Connect with us

Svijet

NIJE ISPOŠTOVAO DOGOVOR? Dan nakon dogovora Putina i Trampa, Ukrajina gori!

Rusija i Ukrajina su se rano jutros međusobno optužile za vazdušne napade koji su prouzrokovali požare i oštetili infrastrukturu svega nekoliko sati nakon što je predsjednik Vladimir Putin pristao na ograničeno primirje u ratu protiv Ukrajine.

Putin i američki predsjednik Donald Tramp dogovorili su juče ograničeni 30-dnevni prekid vatre protiv ciljeva ukrajinske energetske infrastrukture, dok će pregovori o širem mirovnom planu početi “odmah”, saopštila je Bijela kuća.

Putin je, objavio je Kremlj nakon dugog telefonskog razgovora između dvojice čelnika, naredio ruskoj vojsci da prestane da napada energetska postrojenja. No Putin nije prihvatio širi američki prijedlog o 30-dnevnom prekidu vatre koji je Tramp vidio kao prvi korak prema trajnom mirovnom sporazumu.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je pristao na potpuno 30-dnevno primirje, rekao je nakon telefonskog razgovora između Putina i Trampa da će podržati ograničeno primirje, ali pozvao je svijet da blokira bilo kakve pokušaje Moskve da produži rat.

Nekoliko sati kasnije, obje strane su zabilježile napade na svoju teritoriju.

“Rusija napada civilnu infrastrukturu i ljude, u ovom trenutku”, rekao je Andrij Jermak, šef kabineta ukrajinskog predsednika, preko noći na komunikacijskoj platformi Telegram.

Više ukrajinskih izvora objavilo je da je Rusija nedugo nakon razgovora Tramp-Putin napala energetsku infrastrukturu u gradu Slovjansku, koji je ostao bez struje.

Regionalne vlasti u Sumskoj oblasti na sjeveroistoku Ukrajine su rekle da su ruski napadi bespilotnim letelicama oštetile dvije bolnice, pri čemu niko nije povrijeđen, no pacijenti i radnici bolnice su morali da budu evakuisani.

Šezdesetogodišnji muškarac je povrijeđen, a nekoliko kuća je oštećeno u ruskom napadu dronova na područje oko ukrajinskog glavnog grada Kijeva, rekao je guverner regije Mikola Kalašnik rano u sredu.

Zelenski je rekao da je Rusija lansirala više od 40 bespilotnih letjelica na Ukrajinu u satima nakon poziva između Trampa i Putina.

Rusi tvrde da su Ukrajinci napali skladište nafte dronom

U napadu ukrajinskih dronova na Krasnodarskoj teritoriji Rusije, izbio je požar na skladištu nafte, saopštio je regionalni operativni štab.

“Površina požara je 20 kvadratnih metara. Oštećen je cjevovod između rezervoara. Aktiviran je automatski sistem za gašenje i hlađenje požara. Požaru je dodeljen 4. rang složenosti, 105 ljudi i 45 jedinica tehnike je angažovano, na licu mjesta rade specijalne i hitne službe”, izveijstio je ruski operativni štab na Telegramu.

U napadu nije bilo žrtava, a 30 ljudi na dužnosti je evakuisano, rad fabrike je obustavljen, prema izveštaju štaba prenosi Interfaks.

Ruska vojska je tokom noći oborila 57 bespilotnih letjelica Oružanih snaga Ukrajine iznad Orelske, Tulske, Brjanske, Kurske oblasti, kao i iznad voda Azovskog mora, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.

Ruska agencija: Suspendovani letovi

Ruska agencija za civilno vazduhoplovstvo Rosavijacija je rekla da je suspendovala letove iz vazdušnih luka Kazan, Nižnji Novgorod i Nižnjekamsk, koji su stotinama kilometara istočno od Moskve, kako bi se “osigurala sigurnost vazdušnog saobraćaja”, piše Index.

Agencija nije navela razlog suspenzije, no u pravilu suspenduje letove kada postoje izvještaji o napadima bespilotnim letjelicama.

