Connect with us

Svijet

NEZAPAMĆENO KRVOPROLIĆE U GAZI: “Ovo nismo vidjeli od 1972.”

Govori se o najmanje 20.000 ubijenih Palestinaca u Gazi otkako je Izrael počeo bombardirati teritoriju nakon Hamasovih napada 7. oktobra.

BBC je odlučio provjeriti što broj mrtvih u Gazi otkriva o sukobu. U prosjeku, gotovo 300 ljudi ubijeno je svaki dan od početka sukoba, isključujući sedmodnevni prekid vatre, pokazuju podaci ministarstva zdravstva Gaze kojim upravlja Hamas.

Regionalni direktor hitnih službi Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Richard Brennan kaže da ove brojke o žrtvama smatra vjerodostojnima. Brojanje mrtvih izazov je u bilo kojoj ratnoj zoni, a ljekari u Gazi kažu da će broj mrtvih vjerovatno biti znatno veći jer ne uključuje tijela zakopana ispod ruševina uništenih zgrada ili ona koja nisu odvezena u bolnice.

BBC je detaljno proučio brojke, uporedio ih s drugim sukobima i provjerio uticaj na mlado stanovništvo Gaze. Brzina ubijanja u ovom ratu bila je “izuzetnno visoka”, kaže profesor Michael Spagat, koji se specijalizovao za ispitivanje broja poginulih u sukobima širom svijeta.

Spagat je tako proučavao broj poginulih u ratu u Iraku 2003., građanskom sukobu u Kolumbiji, ratovima u Demokratskoj Republici Kongo, ali i prethodnim ratovima između Izraela i Gaze.

“Unutar niza ratova u Gazi koji se protežu od 2008., trenutni je bez presedana i po broju ubijenih ljudi i po neselektivnom ubijanju”, uvjeren je.

Brojka od 20.000 predstavlja gotovo 1% od 2.2 miliona stanovnika Gaze. BBC je razgovarao s vojnim analitičarima koji su opisali široku paletu bombi koje koristi Izrael – neke teške oko 45 kilograma, a druge čak 9000 kilograma – kao faktor koji je pridonio razmjeru smrtnih slučajeva u ovom sukobu.

Biti u blizini udara najvećih bombi je poput “surfanja po Zemlji dok udarni talas trenutno pretvara tlo u tekućinu”, objasnio je Marc Garlasco, bivši viši obavještajni analitičar u Pentagonu i bivši UN-ov istražitelj ratnih zločina. Ono što te bombe čini još pogubnijima jest činjenica da Gaza ima vrlo visoku gustoću naseljenosti.

Pojas Gaze je dug 41 kilometar i širok 10 kilometara. U prosjeku je prije sukoba u Gazi bilo više od 5700 ljudi po kvadratnom kilometru, vrlo slično prosječnoj gustoći u Londonu. Izrael je započeo vojnu kampanju u Gazi nakon Hamasovih napada u kojima je ubijeno 1200 ljudi, većinom civila.

Tri mjeseca kasnije, suočava se sa sve većim pritiskom zbog broja civilnih žrtava. U svjetskim sukobima između 2011. i 2021., u prosjeku 90% žrtava bili su civili kada je eksplozivno oružje korišteno u naseljenim područjima, prema istraživačkoj grupii Action on Armed Violence.

Prema američkim obavještajnim procjenama u koje je CNN imao uvid, Izrael je u ovom ratu bacio više od 29.000 bombi na Gazu od početka rata do sredine decembra, od čega 40-45% nenavođenih. Garlasco ističe kako nenavođene bombe “mogu promašiti cilj do 30 metara, što je razlika između pogotka Hamasovog štaba i stana prepunog civila”, prenosi Index.

Svijet

EU UVODI NOVA PRAVILA O VOZAČKIM DOZVOLAMA: Važiće 15 godina, a u planu veliki niz promjena za vozače

Nova pravila imaju za cilj povećanje bezbjednosti na putevima i smanjenje broja saobraćajnih nezgoda.

Evropski parlament je u utorak podržao nova pravila EU o vozačkim dozvolama, koja bi sada trebalo da važe 15 godina, dok bi za vozače početnike bio uveden dvogodišnji probni period sa strožim pravilima i sankcijama.

Evropski parlament je u utorak na plenarnoj sjednici u Strazburu podržao revidirana pravila EU o vozačkim dozvolama, odredbe o novim vozačima, digitalne dozvole i zabrane vožnje.

Nova pravila imaju za cilj povećanje bezbjednosti na putevima i smanjenje broja saobraćajnih nezgoda, koje godišnje odnesu skoro 20.000 života, saopštio je Evropski parlament.

