Connect with us

Svijet

NEZAPAMĆENO KRVOPROLIĆE U GAZI: “Ovo nismo vidjeli od 1972.”

Govori se o najmanje 20.000 ubijenih Palestinaca u Gazi otkako je Izrael počeo bombardirati teritoriju nakon Hamasovih napada 7. oktobra.

BBC je odlučio provjeriti što broj mrtvih u Gazi otkriva o sukobu. U prosjeku, gotovo 300 ljudi ubijeno je svaki dan od početka sukoba, isključujući sedmodnevni prekid vatre, pokazuju podaci ministarstva zdravstva Gaze kojim upravlja Hamas.

Regionalni direktor hitnih službi Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Richard Brennan kaže da ove brojke o žrtvama smatra vjerodostojnima. Brojanje mrtvih izazov je u bilo kojoj ratnoj zoni, a ljekari u Gazi kažu da će broj mrtvih vjerovatno biti znatno veći jer ne uključuje tijela zakopana ispod ruševina uništenih zgrada ili ona koja nisu odvezena u bolnice.

BBC je detaljno proučio brojke, uporedio ih s drugim sukobima i provjerio uticaj na mlado stanovništvo Gaze. Brzina ubijanja u ovom ratu bila je “izuzetnno visoka”, kaže profesor Michael Spagat, koji se specijalizovao za ispitivanje broja poginulih u sukobima širom svijeta.

Spagat je tako proučavao broj poginulih u ratu u Iraku 2003., građanskom sukobu u Kolumbiji, ratovima u Demokratskoj Republici Kongo, ali i prethodnim ratovima između Izraela i Gaze.

“Unutar niza ratova u Gazi koji se protežu od 2008., trenutni je bez presedana i po broju ubijenih ljudi i po neselektivnom ubijanju”, uvjeren je.

Brojka od 20.000 predstavlja gotovo 1% od 2.2 miliona stanovnika Gaze. BBC je razgovarao s vojnim analitičarima koji su opisali široku paletu bombi koje koristi Izrael – neke teške oko 45 kilograma, a druge čak 9000 kilograma – kao faktor koji je pridonio razmjeru smrtnih slučajeva u ovom sukobu.

Biti u blizini udara najvećih bombi je poput “surfanja po Zemlji dok udarni talas trenutno pretvara tlo u tekućinu”, objasnio je Marc Garlasco, bivši viši obavještajni analitičar u Pentagonu i bivši UN-ov istražitelj ratnih zločina. Ono što te bombe čini još pogubnijima jest činjenica da Gaza ima vrlo visoku gustoću naseljenosti.

Pojas Gaze je dug 41 kilometar i širok 10 kilometara. U prosjeku je prije sukoba u Gazi bilo više od 5700 ljudi po kvadratnom kilometru, vrlo slično prosječnoj gustoći u Londonu. Izrael je započeo vojnu kampanju u Gazi nakon Hamasovih napada u kojima je ubijeno 1200 ljudi, većinom civila.

Tri mjeseca kasnije, suočava se sa sve većim pritiskom zbog broja civilnih žrtava. U svjetskim sukobima između 2011. i 2021., u prosjeku 90% žrtava bili su civili kada je eksplozivno oružje korišteno u naseljenim područjima, prema istraživačkoj grupii Action on Armed Violence.

Prema američkim obavještajnim procjenama u koje je CNN imao uvid, Izrael je u ovom ratu bacio više od 29.000 bombi na Gazu od početka rata do sredine decembra, od čega 40-45% nenavođenih. Garlasco ističe kako nenavođene bombe “mogu promašiti cilj do 30 metara, što je razlika između pogotka Hamasovog štaba i stana prepunog civila”, prenosi Index.

Related Topics:

Svijet

DRAMA U SIBIRU! Stotine ljudi zarobljene na -18 u koloni dugoj 85 km, PONESTAJE IM HRANE I GORIVA!

Stotine automobila stoje u koloni dugoj 85 kilometara na cesti kod Bajkala u Sibiru, a ljudima u hladnim vozilima ponestaje hrane, vode i goriva dok se temperature spuštaju na minus 18 stepeni, javlja ruski portal Meduza.

Kolona se proteže od naselja Vidrino do grada Kultuka, a mnogi putnici tvrde da ne mogu krenuti već više od devet sati.

Među onima koji su zaglavili na putu nalaze se i porodice s djecom. Mnogi su cijelu noć proveli u automobilima, brinući se hoće li moći održavati grijanje jer rezerve goriva nestaju.

