Svijet
NEZAPAMĆENO KRVOPROLIĆE U GAZI: “Ovo nismo vidjeli od 1972.”
Govori se o najmanje 20.000 ubijenih Palestinaca u Gazi otkako je Izrael počeo bombardirati teritoriju nakon Hamasovih napada 7. oktobra.
BBC je odlučio provjeriti što broj mrtvih u Gazi otkriva o sukobu. U prosjeku, gotovo 300 ljudi ubijeno je svaki dan od početka sukoba, isključujući sedmodnevni prekid vatre, pokazuju podaci ministarstva zdravstva Gaze kojim upravlja Hamas.
Regionalni direktor hitnih službi Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Richard Brennan kaže da ove brojke o žrtvama smatra vjerodostojnima. Brojanje mrtvih izazov je u bilo kojoj ratnoj zoni, a ljekari u Gazi kažu da će broj mrtvih vjerovatno biti znatno veći jer ne uključuje tijela zakopana ispod ruševina uništenih zgrada ili ona koja nisu odvezena u bolnice.
BBC je detaljno proučio brojke, uporedio ih s drugim sukobima i provjerio uticaj na mlado stanovništvo Gaze. Brzina ubijanja u ovom ratu bila je “izuzetnno visoka”, kaže profesor Michael Spagat, koji se specijalizovao za ispitivanje broja poginulih u sukobima širom svijeta.
Spagat je tako proučavao broj poginulih u ratu u Iraku 2003., građanskom sukobu u Kolumbiji, ratovima u Demokratskoj Republici Kongo, ali i prethodnim ratovima između Izraela i Gaze.
“Unutar niza ratova u Gazi koji se protežu od 2008., trenutni je bez presedana i po broju ubijenih ljudi i po neselektivnom ubijanju”, uvjeren je.
Brojka od 20.000 predstavlja gotovo 1% od 2.2 miliona stanovnika Gaze. BBC je razgovarao s vojnim analitičarima koji su opisali široku paletu bombi koje koristi Izrael – neke teške oko 45 kilograma, a druge čak 9000 kilograma – kao faktor koji je pridonio razmjeru smrtnih slučajeva u ovom sukobu.
Biti u blizini udara najvećih bombi je poput “surfanja po Zemlji dok udarni talas trenutno pretvara tlo u tekućinu”, objasnio je Marc Garlasco, bivši viši obavještajni analitičar u Pentagonu i bivši UN-ov istražitelj ratnih zločina. Ono što te bombe čini još pogubnijima jest činjenica da Gaza ima vrlo visoku gustoću naseljenosti.
Pojas Gaze je dug 41 kilometar i širok 10 kilometara. U prosjeku je prije sukoba u Gazi bilo više od 5700 ljudi po kvadratnom kilometru, vrlo slično prosječnoj gustoći u Londonu. Izrael je započeo vojnu kampanju u Gazi nakon Hamasovih napada u kojima je ubijeno 1200 ljudi, većinom civila.
Tri mjeseca kasnije, suočava se sa sve većim pritiskom zbog broja civilnih žrtava. U svjetskim sukobima između 2011. i 2021., u prosjeku 90% žrtava bili su civili kada je eksplozivno oružje korišteno u naseljenim područjima, prema istraživačkoj grupii Action on Armed Violence.
Prema američkim obavještajnim procjenama u koje je CNN imao uvid, Izrael je u ovom ratu bacio više od 29.000 bombi na Gazu od početka rata do sredine decembra, od čega 40-45% nenavođenih. Garlasco ističe kako nenavođene bombe “mogu promašiti cilj do 30 metara, što je razlika između pogotka Hamasovog štaba i stana prepunog civila”, prenosi Index.
Svijet
DVIJE GODINE ISTRAGE! EU kaznila Ilona Maska sa 120 miliona evra
Evropska komisija je danas 5. decembra kaznila društvenu mrežu X u vlasništvu američkog milijardera Ilona Maska sa 120 miliona evra zbog nepoštovanja propisa Evropske unije u vezi sa digitalnim uslugama.
Odluka je uslijedila nakon dvogodišnje istrage koja je pokrenuta u okviru Zakona o digitalnim uslugama (DSA), koji zahtjeva od platformi da preuzmu veću odgovornost za zaštitu korisnika i uklanjanje štetnog ili nezakonitog sadržaja, prenosi Asošiejted pres.
Komisija je saopštila da je platformi X izrečena kazna zbog tri različita kršenja transparentnosti propisanih zakonom.
Regulatore su posebno zabrinuli “manipulativni dizajn” plavih znački za verifikaciju, koji su korisnike izložili potencijalnim prevarama i manipulacijama. Takođe, kako navode, X nije ispunio zahtjeve u vezi sa bazom podataka oglasa i pristupom istraživača javnim podacima.
