Svijet

NEZAPAMĆENO KRVOPROLIĆE U GAZI: “Ovo nismo vidjeli od 1972.”

Govori se o najmanje 20.000 ubijenih Palestinaca u Gazi otkako je Izrael počeo bombardirati teritoriju nakon Hamasovih napada 7. oktobra.

BBC je odlučio provjeriti što broj mrtvih u Gazi otkriva o sukobu. U prosjeku, gotovo 300 ljudi ubijeno je svaki dan od početka sukoba, isključujući sedmodnevni prekid vatre, pokazuju podaci ministarstva zdravstva Gaze kojim upravlja Hamas.

Regionalni direktor hitnih službi Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Richard Brennan kaže da ove brojke o žrtvama smatra vjerodostojnima. Brojanje mrtvih izazov je u bilo kojoj ratnoj zoni, a ljekari u Gazi kažu da će broj mrtvih vjerovatno biti znatno veći jer ne uključuje tijela zakopana ispod ruševina uništenih zgrada ili ona koja nisu odvezena u bolnice.

BBC je detaljno proučio brojke, uporedio ih s drugim sukobima i provjerio uticaj na mlado stanovništvo Gaze. Brzina ubijanja u ovom ratu bila je “izuzetnno visoka”, kaže profesor Michael Spagat, koji se specijalizovao za ispitivanje broja poginulih u sukobima širom svijeta.

Spagat je tako proučavao broj poginulih u ratu u Iraku 2003., građanskom sukobu u Kolumbiji, ratovima u Demokratskoj Republici Kongo, ali i prethodnim ratovima između Izraela i Gaze.

“Unutar niza ratova u Gazi koji se protežu od 2008., trenutni je bez presedana i po broju ubijenih ljudi i po neselektivnom ubijanju”, uvjeren je.

Brojka od 20.000 predstavlja gotovo 1% od 2.2 miliona stanovnika Gaze. BBC je razgovarao s vojnim analitičarima koji su opisali široku paletu bombi koje koristi Izrael – neke teške oko 45 kilograma, a druge čak 9000 kilograma – kao faktor koji je pridonio razmjeru smrtnih slučajeva u ovom sukobu.

Biti u blizini udara najvećih bombi je poput “surfanja po Zemlji dok udarni talas trenutno pretvara tlo u tekućinu”, objasnio je Marc Garlasco, bivši viši obavještajni analitičar u Pentagonu i bivši UN-ov istražitelj ratnih zločina. Ono što te bombe čini još pogubnijima jest činjenica da Gaza ima vrlo visoku gustoću naseljenosti.

Pojas Gaze je dug 41 kilometar i širok 10 kilometara. U prosjeku je prije sukoba u Gazi bilo više od 5700 ljudi po kvadratnom kilometru, vrlo slično prosječnoj gustoći u Londonu. Izrael je započeo vojnu kampanju u Gazi nakon Hamasovih napada u kojima je ubijeno 1200 ljudi, većinom civila.

Tri mjeseca kasnije, suočava se sa sve većim pritiskom zbog broja civilnih žrtava. U svjetskim sukobima između 2011. i 2021., u prosjeku 90% žrtava bili su civili kada je eksplozivno oružje korišteno u naseljenim područjima, prema istraživačkoj grupii Action on Armed Violence.

Prema američkim obavještajnim procjenama u koje je CNN imao uvid, Izrael je u ovom ratu bacio više od 29.000 bombi na Gazu od početka rata do sredine decembra, od čega 40-45% nenavođenih. Garlasco ističe kako nenavođene bombe “mogu promašiti cilj do 30 metara, što je razlika između pogotka Hamasovog štaba i stana prepunog civila”, prenosi Index.

Svijet

Zelenski spreman za sastanak sa Putinom, ALI PONOVO IMA JEDAN USLOV!

Spreman sam da se sastanem sa američkim liderom Donaldom Trampom i ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u trilateralnom ili bilateralnom formatu bez preduslova, ali ne u Moskvi, izjavio je Vladimir Zelenski u intervjuu za TV „Skaj njuz“.

„Spreman sam da se sastanem bez ikakvih uslova“, objavio je, naglašavajući da ne namjerava da putuje u Moskvu na razgovore, ali je spreman da razmotri prijedloge za sastanak u bilo kojoj zemlji osim u Rusiji. Zelenski je takođe potvrdio da je Ukrajina spremna za prekid vatre.

