Connect with us

Svijet

NIJE ISPOŠTOVAO DOGOVOR? Dan nakon dogovora Putina i Trampa, Ukrajina gori!

Rusija i Ukrajina su se rano jutros međusobno optužile za vazdušne napade koji su prouzrokovali požare i oštetili infrastrukturu svega nekoliko sati nakon što je predsjednik Vladimir Putin pristao na ograničeno primirje u ratu protiv Ukrajine.

Putin i američki predsjednik Donald Tramp dogovorili su juče ograničeni 30-dnevni prekid vatre protiv ciljeva ukrajinske energetske infrastrukture, dok će pregovori o širem mirovnom planu početi “odmah”, saopštila je Bijela kuća.

Putin je, objavio je Kremlj nakon dugog telefonskog razgovora između dvojice čelnika, naredio ruskoj vojsci da prestane da napada energetska postrojenja. No Putin nije prihvatio širi američki prijedlog o 30-dnevnom prekidu vatre koji je Tramp vidio kao prvi korak prema trajnom mirovnom sporazumu.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je pristao na potpuno 30-dnevno primirje, rekao je nakon telefonskog razgovora između Putina i Trampa da će podržati ograničeno primirje, ali pozvao je svijet da blokira bilo kakve pokušaje Moskve da produži rat.

Nekoliko sati kasnije, obje strane su zabilježile napade na svoju teritoriju.

“Rusija napada civilnu infrastrukturu i ljude, u ovom trenutku”, rekao je Andrij Jermak, šef kabineta ukrajinskog predsednika, preko noći na komunikacijskoj platformi Telegram.

Više ukrajinskih izvora objavilo je da je Rusija nedugo nakon razgovora Tramp-Putin napala energetsku infrastrukturu u gradu Slovjansku, koji je ostao bez struje.

Regionalne vlasti u Sumskoj oblasti na sjeveroistoku Ukrajine su rekle da su ruski napadi bespilotnim letelicama oštetile dvije bolnice, pri čemu niko nije povrijeđen, no pacijenti i radnici bolnice su morali da budu evakuisani.

Šezdesetogodišnji muškarac je povrijeđen, a nekoliko kuća je oštećeno u ruskom napadu dronova na područje oko ukrajinskog glavnog grada Kijeva, rekao je guverner regije Mikola Kalašnik rano u sredu.

Zelenski je rekao da je Rusija lansirala više od 40 bespilotnih letjelica na Ukrajinu u satima nakon poziva između Trampa i Putina.

Rusi tvrde da su Ukrajinci napali skladište nafte dronom

U napadu ukrajinskih dronova na Krasnodarskoj teritoriji Rusije, izbio je požar na skladištu nafte, saopštio je regionalni operativni štab.

“Površina požara je 20 kvadratnih metara. Oštećen je cjevovod između rezervoara. Aktiviran je automatski sistem za gašenje i hlađenje požara. Požaru je dodeljen 4. rang složenosti, 105 ljudi i 45 jedinica tehnike je angažovano, na licu mjesta rade specijalne i hitne službe”, izveijstio je ruski operativni štab na Telegramu.

U napadu nije bilo žrtava, a 30 ljudi na dužnosti je evakuisano, rad fabrike je obustavljen, prema izveštaju štaba prenosi Interfaks.

Ruska vojska je tokom noći oborila 57 bespilotnih letjelica Oružanih snaga Ukrajine iznad Orelske, Tulske, Brjanske, Kurske oblasti, kao i iznad voda Azovskog mora, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.

Ruska agencija: Suspendovani letovi

Ruska agencija za civilno vazduhoplovstvo Rosavijacija je rekla da je suspendovala letove iz vazdušnih luka Kazan, Nižnji Novgorod i Nižnjekamsk, koji su stotinama kilometara istočno od Moskve, kako bi se “osigurala sigurnost vazdušnog saobraćaja”, piše Index.

Agencija nije navela razlog suspenzije, no u pravilu suspenduje letove kada postoje izvještaji o napadima bespilotnim letjelicama.

