora za Reuters.

Rusija i Sjedinjene Američke Države održale su svoje prve razgovore licem u lice o okončanju rata u Ukrajini 18. februara u Saudijskoj Arabiji, a oba predsjednika, prvi čovjek SAD Donald Trump i ruski predsjednik Vladimir Putin rekli su da se nadaju skorom susretu.

Nakon što je Putin poslao trupe u Ukrajinu 2022., Sjedinjene Američke Države i njihovi saveznici zabranili su transakcije s ruskom centralnom bankom i ministarstvom finansija, blokirajući 300 do 350 milijardi dolara suverene ruske imovine, uglavnom evropskih, američkih i britanskih državnih obaveznica koje se drže u evropskom depozitoriju vrijednosnih papira.

Iako su razgovori između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država u vrlo ranoj fazi, jedna ideja koja se iznosi u Moskvi je da bi Rusija mogla predložiti korištenje velikog dijela zamrznutih rezervi za obnovu Ukrajine kao dio mogućeg mirovnog sporazuma, prema tri izvora upućena u to pitanje.

Dijelovi istočne Ukrajine razoreni su ratom i stotine hiljada vojnika ubijeno je ili ranjeno s obje strane, dok su milioni Ukrajinaca pobjegli u evropske zemlje ili Rusiju. Svjetska banka je prije godinu dana procijenila da bi obnova i oporavak koštali 486 milijardi dolara.

Izvori su razgovarali s Reutersom pod uslovom anonimnosti zbog osjetljivosti rasprava i zato što su rasprave samo preliminarne. Kremlj je odbio komentirati.

Ideja da bi Rusija mogla pristati upotrijebiti zamrznuti novac za pomoć u obnovi Ukrajine nije ranije objavljena, a može dati uvid u to oko čega je Rusija spremna pristati na kompromis dok Moskva i Washington nastoje okončati rat, u vrijeme kada se Trump zalaže za pristup SAD-a ukrajinskim mineralima kako bi uzvratio podršku Washingtona.

Glavni ruski zahtjevi za zaustavljanje borbi uključuju povlačenje kijevskih trupa s ukrajinskog teritorija na koji Moskva tvrdi i kraj ukrajinskih ambicija da se pridruži NATO-u. Ukrajina kaže da se Rusija mora povući sa svog teritorija i želi sigurnosne garancije od Zapada. Trumpova administracija kaže da Ukrajina ima nerealne, “iluzorne” ciljeve.

Reuters nije mogao utvrditi jesu li o ideji korištenja zamrznutih sredstava razgovarali ruski i američki kolege na saudijskom sastanku.

Grupa sedam izjavila je 2023. godine da će ruska državna sredstva ostati zamrznuta dok Rusija ne plati štetu koju je nanijela Ukrajini. Trump je rekao da bi volio da se Rusija vrati u G7, skupinu bogatih nacija.

Guvernerka ruske centralne banke Elvira Nabiullina izjavila je u četvrtak da banka nije bila dio nikakvih pregovora o ukidanju sankcija ili odmrzavanju ruskih rezervi.

Ruska zamrznuta državna imovina bila je predmet intenzivne rasprave na Zapadu, a neki predlažu da se ona u biti da Ukrajini kroz složeni “zajam za repatrijaciju”.

Jedan izvor koji je upoznat s raspravama u Moskvi rekao je da bi Rusija mogla prihvatiti do dvije trećine rezervi koje idu za obnovu Ukrajine prema mirovnom sporazumu, pod uvjetom da postoje garancije odgovornosti.

Ostatak bi mogao otići na teritorije pod ruskom kontrolom u istočnoj Ukrajini koje Rusija sada smatra dijelom Rusije, rekao je izvor.

Drugi izvor koji je upoznat s razgovorima rekao je da bi Moskva pristala koristiti novac za obnovu Ukrajine, ali da je prerano govoriti o mogućoj podjeli. Dva izvora naglasila su da je važno razgovarati koje će kompanije dobiti buduće ugovore za obnovu.