Vozačke dozvole sada moraju da uključuju i testove o poznavanju mrtvih uglova, sistema pomoći vozaču, bezbjednog otvaranja vrata i opasnosti korišćenja mobilnog telefona tokom vožnje.

Zahvaljujući zahtjevima poslanika Evropskog parlamenta, veći naglasak će biti stavljen na svijest o rizicima za pješake, djecu, bicikliste i druge ranjive učesnike u saobraćaju tokom obuke i testiranja, saopštio je EP.

Vozačke dozvole za automobile i motocikle trebalo bi da važe 15 godina, ali države članice imaju mogućnost da skrate rok važenja na 10 godina ako vozačka dozvola služi i kao lični dokument.

Dozvole za vožnju kamiona i autobusa važiće pet godina. Države članice mogu skratiti rok važenja za vozače starije od 65 godina kako bi zahtijevale češće ljekarske preglede ili kurseve osvježavanja znanja.

Za prvo izdavanje ili obnavljanje vozačke dozvole, vozači treba da prođu ljekarski pregled, uključujući pregled vida i kardiovaskularnog sistema.

Državama članicama se daje mogućnost da zahtevaju od vozača automobila i motocikala da popune obrazac za samoprocjenu umjesto ljekarskog pregleda ili da uspostave nacionalni sistem za procjenu sposobnosti za vožnju.

Po prvi put, pravila EU utvrđuju probni period od najmanje dvije godine za neiskusne vozače. Takođe će se suočiti sa strožim pravilima i sankcijama za vožnju pod dejstvom alkohola i nekorišćenje sigurnosnih pojaseva ili dječjih sjedišta.

Pored toga, sedamnaestogodišnjaci će moći da dobiju vozačku dozvolu za automobil (kategorija B), ali će morati da budu u pratnji iskusnog vozača dok ne napune 18 godina. Da bi se ublažio nedostatak profesionalnih vozača, nova pravila dozvoljavaju osamnaestogodišnjacima da dobiju dozvolu za vožnju kamiona (kategorija C), a dvadesetjednogodišnjacima da dobiju dozvolu za vožnju autobusa (kategorija D), pod uslovom da posjeduju sertifikat o stručnoj osposobljenosti. U suprotnom, minimalna starost za takve dozvole je 21 i 24 godine, respektivno.

Da bi se spriječilo izbjegavanje kazni izrečenih u inostranstvu, informacije o oduzimanju, opozivu ili ograničenju vozačke dozvole biće proslijeđene državi članici koja ju je izdala, radi prekograničnog sprovođenja kazni.

Nacionalne vlasti će morati da se međusobno obavještavaju bez nepotrebnog odlaganja o zabranama vožnje izrečenim za najteže saobraćajne prekršaje, uključujući vožnju pod uticajem alkohola ili droga, učešće u smrtonosnoj nesreći i prekomjernu brzinu (npr. vožnja 50 km/h preko ograničenja).

Nova pravila predviđaju da će digitalna vozačka dozvola, dostupna na mobilnom telefonu, postepeno postati glavni format za vozačke dozvole u ​​EU.

Međutim, poslanici Evropskog parlamenta su osigurali da građani imaju pravo da zatraže fizičku dozvolu ako žele, koja će biti izdata bez nepotrebnog odlaganja, po pravilu u roku od tri nedjelje.

Nova pravila će stupiti na snagu 20 dana nakon objavljivanja u Službenom listu Evropske unije. Države članice će imati tri godine da ih transponuju u nacionalno zakonodavstvo i dodatnu godinu da se pripreme za njihovu implementaciju.

Revidirana pravila EU o vozačkim dozvolama dio su paketa bezbednosti u saobraćaju koji je Komisija predstavila u martu 2023. Njegov cilj je poboljšanje bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju i što veće približavanje nuli smrtnih slučajeva u saobraćaju do 2050. godine (“vizija nula“), podsjeća EP.

Nastavi čitati

Uncategorized

Poljska prijeti presretanjem aviona Putina, KREMLJ OŠTRO REAGOVAO

Najavljivani sastanak američkog državnog sekretara Marka Rubija i ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova, koji je trebalo da bude uvod u sastanak američkog predsjednika Donalda Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina u Budimpešti, iznenada je odgođen, a sada je došlo i do novih tenzija između Poljske i Rusije.

Pitanje: Zašto je Poljska upozorila da avion Putina ne leti iznad njene teritorije?

Odgovor: Poljski ministar inostranih poslova izjavio je da nezavisni poljski sud može naložiti presretanje aviona ruskog predsjednika ukoliko on uđe u poljski vazdušni prostor, što predstavlja dio šireg konteksta podrške Ukrajini i pravne prijetnje Rusiji.