Related Topics:

Svijet

GLOBALNI KONFLIKTI svijet koštaju preko 19 triliona dolara

Prošle godine, ekonomski uticaj nasilja dostigao je 19,1 triliona dolara, ili 717 milijardi dolara više nego prethodne godine. Do toga je došlo dok su smrtni slučajevi u sukobima dostigli najviši nivo u posljednjih 25 godina, a ratovi se nastavili u Ukrajini i Gazi. Kao odgovor na pojačane geopolitičke tenzije, evropske države ubrizgale su milijarde u odbrambenu potrošnju. Čak i Japan planira da udvostruči svoju odbrambenu potrošnju na 2% BDP-a.

Ova grafika prikazuje globalnu cijenu sukoba u 2024. godini, zasnovanu na analizi Instituta za ekonomiju i mir.

U nastavku prikazujemo ekonomski uticaj nasilja širom svijeta, s podacima koji uključuju direktne i indirektne troškove:

Ukupno — 19,1 trilion dolara — 717 milijardi dolara

U 2024. godini, vojna potrošnja porasla je za 540 milijardi dolara i dostigla 9 triliona dolara.

Ukupno, 84 države povećale su potrošnju na vojsku kao udio u BDP-u, pri čemu su Norveška, Danska i Bangladeš zabilježili najveće skokove. Vojna potrošnja SAD iznosila je 949 milijardi dolara, dok je Kina slijedila sa 450 milijardi dolara, u međunarodnim dolarima.

Kao drugi najviši trošak, potrošnja na unutrašnju bezbjednost dostigla je 5,7 triliona dolara. Ovo uključuje troškove povezane s policijskim strukturama i pravosudnim sistemom.

U međuvremenu, gubici BDP-a izazvani sukobima porasli su za 44% u 2024. godini i dostigli 462 milijarde dolara. U poređenju s 2008. godinom, gubici BDP-a više su nego učetvorostručeni, dok je cijena smrtnih slučajeva u sukobima pratila sličan trend.

Pored toga, troškovi izbjeglica i interno raseljenih lica (IDPs) imali su ekonomski teret od 343 milijarde dolara. Danas je 122 miliona ljudi širom svijeta prisilno raseljeno, što je više nego udvostručeno u odnosu na 2008. godinu.

(Bankar.me)

Nastavi čitati

Svijet

Tramp bijesan na Ukrajinu “NISTE NIMALO ZAHVALNI”

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da Ukrajina nije bila nimalo zahvalna za američke napore u vezi sa ratom sa Rusijom, čak i dok američko oružje nastavlja da pristiže.

– Ukrajinsko „rukovodstvo“ je pokazalo nula zahvalnosti za naše napore, a Evropa nastavlja da kupuje naftu od Rusije. SAD nastavljaju da prodaju ogromne količine oružja NATO-u, za distribuciju Ukrajini – rekao je Tramp u objavi na Truth Social, prenosi Rojters.

Tramp je u izjavi optužio Ukrajinu za nezahvalnost u trenutku dok u Ženevi traju sastanci američkih, ukrajinskih i evropskih zvaničnika, koji razgovaraju o nacrtu plana koji je predstavio Vašington za okončanje rata Rusije i Ukrajine.

Prema američkom planu, čiji su dijelovi procurjeli u javnost, od Ukrajine se za postizanje mira traži da se odrekne dijela svoje teritorije i da odustane od članstva u NATO.

Nastavi čitati

Svijet

URSULA BRANI ZELENSKOG! “Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom”

– Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom, a Evropska komisija treba da zadrži pravo da upravlja sredstvima za obnovu Ukrajine, poručila je predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen uoči pregovora u Ženevi o američkom mirovnom planu.

Ona je navela da se mora spriječiti smanjenje brojnosti Oružanih snaga Ukrajine, jer bi, kako kaže, zemlja ostala ranjiva na napad.

“Svaki kredibilan i održiv mirovni plan bi, prije svega, trebao da zaustavi ubijanje i okonča rat, a ne da sije sjeme za budući sukob”, rekla je Fon der Lajenova.

Ona je navela da Ukrajina mora imati slobodu i suvereno pravo da bira sopstvenu sudbinu.

“Oni su izabrali evropsku sudbinu”, zaključila je predsjednik Evropske komisije.

Nastavi čitati

Aktuelno