Connect with us

Svijet

NEZAPAMĆENO KRVOPROLIĆE U GAZI: “Ovo nismo vidjeli od 1972.”

Govori se o najmanje 20.000 ubijenih Palestinaca u Gazi otkako je Izrael počeo bombardirati teritoriju nakon Hamasovih napada 7. oktobra.

BBC je odlučio provjeriti što broj mrtvih u Gazi otkriva o sukobu. U prosjeku, gotovo 300 ljudi ubijeno je svaki dan od početka sukoba, isključujući sedmodnevni prekid vatre, pokazuju podaci ministarstva zdravstva Gaze kojim upravlja Hamas.

Regionalni direktor hitnih službi Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Richard Brennan kaže da ove brojke o žrtvama smatra vjerodostojnima. Brojanje mrtvih izazov je u bilo kojoj ratnoj zoni, a ljekari u Gazi kažu da će broj mrtvih vjerovatno biti znatno veći jer ne uključuje tijela zakopana ispod ruševina uništenih zgrada ili ona koja nisu odvezena u bolnice.

BBC je detaljno proučio brojke, uporedio ih s drugim sukobima i provjerio uticaj na mlado stanovništvo Gaze. Brzina ubijanja u ovom ratu bila je “izuzetnno visoka”, kaže profesor Michael Spagat, koji se specijalizovao za ispitivanje broja poginulih u sukobima širom svijeta.

Spagat je tako proučavao broj poginulih u ratu u Iraku 2003., građanskom sukobu u Kolumbiji, ratovima u Demokratskoj Republici Kongo, ali i prethodnim ratovima između Izraela i Gaze.

“Unutar niza ratova u Gazi koji se protežu od 2008., trenutni je bez presedana i po broju ubijenih ljudi i po neselektivnom ubijanju”, uvjeren je.

Brojka od 20.000 predstavlja gotovo 1% od 2.2 miliona stanovnika Gaze. BBC je razgovarao s vojnim analitičarima koji su opisali široku paletu bombi koje koristi Izrael – neke teške oko 45 kilograma, a druge čak 9000 kilograma – kao faktor koji je pridonio razmjeru smrtnih slučajeva u ovom sukobu.

Biti u blizini udara najvećih bombi je poput “surfanja po Zemlji dok udarni talas trenutno pretvara tlo u tekućinu”, objasnio je Marc Garlasco, bivši viši obavještajni analitičar u Pentagonu i bivši UN-ov istražitelj ratnih zločina. Ono što te bombe čini još pogubnijima jest činjenica da Gaza ima vrlo visoku gustoću naseljenosti.

Pojas Gaze je dug 41 kilometar i širok 10 kilometara. U prosjeku je prije sukoba u Gazi bilo više od 5700 ljudi po kvadratnom kilometru, vrlo slično prosječnoj gustoći u Londonu. Izrael je započeo vojnu kampanju u Gazi nakon Hamasovih napada u kojima je ubijeno 1200 ljudi, većinom civila.

Tri mjeseca kasnije, suočava se sa sve većim pritiskom zbog broja civilnih žrtava. U svjetskim sukobima između 2011. i 2021., u prosjeku 90% žrtava bili su civili kada je eksplozivno oružje korišteno u naseljenim područjima, prema istraživačkoj grupii Action on Armed Violence.

Prema američkim obavještajnim procjenama u koje je CNN imao uvid, Izrael je u ovom ratu bacio više od 29.000 bombi na Gazu od početka rata do sredine decembra, od čega 40-45% nenavođenih. Garlasco ističe kako nenavođene bombe “mogu promašiti cilj do 30 metara, što je razlika između pogotka Hamasovog štaba i stana prepunog civila”, prenosi Index.

Svijet

Putin postavio logično pitanje! AKO AMERIKA KUPUJE NAŠE GORIVO, ZAŠTO NE BI MOGLA INDIJA?

– Sjedinjene Američke Države i dalje kupuju gorivo od Rusije za svoje nuklearne elektrane, ali smatraju da Indija nema pravo da kupuje ruske energetske resurse, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin, navodeći da, ako SAD imaju pravo da kupuju rusko gorivo, zašto to ne bi mogla i Indija. Ruski predsednik je intervjuu za televizijski kanal India tudej rekao da je Moskva spremna da razgovara o kupovini ruskog goriva od strane Indije, uključujući i sa predsednikom SAD Donaldom Trampom.

On je ocenio da ovo pitanje zaslužuje pažljivo razmatranje. U avgustu su SAD uvele dodatnih 25 odsto carine na indijske proizvode, pruski Komersant.

Vašington je ovaj potez objasnio kao pokušaj da se Nju Delhi spreči da kupuje rusku naftu i naftne derivate.

Komentarišući nedavne razgovore u Moskvi sa specijalnim izaslanikom SAD Stivom Vitkofom, Putin je rekao da je moglo detaljno da se razgovara o svim odredbama američkog plana za ukrajinsko rešenje.

“Bio je to konkretan, detaljan razgovor. U nekim slučajevima smo rekli ‘Da, o tome se može razgovarati’, ali o drugim tačkama se ne možemo složiti”, rekao je u intervjuu za Indija tudej, preneo je Komersant

Putin je takođe naglasio da je prerano komentarisati napredak pregovaračkog procesa.

Ruski predsednik je napomenuo da, po njegovom mišljenju, predsednik SAD Donald Tramp iskreno želi da reši sukob.