Naime, Moskva je optužila Poljsku za prijetnje “terorističkim aktima usmjerenim protiv aviona ruskog predsjednika Vladimira Putina”, što predstavlja novo zaoštravanje odnosa između dviju zemalja,

Optužbe su uslijedile nakon izjave poljskog ministra inostranih poslova o mogućem presretanju i hapšenju ruskog lidera.

Ruski ministar inostranih poslova Sergej Lavrov izjavio je za ruske državne medije TASS:

“Poljaci su sada spremni sami izvršiti terorističke akte.”

„Nedavno sam čuo da je gospodin (poljski ministar inostranih poslova Radosła) Sikorski prijetio da bezbjednost Putinovog aviona neće biti zagarantovana u poljskom vazdušnom prostoru ako bi letio u Budimpeštu na predloženi samit s (američkim predsjednikom Donaldom) Trampom“, dodao je Lavrov, prenosi Index.hr.

Lavrov je takođe podsjetio na zvaničnu sudsku odluku u Poljskoj koja, kako tvrdi, „u suštini opravdava teroristički napad na Sjeverni tok“, gasovod koji povezuje Rusiju i Njemačku, a koji je oštećen u napadu 2022. godine.

“Sada ministar inostranih poslova kaže da će, ako poljski sud to zatraži, blokirati slobodno kretanje aviona ruskog lidera”, istakao je Lavrov.

Šta je rekao Sikorski?
Komentari Lavrova dolaze u vrijeme pojačanih tenzija između dviju zemalja, pri čemu Poljska snažno podržava Ukrajinu tokom sukoba koji traje već skoro četiri godine. U septembru je navodni upad ruskog drona izazvao oštru reakciju ove članice NATO, koja je poručila da sa saveznicima radi na odgovoru.

Ranije u utorak, ministar inostranih poslova Poljske Radosłav Sikorski izjavio je da ne može garantovati da avion Vladimira Putina neće biti prisiljen da sleti na teritoriju Poljske ako bi putovao na sastanak sa Donaldom Trampom, kako bi mogao biti priveden i izručen sudu u Hagu.

„Ne mogu garantovati da nezavisni poljski sud neće naložiti vladi da presretne takav avion kako bi osumnjičenog predali sudu u Hagu“, rekao je Sikorski poljskim medijima.

Sastanak Putina i Trampa
Iako se predloženi sastanak Trampa i Putina u Budimpešti za sada otkazan, Lavrov je oštro reagovao na izjavu Sikorskog. Odluka da Putin ipak neće putovati u Budimpeštu donesena je još prije ovih izjava. Naime, Lavrov je već u ponedjeljak razgovarao sa američkim državnim sekretarom Markom Rubiom, kada je odlučeno da se sastanak dvojice predsjednika za sada neće održati.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je u utorak da nema žurbe za sastanak Trampa i Putina, rekavši da je za to „potrebna ozbiljna priprema“.

Podsjećamo, Tramp je u četvrtak (16. oktobra) telefonom razgovarao sa Putinom. Američki predsjednik je nakon toga izjavio da je njihov razgovor bio veoma produktivan i da su se dvojica lidera “saglasila da će sljedeće nedjelje biti održan sastanak savjetnika na visokom nivou”.

Nastavi čitati

Svijet

ORBAN NAGLASIO DA PRIPREME ZA SAMIT I DALJE TRAJU: “Biće održano kada dođe vrijeme za to”

Pripreme za mirovni samit između predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa i predsjednika Rusije Vladimira Putina u Budimpešti i dalje su u toku, izjavio je mađarski premijer Viktor Orban.

Na svom nalogu na Fejsbuku, Orban je napisao da je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto trenutno u Vašingtonu i da se razgovori nastavljaju, iako datum sastanka još uvijek nije utvrđen, prenio je Rojters.

– Samit će biti održan kada za to dođe vrijeme – poručio je Orban.

Prema ranijim najavama, Tramp i Putin su planirali da se sastanu u Mađarskoj kako bi razgovarali o mogućem rešenju rata u Ukrajini.

Međutim, planovi su pauzirani nakon što je Moskva odbila prijedlog za trenutni prekid vatre, čime su dovedeni u pitanje pokušaji pokretanja pregovora.

Tramp je rekao da “ne želi uzaludan sastanak” sa Putinom, ali je nagovijestio da bi određeni pomaci mogli uskoro da uslijede, dodavši da će “javnost biti obavještena u naredna dva dana”.

Nastavi čitati

Aktuelno