„Nadali smo se da će predsjednik Tramp pregovarati o prekidu vatre. Spremni smo za prekid vatre“, poručio je šef ukrajinskog režima.

Prethodno, tokom posjete Kini početkom septembra, Putin je poručio da je spreman da se sastane sa Zelenskim i da ga čeka u Moskvi.

Rusija je više puta isticala da je pritisak na Rusiju u vezi sa ukrajinskim rješenjem uzaludan i da ona ima svoj stav o prekidu vatre, piše Sputnjik.

ATV

Nastavi čitati

Svijet

Bivša kancelarka Merkel upozorila: EVROPA SE MORA UJEDINITI

Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel pozvala je Evropsku uniju da se ujedini u svjetlu ratova i kriza, kao i protekcionističkih politika američkog predsjednika Donalda Trampa te se založila za reforme bloka s 27 članica, javlja njemačka agencija dpa.

Bivša čelnica konzervativne Hrišćansko-demokratske unije (CDU) govorila je na simpoziju Zaklade Konrad Adenauer (KAS), povezane s CDU-om, o Lisabonskom ugovoru EU-a.

Dok posmatra geopolitičke poteškoće za Evropu kada je riječ o Rusiji, “s različitim idejama naših prijatelja u Sjedinjenim Američkim Državama”, ili kada se radi o Kini, Merkel je rekla da promišlja o tome što “pojedina država članica Evropske unije (sama za sebe) može postići” po tim pitanjima.

“Svi smo mi, čak i privredno najveća Njemačka, sasvim sami na otvorenom polju”, dodala je Merkel na događaju održanom povodom 80. rođendana bivšeg predsjednika Evropskog parlamenta i kasnijeg čelnika KAS-a Hansa-Gerta Pötteringa.

“Zato je Evropa postala važnija nego što se možda misli”, rekla je.

Reforma Lisabonskog sporazuma

Merkel je kazala i da je mana Lisabonskog sporazuma što se mora sazivati Evropska konvencija za veće promjene.

“Moramo biti oprezni kao Evropska unija da sami sebi ne onemogućimo djelovanje”, upozorila je.

Merkel je takođe kritikovala činjenicu da iako Evropski parlament može glasanjem o povjerenju maknuti Evropsku komisiju sa dužnosti, za razliku od nacionalnih parlamenata, ne mora doći do novih izbora.

“Otjerati nekoga sa dužnosti, a da sam ne snosiš posljedice, mislim da predstavlja neravnotežu”, rekla je.

Lisabonski ugovor je trijumf parlamentaraca

Lisabonski ugovor je usvojen u oktobru 2007. kada je predsjednik Evropskog parlamenta bio Pöttering.

Nakon što ga je ratifikovalo svih 27 država članica, stupio je na snagu 1. decembra 2009.

Evropski parlament je njime dobio više ovlaštenja. Merkel je opisala to “trijumfom svih parlamentaraca”, koji će se uvijek povezivati s Pötteringovim predsjedanjem, prenosi Index.

Nastavi čitati

Svijet

PUTIN KATEGORIČAN “Vojna vježba ojačaće saradnju Rusije i Bjelorusije”

Ruski predsjednik Vladimir Putin izrazio je nadu da će vojna vježba oružanih snaga Rusije i Bjelorusije ojačati saradnju dvije zemlje.

Nakon završetka vježbe, Putin se sastao sa predstavnicima vojnog i diplomatskog kora.
“Želim svima da zahvalim na učešću. Nadam se da vam je ovo koristilo sa profesionalne tačke gledišta. Sa stanovišta uspostavljanja visokog nivoa povjerenja između naših zemalja, ovo je svakako korisno”, rekao je Putin.

On je dodao da su posmatrači mogli da vide kako se ruska vojska usavršava na osnovu iskustva oružanih snaga u savremenom oružanom sukobu, prenosi TASS.

Putin je zahvalio predstavnicima vojno-diplomatskog kora i stranim vojnim posmatračima na učešću.

Vježbe “Zapad 2025”, koje provode Oružane snage Rusije i Bjelorusije, počele su 12. septembra i predstavljaju završnu fazu ovogodišnje zajedničke obuke.

Vježbe će obuhvatati praktične aktivnosti trupa na poligonima u obje zemlje, kao i operacije u Baltičkom i Barencovom moru.

Među učesnicima su i operativne grupe iz vojnih komandnih organa i kontingenti iz Organizacije Sporazuma za kolektivnu bezbjednost i Šangajkske organizacije za saradnju.

ATV

Nastavi čitati