Related Topics:

Svijet

POMACI U PREGOVORIMA SAD I UKRAJINE: Kijev Amerikancima poslao jasnu poruku

Posebni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa Stiv Vitkof održao je u protekla dva dana produktivne razgovore sa sekretarom ukrajinskog Savjeta nacionalne bezbjednosti Rustemom Umerovim u Majamiju, izjavili su američki zvaničnici u petak, najavivši nastavak razgovora danas,

Vitkof i Trampov zet Džared Kušner susreli su se s Umerovim i generalom Andrijem Hnatovim, načelnikom ukrajinskog Glavnog štaba, na sastanku koji su obje strane nazvale “konstruktivnim razgovorima o promicanju uvjerljivog puta prema trajnom i pravednom miru u Ukrajini”.

Ukrajinski prioriteti i ishodi razgovora

Na sastanku u petak Umerov je naglasio da je prioritet Ukrajine postizanje dogovora koji štiti njenu nezavisnost i suverenitet, obezbjeđuje sigurnost Ukrajinaca i pruža stabilan temelj za prosperitetnu demokratsku budućnost, naveli su u zajedničkoj izjavi Umerov i američko ministarstvo spoljnih poslova.

Učesnici su razgovarali o ishodima nedavnog sastanka Vitkofa i Kušnera s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom te o koracima koji bi mogli pomoći u okončanju rata, stoji u izjavi.

Petosatni razgovori održani u utorak u Moskvi nisu urodili kompromisom o mogućem mirovnom sporazumu za okončanje rata u Ukrajini, napominje Reuters.

Bezbjednosne mjere i obnova

Tokom ovosedmičnih pregovora američki i ukrajinski zvaničnici takođe su “dogovorili okvir za bezbjednosne mjere i razgovarali o preventivnim kapacitetima potrebnima za obezbjeđivanje trajnog mira”, objavilo je američko ministarstvo vanjskih poslova, ne navodeći pojedinosti.

Obje strane složile su se pak da će istinski napredak prema sporazumu zavisiti od spremnosti Rusije na pokazivanje ozbiljne predanosti dugoročnom miru, uključujući korake prema deeskalaciji i okončanju krvoprolića, stoji u zajedničkoj izjavi.

Osim toga, predstavnici dviju strana razgovarali su i o poslijeratnoj obnovi Ukrajine, zajedničkim američko-ukrajinskim privrednim inicijativama i dugoročnim projektima oporavka, objavilo je američko ministarstvo.

Neimenovani zvaničnik Bijele kuće ranije je za Reuters izjavio da su sastanci, koji se održavaju na nepoznatoj lokaciji u Majamiju, bili produktivni, dodavši da je “došlo do napretka”.

Prethodni susret s Putinom

Vitkof i Kušner dogovorili su se i prije sastanka s Putinom da će o ishodima tog susreta informisati ukrajinske kolege, izjavio je jedan upućeni izvor.

Jurij Ušakov, glavni savjetnik ruskog predsjednika za spoljnu politiku, u petak je izjavio da su Putin i Vitkof postigli nivo razumijevanja koja je njihove razgovore učinio “zaista prijateljskim”, prenosi Index.

Putin je u utorak održao petosatni sastanak sVitkoffom i Kušnerom u Kremlju, a fokus je bio američki plan mirovnog sporazuma za okončanje rata u Ukrajini, koji je Rusija pokrenula 2022. Putin je kasnije razgovore opisao kao “vrlo korisne”.

Nastavi čitati

Svijet

VIDEO ZA KOJI JE TEŠKO POVJEROVATI DA JE PRAVI: U Rumuniji snimljen “prvi leteći automobil”

Vozač “mercedesa” iz Rumunije vozio je toliko velikom brzinom da je automobil podigao poput aviona i preletio druge učesnike u saobraćaju.

Teška saobraćajna nesreća dogodila se u Rumuniji u kojoj je vozač izgubio kontrolu nad automobilom i doslovno “preletio” dva vozila koja su se nalazila u kružnom toku.