Ova odluka bi mogla da izazove negativne reakcije u Sjedinjenim Američkim Državama, s obzirom na to da je administracija predsjednika SAD Donalda Trampa već kritikovala regulativne propise Brisela i prijetila odmazdom u slučaju da američke tehnološke kompanije budu kažnjene, navodi AP, prenosi Tanjug.
Svijet
KREMLJ ČEKA REAKCIJU AMERIČKIH KOLEGA: Kontakt Putina i Trampa biće organizovan brzo
Čim se pojave preduslovi za kontakte predsjednika Rusije i SAD, Vladimira Putina i Donalda Trampa, sve će biti organizovano prilično brzo, izjavio je pomoćnik ruskog predsjednika Јurij Ušakov.
– Čim se stvore preduslovi za kontakt predsjednika, bilo za telefonski razgovor ili direktan susret, sve će biti organizovano prilično brzo – naveo je Ušakov.
Kako je istakao, telefonski razgovor sa Trampom za sada nije u Putinovom rasporedu, ali će, ukoliko bude potrebe, biti lako organizovan.
Prema njegovim riječima, Kremlj trenutno čeka reakciju američkih kolega nakon razgovora koji su u utorak održali Putin i specijalni izaslanik američkog predsjednika, Stiven Vitkof.
Datum novog sastanka sa Vitkofom još nije utvrđen, dodao je Ušakov.
Putin boravi u poseti Indiji 4. i 5. decembra. Ruski lider je u četvrtak stigao u Nju Delhi. On i indijski premijer Narendra Modi su imali neformalne razgovore koji su, prema riječima Ušakova, trajali više od dva sata.
Svijet
EVO KOLIKO JE TAČNO FIRMI U NJEMAČKOJ OTIŠLO STEČAJ: Ima li kraja najvećem talasu bankrota u posljednjih 10 godina?
Njemački maloprodajni sektor je zabilježio najviše bankrota u posljednjih deset godina, objavila je u četvrtak kompanija za osiguranje kredita Allianz Trade, prenijela je njemačka novinska agencija DPA.
Od avgusta 2024. do avgusta 2025, 2.490 maloprodajnih kompanija je ušlo u stečajni postupak.
Među njima su lanac obuće Görtz, modna kuća Gerry Weber i prodavac muške odjeće Wormland.
Modni lanac Esprit je zatvorio sve svoje prodavnice zbog nesolventnosti ranije ove godine, dok su prodavci enterijera Depot i diskontni prodavac Kodi značajno smanjili svoje mreže.
Gijom Dežan, analitičar Allianz, procjenjuje da će se konsolidacija na njemačkom maloprodajnom tržištu nastaviti, ali sporijim tempom.
– Trend usporavanja je postao vidljiv posljednjih mjeseci – dodao je.
Na primjer, u avgustu je broj nesolventnosti porastao za 13 procenata u odnosu na prethodnu godinu, dok je u avgustu 2024. skok bio 20 procenata.
Prema ekonomistima, usporavanje lavine bankrota je posljedica nešto povoljnijih poslovnih izgleda.
Blagi optimizam
Maloprodaja je među sektorima koje je kriza najteže pogodila u Evropi, ali međunarodna poređenja pružaju izvjesnu nadu. Naime, širenje insolvencija je usporeno u Holandiji, Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj, Norveškoj i Danskoj, prema podacima kompanije Allianz.
Gijom Dežan je istakao da se trgovci na malo i dalje bore sa restrukturiranjem svojih poslovnih modela koje su morali da započnu zbog pandemijske krize.
Da bi se suočili sa sve većim pritiskom konkurencije na onlajn tržištu, trgovci na malo će morati da ulažu velika sredstva u proširenje digitalnih prodajnih kanala i moderne tehnologije, prenosi Fenix magazin.
Međutim, mali igrači teško mogu sebi da priušte ovo.
-
Svijet3 dana agoPITANJE KOJE MUČI MNOGE! Zašto je Rusija prodala Aljasku Americi
-
Svijet3 dana agoVlada Bugarske povukla nacrt budžeta NAKON MASOVNIH DEMONSTRACIJA
-
Banjaluka3 dana agoU Banjaluci počeo “TURNIR PRIJATELJSTVA U16”
-
Svijet2 dana agoRubio otkrio spornu tačku Trampovog mirovnog plana: PODRUČJE ŠIROKO 30 DO 50 KILOMETARA
-
Svijet2 dana agoBILJKE NISU USPJELE SPASITI ZEMLJU: Klimatska kriza biće još gora
-
Region2 dana agoVučić spominjao udare NATO-a i nuklearni odgovor Rusije! “A MENI SU GOVORILI DA NE BUDEM DRAMA KVIN”
-
Banjaluka2 dana agoVEDRANA PROLE: “Odluka Ustavnog suda RS teret je za male preduzetnike – nećemo odustati od borbe”
-
Svijet2 dana agoZELENSKI SE VRAĆA KUĆI! Otkazao sastanak sa Trampovim pregovaračem
