Connect with us

Društvo

“NI ZA FRTALJ KIFLE”: Koliko će iznositi uvećani BORAČKI DODATAK u Srpskoj

Borački dodatak u Republici Srpskoj biće povećan u avgustu ove godine, a isplata povećanja uslijediće od septembra.

Ovo je prije nekoliko dana izjavio predsjednik Vlade Republike Srpske, Radovan Višković, “hvatajući muštuluk” bivšim borcima Vojske RS. Međutim, on nije želio da otkrije koliko će to povećanje iznositi, odnosno da li će biti 5 odsto, kako je to početkom ove godine najavljivao predsjednik Srpske Milorad Dodik, ili će, možda, biti veće ili manje.

– Pozvaćemo ovih dana sve te socijalne i boračke partnere na razgovor o povećanju boračkog dodatka od avgusta mjeseca sa isplatom u septembru. Bilo bi neozbiljno da licitiram koliko će to iznositi, jer onda ne bi ni trebalo da se sastajemo – rekao je Višković.

Ako se ispuni najava predsjednika Srpske i lidera SNSD Milorada Dodika, koji je borcima obećao povećanje mjesečnog dodatka za 5 odsto, to bi, praktično, značilo da će na postojeće 3 KM, koliko iznosi borački dodatak po mjesecu učešća u zoni borbenih dejstava, ratni veterani VRS dobiti dodatnih 15 feninga.

“Velikodušno” obećanje predsjednika Srpske, koji je bivšim borcima najavio povećanje prihoda od kojeg neće moći da kupe ni “frtalj kifle”, tada je, očekivano, izazvalo ogorčenje u najvećem dijelu boračke populacije. Međutim, ne i kod svih “zastupnika” boračkih prava.

Udruženje građana “Veterani Republike Srpske”, koje predvodi Duško Vukotić, zahvalilo je premijeru Radovanu Viškoviću što je, kako se navodi u njihovom saopštenju, javno istakao zalaganje ovog udruženja za povećanje boračkog dodatka, kao i za reviziju Registra boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata putem instituta boračke legitimacije.

Iz ovog udruženja, takođe, ogradili su se od “sve češće zloupotrebe njegovog naziva” od, kako su naveli, nekih “neodgovornih pojedinaca koji istupaju u dnevnopolitičke svrhe, a predstavljaju se kao veterani”.

Potpredsjednik Udruženja “Veterani odbrambeno-otadžbinskog rata RS”, Nedeljko Klincov, za Srpskainfo kaže da se iz najave premijera Viškovića o povećanju boračkog dodatka “teško može razabrati šta će se desiti”.

– Milorad Dodik je najavio povećanje boračkog dodatka za 5 odsto, što je mizerno i podcjenjivački. Moguće je da sada Vlada Srpske želi da ispravi tu Dodikovu izjavu i da daju više. Međutim, koliko znam, Ustavni sud ranije je donio odluku da Vlada RS ne može određivati visinu boračkog dodatka – podsjeća Klincov.

Dodaje da u njegovom udruženju posjeduju informacije da je formirana Radna grupa za izradu novog Zakona o pravima boraca, ali da se u njoj, prema njegovim riječima, nalaze samo “odabrana” boračka uduženja.

– Pravno gledano, sva udruženja su registrovana na republičkom nivou, pa tako i naše Udruženje “Veterana odbrambeno-otadžbinskog rata RS”. Međutim, nismo dobili bilo kakav poziv da učestvujemo u aktivnostima te radne grupe – kaže Klincov.

On, takođe, tvrdi da je Vlada za taj posao “svjesno odabrala samo poslušne organizacije i udruženja” s kojima, kako navodi, može lakše da manipuliše.

Što se tiče poruka iz Udruženja “Veterani RS”, gdje se tvrdi da se “neodgovorni pojedinci predstavljaju kao veterani”, Klincov smatra da se te prozivke direktno odnose na “Veterane odbrambeno-otadžbinskog rata RS”.

– Što se tiče priče da smo “lažni veterani”, neka Duško Vukotić javno kaže koliko odbora ima njegovo udruženje u Republici Srpskoj? Radimo svoj posao i ne obaziremo se na njihov rad. Vukotićev je problem to što je postao miljenik vlasti i što je borce prodao za lični interes. Dobro se sjećamo šta je prije desetak godina pričao na protestima u Parku Mladen Stojanović, a onda je odjednom promijenio ploču – kaže Klincov.

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno