Connect with us

Politika

NI PRAVDE NI SUDA! Revizori tolerišu kršenje zakona, KRIJU PRAVO STANJE

Kada na red dodju revizorski izvještaji, vladajući na sve načine pokušavaju da opravdaju rad korisnika budžeta, kažu u opoziciji. Ocjena Glavne službe za reviziju javnog sektora Republike Srpske za konsolidovani finansijski izvještaj za 2024. godinu, je mišljenje s rezervom, dok je usklađenost poslovanja ocijenjena pozitivnim mišljenjem.

U opoziciji smatraju da revizijski izvještaji ne predstavljaju stvarno stanje, kao i da tolerišu nepoštovanje zakona i finansijske deficite. Glavna služba za reviziju javnog sektora trebalo bi da bude kontrolni mehanizam kada se radi o korišćenju javnih sredstava Republike Srpske, a izvještaji bi trebalo da služe kao prevencija korupcije.

Služba za reviziju mora da bude objektivna i nezavisna od političkog uticaja. Glavna služba pravila zna, a da li ih poštuje?

„Pored namjera Glavne službe za reviziju da minimizira nepoštovanje zakona i sve one propuste i nezakonite radnje koje su se dešavale u javnom sktoru, ona to ipak nije uspjela, nego je dala mišljenje sa rezervom. Suština je na konsolidovanom budžetskom deficitu, koji je prikazan manje, nego što je on ustvari ostvaren, kao i na nekim drugim propustima, a tiču se poštovanja zakona.

Osnovni propusti koji se svake godine pojavljuju jesu javne nabavke, zapošljavanje, v.d. direktori i slično. Dakle ne postoji sistem internih kontrola“, kaže predsjednik Odbora za reviziju Narodne skupštine Mirjana Orašanin.

Osim što Glavna služba za reviziju progleda kroz prste korisnicima javnih sredstava, tako im godinama toleriše neispunjavanje datih preporuka kažu u opoziciji. Sredstva javnih investicija i ovaj put su dodijeljena javnim licima, koja nisu imenovana Prijedlogom programa javnih investicija, niti su dostavila ikakav izvještaj. Ko su ta lica, i da li uopšte postoije, pitaju u opoziciji.

„Vidimo da Vlada nije poštovala preporuke iz prethodnog perioda, te su dvije preporuke potpuno ponovljene, jer od četiri date preporuke, samo je jedna ispoštovana, a tri nisu. Tako da dvije preporuke su potpuno iste kao i prethodne godine, a to je imenovanje ministara, vršilaca dužnosti, dakle nije u skladu sa zakonom, a druga je da Vlada 2024. kao ni 2023. nije poštovala Prijedlog programa javnih investicija za period 2024-2026. godina. Dakle Vlada je samoinicijativno odlučivala kome će dodjeljivati sredstva za projekte, sredstva javnih investicija, a da ta lica nisu obuhvaćena prijedlogom javnih investicija. Ono što je još gore je da ta lica nisu opravdala utrošak tih sredstava, što je konstatovano 2023., konstatovano je I 2024. godine“, kaže Orašanin.

Ništa ubjedljivije ocjene nisu u nu minstarsvima. Ministarstvo energetike i rudarastva objavilo je podatak da po osnovu arbitražnih sporova ima 496 miliona potencijalnih obaveza, kao i 12 milona maraka po osnovu sudskih sporova, bez kamata.

Dok je u revizorskom izvještaju dobilo iste preporuke kao i godinu ranije, a odnose se na nepopunjavanje putnih naloga i ostale manje propuste.

„Ponovo svi ministri, svi direktori javnih preduzeća imaju idealne izvještaje, problemi su pronađeni kod nekih učitelja i nastavnika srednjih škola, fakulteta, kao da se tamo troše veliki novci, rade velike investicije. Ovo je samo pokazatelj da, dok se ne promijeni vlast, dok se ne primijeni politički stav i politička atmosfera prema pitanju odgovornosti, da se ništa neće promijeniti“, kaže narodni poslanik Igor Crnadak.

Opozicija upozorava da su izvještaji politički obojeni, i da se, kako kažu, radi o zloupotrebu revizije u političke svrhe. Nije teško ni običnom čovjeku uočiti da u javnom sektoru postoji mnogo problema, ali Glavna služba za reviziju sve još uvijek prikazuje u ružičastom svjetlu.

(BN) Foto: BN

Related Topics:

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Politika

HERCEGOVCI SRDAČNO DOČEKALI STANIVUKOVIĆA: Već ga proglasili PREDSJEDNIKOM SRPSKE

Predsjednik PSS i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković i dalje obilazi Republiku Srpsku, a poseban doček imao je u Hercegovini gdje su ga već dočekali sa „predsjedniče“.

Stanivuković je tokom posjete prisustvovao obilježavanju krsne slave opštine Gacko i Hrama Svete Trojice, gdje sa načelnikom opštine Vukotom Govedaricom i ostalim zvaničnicima obilježio ovaj dan.

Tokom posjete Gacku brojni građani prilazili su da ga pozdrave i fotografišu se sa njim, pokazujući veliku zainteresovanost za njegov dolazak i pružajući mu podršku.

– Uvijek je posebno zadovoljstvo doći u Gacko, mjesto tvrdog kamena, jakih karaktera i dobrih domaćina. U duhu vjere, sabornosti i zajedništva, uz molitvu sa narodom, obilježili smo Trojičindan, krsnu slavu Hrama Svete Trojice i opštine Gacko – poručio je Stanivuković.

Kako je naveo, Trojičindan nas iznova podsjeća na snagu duhovnog jedinstva, značaj porodice i važnost očuvanja pravoslavne vjere i naše vjekovne tradicije, po kojoj je ovaj kraj nadaleko poznat, posebno po tradiciji guslanja, melodije koja je u najteža vremena, sačuvala priče o junaštvu našeg naroda.

Nakon razgovora sa građanima i obilaska svetinja, Stanivuković je obišao i sportske klubove.

Tokom fudbalski klub “Mladost” u Gacku i tom prilikom je od njih dobio dres sa svojim prezimenom i zahvalnicu, a već su ga nazvali i predsjednikom Republike Srpske.

Fudbalski klub „Mladost“ više od pola vijeka prestavlja važan dio sportske tradicije i identiteta Gacka. Čast je bila ponovo biti ovdje. Podrška neće izostati ni u budućnosti. Obećavam – kazao je Stanivuković.

Nastavi čitati

Aktuelno