Prema prvim informacijama, kolaps je uzrokovan poledicom i teškim kamionima koji su zatvorili prolaz putničkim vozilima. Lokalni stanovnici tvrde da se isto događa svake godine i da kombinacija mokrog snijega, leda i teretnih vozila redovno pretvara ovu dionicu puta R-258 u ledenu zamku iz koje se teško izvući.

 

Putnici navode da nemaju kuda otići jer je riječ o područjima sa malo sadržaja, a saobraćajne službe sporo rješavaju blokadu zbog niskih temperatura i klizavog kolovoza. Ljudi se boje da bi neko mogao stradati od hladnoće ako se saobraćaj uskoro ne pokrene.

 

Nastavi čitati

Svijet

ZELENSKI I MAKRON NA SASTANKU! Razgovor o postizanju pravednog i trajnog mira u Ukrajini

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sastao se danas sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom u Jelisejskoj palati.

Bilateralni razgovor je u toku, prenosi francuska televizija BFM.

Iz Predsjedništva je ranije najavljeno da će Makron i Zelenski razgovarati o postizanju pravednog i trajnog mira u Ukrajini u nastavku nedavnih razgovora iz Ženeve o američkom mirovnom planu u teškoj koordinaciji sa evropskim partnerima.

Jelisejska palata je saopštila da će razgovarati i o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu u okviru „koalicije voljnih“.

Nakon sastanka Makrona i Zelenskog, planirana je konferencija za novinare.

Takođe je planirano da Zelenski posjeti proizvodne pogone francuske kompanije Daso, prenosi Ukrinform.

Nastavi čitati

Svijet

SIJARTO: „Orban više ne traži dozvole iz Berlina, MAĐARSKA VODI POLITIKU SVOJIH INTERESA!“

Dani kada je mađarskom premijeru Viktoru Orbanu bila potrebna dozvola Berlina da bi nešto preduzeo, odavno su prošli, izjavio je danas ministar spoljnih poslova i trgovine Mađarske Peter Sijarto, dodajući da Mađarska vodi politiku zasnovanu na nacionalnim interesima „što uključuje i kontakte sa Rusijom“.

„Vremena kada je Budimpešta morala da traži dozvolu iz Berlina ostala su iza nas. Premijeru Mađarske ne treba ničija dozvola, ni berlinska ni briželska“, rekao je Sijarto osvrćući se na izjavu njemačkog kancelara Fridriha Merca da je posjeta Orbana Moskvi bila „bez evropskog mandata“.

Komentarišući kritike na račun prošlonedjeljnog mađarsko-ruskog samita, Sijarto je rekao da odbacuje, kako je naveo, „politiku pristajanja na malu ulogu“, po kojoj Mađarska ne smije da sagledava svijet iz sopstvene perspektive, već mora stalno da se „usklađuje sa nekim drugim“, prenosi MTI.

„Oni koji su se ranije orijentisali prema Moskvi, sada gledaju ka Briselu i evropskom ekstremno liberalnom mejnstrimu“, rekao je Sijarto, dodajući da ti krugovi imaju „opsesivnu potrebu“ da se usaglase sa stavovima dominantnim u Zapadnoj Evropi.

Suprotno tome, mađarska vlada vodi isključivo politiku zasnovanu na nacionalnim interesima, što uključuje i stalne kontakte sa Rusijom, rekao je šef mađarske diplomatije.

„Ne možemo sebi da priuštimo prekid diplomatskih kanala sa zemljom od koje dobijamo veliki dio energetskih isporuka, i koja, sviđalo se to nekome ili ne, ostaje značajan faktor evropske i globalne bezbjednosti“, istakao je Sijarto.

Reagujući na izjave lidera Evropske narodne partije (EPP) Manfreda Vebera da je mađarska vlada sve izolovanija, dok bi lider opozicione stranke Tisa Peter Mađar „otvorio vrata Evrope“, Sijarto je ocijenio da bi to „otvorilo vrata migrantima i gurnulo Mađarsku u rat“.

Dodao je da o izolaciji ne mogu da govore oni koji, poput Vebera, „nisu dobrodošli ni na jednom ozbiljnom mjestu“, dok je mađarski premijer u mjesec dana razgovarao i u Vašingtonu i u Moskvi.

Zaključio je da je „evropska preratna elita veoma frustrirana“, jer je postalo jasno da su „politike proteklih godina doživjele neuspjeh“ i ostavile EU bez uticaja na rješavanje konflikata na kontinentu.

Nastavi čitati

Aktuelno