Tom prilikom, pomenuti vozač je zamalo udario u nadzornu kameru koja je zabilježila ovaj dramatičan trenutak.

“U Rumuniji je uočen prvi leteći automobil”, jedan je od šaljivih komentara na viralni video koji ovih dana kruži društvenim mrežama.

Na snimku se jasno vidi da je vozač “mercedesa” vozio brzinom znatno većom iznad dozvoljene, praktično presjekavši kružni tok i podigavši se poput aviona, iznad dva automobila koja su se pripremala da regularno uđu u raskrsnicu.

Nakon toga, vozilo se naglo “prizemljilo”, udarilo u stub nadzorne kamere i zaustavilo se na zelenoj površini obližnje benzinske pumpe.

Prema navodima lokalnih medija, vozač “mercedesa” je 55-godišnji muškarac koji je ostao zarobljen u automobilu, a iz olupine su ga izvukli spasioci.

Zadobio je samo lakše povrede i prevezen je u bolnicu na dalje preglede, ali nije zadržan na liječenju. Testovi su pokazali da nije konzumirao alkohol niti droge, a uzrok nesreće pripisan je dijabetičkoj krizi, koja ga je učinila nesposobnim za reagovanje tokom vožnje.

Nastavi čitati

Svijet

POTREBNO HITNO DJELOVANJE: Udari dronom kompromitovali ključnu zaštitu u Černobilju

Bezbjednosni štit iznad nuklearnog reaktora u Černobilj, u Ukrajini, koji je u februaru pogođen dronom, više ne može da obavlja svoju primarnu funkciju blokiranja radijacije, saopštila je Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA).

Prema njenim navodima objavljenim u petak, 5. decembra, konstrukcija zahtijeva ozbiljnu restauraciju.

Inspekcija čelične strukture, koja je završena 2019. godine i koja je koštala oko 1,5 milijardi evra (u okviru šireg projekta vrijednog oko 2,1 milijardi evra), utvrdila je prošle sedmice da je udar drona u februaru degradirao zaštitni “novi sigurni sarkofag” (New Safe Confinement) — to jest konstrukciju koja je postavljena da spriječi širenje radioaktivnog materijala poslije katastrofe iz 1986. godine.

Generalni direktor IAEA, Rafael Grosi, upozorio je sada da je štit “izgubio svoje primarne bezbjednosne funkcije, uključujući sposobnost zadržavanja radijacije”, ali je istakao da noseće strukture i sistemi za praćenje nisu trajno oštećeni.

On je dodao da su već izvršene neke hitne popravke, ali da je potrebno sprovesti sveobuhvatnu restauraciju radi dugoročne nuklearne bezbjednosti.

Štit je bio postavljen da bi se zadržao radioaktivni materijal koji je ostao nakon katastrofe iz 1986. godine, ali sada njegova sposobnost da to efikasno radi dolazi u pitanje.

Ukrajina tvrdi da je udar dronom izvršila Rusija, dok Moskva negira umiješanost.

Prema izvještaju UN-a od 14. februara, ukrajinske vlasti su saopštile da je dron sa visokoeksplozivnom bojevom glavom pogodio elektranu, izazvao požar i oštetio zaštitnu oblogu reaktora broj 4, koji je bio uništen 1986. godine.

Iako je struktura pretrpjela oštećenja, nivoi radijacije su, prema UN-u, ostali normalni i stabilni, bez izvještaja o curenju radijacije.

Ruske snage su tokom više od mjesec dana, na početku rata u februaru 2022. godine, zauzele elektranu i okolno područje, navodi Rojters.

Eksplozija u Černobilju iz 1986. godine izazvala je širenje radijacije širom Evrope, a posljednji funkcionalni reaktor elektrane zatvoren je 2000. godine.

IAEA je inspekciju sprovela paralelno sa istraživanjem štete na električnim trafostanicama tokom skoro četvorogodišnjeg rata između Ukrajine i Rusije.

Nastavi čitati

Aktuelno