Ranije ove nedelje, Putin se u Moskvi sastao sa Vitkofom i zetom Donalda Trampa, Džaredom Kušnerom, preneo je Interfaks.
Rusija i Sjedinjene Države su se složile da ne otkrivaju suštinu razgovora.

(Tanjug)

Nastavi čitati

Svijet

MOSKVA SPREMA ODGOVOR za slučaj da EU zaplijeni njenu imovinu

Rusija priprema uzvratne mjere u slučaju da Evropska unija zaplijeni njenu zamrznutu imovinu, izjavila je u četvrtak, 4. decembra, portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

“Sve nezakonite radnje koje se tiču naše imovine neće ostati bez odgovora. Paket kontramjera već je u pripremi, za slučaj stvarne krađe i zapljene imovine Ruske Federacije”, rekla je Zaharova, prenose RIA Novosti.

Ona je ideju EU o upotrebi ruske zamrznute imovine za pomoć Ukrajini nazvala neadekvatnom, ocjenjujući da bi taj plan naštetio samo EU, prenosi Tanjug.

Govoreći o odbijanju EU da primi isporuke ruskih energenata, ona je rekla da ”Evropljani snose teret finansiranja geopolitičkih zločina rukovodstva EU”.

”EU sistematski izvještava o navodnim uspjesima postignutim u odvikavanju od ruskih energetskih resursa i strašno je ponosna na to. Evropski građani se ubjeđuju da je isključivanje ruskih ugljovodonika sa evropskog tržišta nevjerovatno dostignuće briselske birokratije, garancija bezbjednosti i prosperiteta EU. Ono što iznose je čista besmislica koja ne izdržava nikakvu provjeru. Nepromišljen, lud i potpuno zabludni prekid uvoza ruskih energenata nanio je ozbiljan udarac EU. Napuštanjem uspostavljene energetske saradnje sa našom zemljom, EU se suočava sa naglim povećanjem cijena gasa i, kao rezultat toga, cijena električne energie”, smatra Zaharova. Prema njenim riječima, običnim Evropljanima se uskraćuje glas i uskraćuje im se mogućnost da iznesu svoje mišljenje.

”Najviši zvaničnici EU bukvalno iscrpljuju novac iz džepova svakog običnog Evropljanina. U međuvremenu, evropska preduzeća su primorana da plaćaju dva do tri puta više za struju od američkih kompanija, a četiri i po puta više za gas”, rekla je portparolka.

Nastavi čitati

Svijet

EVROPLJANI MRZE TRAMPA? Polovina stanovništva EU predsjednika Amerike SMATRA NEPRIJATELJEM

Gotovo polovina Evropljana vidi američkog predsjednika Donalda Trampa kao “neprijatelja Evrope”, znatno više njih ocijenjuje da je rizik od rata sa Rusijom visok, a više od dve trećine vjeruje da njihova zemlja ne bi mogla da se odbrani u slučaju takvog sukoba, pokazalo je istraživanje urađeno u devet evropskih zemalja za parisku platformu za debate o evropskim pitanjima Gran kontinan.

Istraživanje je pokazalo da gotovo tri četvrtine ispitanika želi da njihova zemlja ostane u EU, dok skoro isti procenat smatra da je izlazak iz Evropske unije naštetio Velikoj Britaniji, prenosi “Gardijan”. Profesor političkih nauka i osnivač agencije za ispitivanje javnog mnjenja Kluste17, Žan-Iv Dormažan rekao je da se Evropa ne suočava samo sa rastućim rizicima, već prolazi kroz transformaciju svog istorijskog, geopolitičkog i političkog okruženja.

– Ukupna slika istraživanja prikazuje Evropu koja je anksiozna, duboko svjesna svojih ranjivosti i koja se teško projektuje pozitivno u budućnost – istakao je on.

Prema istraživanju, u prosjeku 48 odsto ljudi u devet zemalja smatra Trampa otvorenim protivnikom – od 62 odsto u Belgiji i 57 procenata u Francuskoj do 37 odsto u Hrvatskoj i 19 procenata u Poljskoj.

– Na čitavom kontinentu, “trampizam” se jasno smatra neprijateljskom silom – rekao je Dormažan i dodao da se taj stav učvršćuje, jer je manje ljudi nego u decembru 2024. Trampa opisalo kao “ni prijatelja ni neprijatelja”, a više kao izričito neprijateljski nastrojenog.

Ipak, Evropljani i dalje smatraju da je odnos sa SAD strateški važan: na pitanje kakav stav EU treba da zauzme prema američkoj vladi, najpopularnija opcija – 48 odsto, bila je – kompromis.

Istraživanje sprovedeno u Francuskoj, Italiji, Španiji, Njemačkoj, Poljskoj, Portugalu, Hrvatskoj, Belgiji i Holandiji pokazalo je i da relativna većina – 51 odsto smatra da je rizik od otvorenog rata sa Rusijom u narednim godinama visok, dok 18 procenata ocijenjuje da je veoma visok.

Dormažan je rekao da bi takav rezultat “pre samo nekoliko godina bio nezamisliv i da ukazuje na zaokret u evropskom javnom mnjenju ka novom geopolitičkom režimu, u kojem se mogućnost direktnog sukoba na kontinentu sada široko prihvata kao realna”.

Glas Srpske

Nastavi čitati

Aktuelno