Drugi izvor, blizak Kremlju, ali nije izravno uključen u rasprave, rekao je da će Rusija i dalje zahtijevati ukidanje zamrzavanja imovine kao dio postupnog ublažavanja sankcija.

Nekoliko zapadnih zvaničnika, posebno u njemačkoj vladi i Evropskoj centralnoj banci, oklijevalo je jednostavno zaplijeniti državne rezerve, upozoravajući da bi se takav potez mogao suočiti s pravnim izazovima i potkopati euro kao rezervnu valutu.

Ruski funkcioneri opet su upozoravali da je državna konfiskacija imovine protivna načelima slobodnog tržišta, uništava bankovnu sigurnost i nagriza vjeru u rezervne valute. Kao odmazdu, Rusija je izradila nacrt zakona o oduzimanju sredstava kompanijama i investitorima iz takozvanih neprijateljskih država, onih koje su je pogodile sankcijama. Zakon još nije izglasan u donjem domu ruske Državne dume.

U vrijeme kada je imovina zamrznuta, ruska centralna banka rekla je da drži oko 207 milijardi dolara imovine u eurima, 67 milijardi dolara u imovini u američkim dolarima i 37 milijardi dolara u imovini u britanskim funtama.

Također je imao udjele koji se sastoje od 36 milijardi dolara u japanskim jenima, 19 milijardi dolara u kanadskim dolarima, šest milijardi u australskim dolarima i 1,8 milijardi dolara u singapurskim dolarima. Vlasništvo u švicarskim francima iznosilo je oko milijardu dolara.

Rusija izvještava o svojim ukupnim zlatnim i deviznim rezervama od oko 627 milijardi dolara, uključujući zamrznuta sredstva. Vrijednost ruske zamrznute imovine varira ovisno o cijenama obveznica i kretanju valute.

Najveći udjeli u obveznicama banke bili su u državnim obveznicama Kine, Njemačke, Francuske, Britanije, Austrije i Kanade. Zlatne rezerve Rusije držale su se u Rusiji.

Oko 159 milijardi eura imovine upravljala je belgijska klirinška kuća Euroclear Bank početkom prošle godine, saopštio je Euroclear.

Dok je zamrzavanje sredstava razljutilo Moskvu, neki od najotvorenijih ruskih ratnih jastrebova ranije su priznali da bi Rusija na kraju mogla odstupiti od zamrznutih rezervi, pod uslovom da kontrolisana područja ostanu unutar Rusije.

“Predlažem rješenje. Oni plaćaju ovaj novac za našu kupovinu tih teritorija, tih zemalja koje žele biti s nama”, rekla je Margarita Simonjan, direktorica ruske državne televizije RT, 2023. godine.

Područja Ukrajine pod ruskom kontrolom čine oko 1 posto ruskog bruto domaćeg proizvoda, ali neki ekonomisti vjeruju da bi njihov udio mogao brzo rasti ako ostanu s Rusijom kada rat završi. Regije već daju oko 5 posto žetve žitarica u Rusiji.

Nastavi čitati

Svijet

“ON NIJE VAŽAN U PREGOVORIMA O UKRAJINI!” Tramp nastavlja brutalno ponižavati Zelenskog!

Američki predsjednik Donald Trump gostovao je u podcastu Fox Newsa tokom kojeg je govorio o temi okončanja rata u Ukrajini, a i ovu priliku iskoristio je za prozivku ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog.

Tokom razgovora, Trump je rekao kako smatra da Zelenski nije baš važan u pregovorima o Ukrajini te da ne mora biti prisutan tokom pregovora s Rusijom.

“Mislim da nije važno da prisustvuje sastancima. On otežava sklapanje poslova. Promatrao sam ga godinama i gledao sam kako pregovara bez ičega u rukavu. On nema karte u rukavu”, rekao je Trump.

Trump je u ovom intervjuu isprozivao i britanskog premijera Keira Starmera te francuskog predsjednika Emmanuela Macrona.

“Nisu ništa uradili, nisu održali sastanke s Rusima. Macron mi je prijatelj, Starmer je isto tako fin momak, ali nijedan od njih nije uradio ništa na ovom planu”, zaključio je Trump.

Nastavi čitati

Aktuelno