Politika
“NIJE LAKO”… Ovo su novi obračuni plata u Vladi Srpske
Vlada Republike Srpske utvrdila je 1. aprila set zakona koji se odnose na povećanje plata u javnom sektoru.
Tako se, kako je ranije najavljeno, povećavaju plate zaposlenih za 10 odsto za sve zaposlene u Ministarstvu unutrašnjih poslova RS, zaposlene u javnim službama Srpske, zaposlene u javnim ustanovama u oblasti zdravstva, u oblasti kulture, zaposlene u osnovnim i srednjim školama i đačkim domovima, u oblasti visokog obrazovanja i studentskog standarda, u institucijama pravosuđa, te organima uprave Republike Srpske.
“Osim toga, policijskim službenicima Ministarstva unutrašnjih poslova se Zakonom o platama zaposlenih u Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske, po hitnom postupku, utvrđuje pravo na naknadu za težinu, prirodu posla i posebne uslove rada u visini od 30% od osnovne plate. Predmetna naknada se uvodi s obzirom na obavezu policijskih službenika da rade u posebnim uslovima kada su takvi uslovi neophodni za izvršenje poslova i zadataka Ministarstva unutrašnjih poslova”, saopšteno je iz Vlade RS.
Piše da donošenje ovih zakona predstavlja jednu od mjera Vlade Republike Srpske koje doprinose privrednom rastu i povećanju plata radnika, kao i poboljšanju ekonomsko-socijalnog položaja zaposlenih u navedenim oblastima.
Ipak, ovim povećanjem su obuhvaćeni i ministri u Vladi Republike Srpske te premijer Radovan Višković.
Kako je pisao “Capital”, Višković će u narednom periodu imati platu od 8.387 KM u bruto iznosu, odnosno oko 5.103 KM nakon što se plate porezi i doprinosi.
Potpredsjednici Vlade Srpske i ministri u ovom sazivu Miloš Bukejlović i Alen Šeranić će imati bruto platu od 7.357 KM, odnosno 4.477 KM neto, dok će ostali ministri, njih 14, imati bruto platu 6.328 KM ili 3.851 KM neto.
Postavlja se pitanje da li su oni u prethodnom periodu svojim angažmanom zaslužili povećanje ionako visokih plata.
Božo Marić, predsjednik Sindikata uprave Republike Srpske, rekao je za “Nezavisne novine” da se, što se tiče plata ministara i premijera, one vezuju za plate zaposlenih u organima uprave.
“Da li zaslužuju povećanja plate? To najbolje govore građani koji njima iskazuju ili ne iskazuju povjerenje. Što se nas iz Sindikata tiče, oni nisu ispunili svoj zadatak da dobiju to povećanje iz prostog razloga jer smo mi vidjeli da oni apsolutno ne odrađuju svoj posao, već da i ovo povećanje što je sada bilo nije bio rezultat njihovog rada, već izjave predsjednika Milorada Dodika, koji je izašao i rekao da će doći do povećanja”, istakao je Marić.
Dodao je da je Sindikat dva mjeseca prije toga sa Vladom RS vodio razgovore o povećanju plata te da im je rečeno da nema novca i da ne mogu da im izađu u susret.
“Postavlja se pitanje kako je moguće, kad izađe jedan čovjek i kaže biće povećanje, da se onda nađe novac. Ministri apsolutno nisu odradili svoj posao, niti premijer”, kazao je Marić.
Ekonomista Milenko Stanić naglasio je da, prema njegovom mišljenju, ministri i premijer nisu zaslužili povećanje plata.
“Uspostavljen je potpuno pogrešan sistem raspodjele u Republici Srpskoj, i to da javni sektor određuje plate i svoje prihode nezavisno od realnog sektora koji izdržava taj javni sektor. Poslodavci stalno na to ukazuju, da je to nerealno, da oni ne mogu više da plaćaju taj veliki javni sektor sa toliko zaposlenih”, objasnio je Stanić.
Prema njegovim riječima, generalno, plate funkcionera i većine zaposlenih su potpuno iznad plata realnog sektora.
“Što se tiče funkcionera, oni kreiraju jednu takvu pogrešnu politiku i apsolutno ne zaslužuju toliki nivo plata. Osnovni princip u ekonomiji važi da možete povećati plate, ali i budžete srazmjerno povećanju BDP-a. Procjene govore da je rast BDP-a prošle godine iznosio 2,5 ili 2,6 odsto. Ni u jednom slučaju se nije smjelo ići sa povećanjem iznad tog nivoa. Ove odluke nemaju nikakvo ekonomsko uporište. Zbog toga dolazi već do stagnacije naplate direktnih poreza”, istakao je Stanić.
Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, istakao je da Vlada Republike Srpske treba da se pažljivo odnosi prema trošenju budžeta.
“Već duže vrijeme privreda zastupa vrlo jasan stav u vezi s pitanjem plata u realnom i javnom sektoru, a to je da nikako ne bi smjelo da plate u javnom sektoru značajno odstupaju. Morale bi da prate one plate koje su u realnom sektoru, odnosno plate koje stvaraju sve uslove da bi se plate u javnom sektoru mogle isplaćivati. Ono što nama smeta jeste da bi trebalo da postoji tačan i jasan odnos između ovih vrsta primanja što se tiče budžetskih prihoda, koji jesu prethodnih godina rasli.”
Naveo je da tokom prošle godine i početkom ove pada privredna aktivnost i broj zaposlenih u privredi.
“Sa bilo kakvim povećanjem javnih rashoda moramo biti veoma oprezni. Možemo doći u situaciju da dođe do pada javnih prihoda, jer se očekuju nove velike krize u Evropi, te bi moglo da bude upitno finansiranje cijele javne potrošnje”, zaključio je Škrebić.
Politika
BIH IMA SVE MANJE STANOVNIKA, A SVE VIŠE BIRAČA: Na spisku više od 3,4 miliona ljudi
Broj građana koji žive u BiH godinama opada, dok Centralni birački spisak i dalje pokazuje više od 3,4 miliona registrovanih birača. Gdje je nestala demografska logika i koliko su birački spiskovi zaista ažurni?
Brojke o demografiji i izbornim spiskovima u Bosni i Hercegovini ponovo otvaraju pitanje koje godinama nema jednostavan odgovor – koliko ljudi zapravo živi u zemlji i koliko je građana evidentirano kao birači?
Centralna izborna komisija BiH zaključila je Centralni birački spisak sa stanjem na 20. avgust 2026. godine, a na njemu se nalazi 3.408.517 birača. CIK je ranije, sa stanjem na 6. maj, evidentirao 3.414.364 birača.
Istovremeno, posljednji zvanični popis stanovništva urađen je još 2013. godine, kada je u BiH popisano 3.531.159 stanovnika.
Sve manje stanovnika, a birača sve više
Trend rasta broja birača posebno je uočljiv kada se pogledaju raniji izborni ciklusi.
Prema podacima navedenim u analizi, 2006. godine bilo je registrovano 2.734.287 birača, dok je deset godina kasnije taj broj porastao na 3.263.906. Danas je Centralni birački spisak ponovo iznad 3,4 miliona.
Na drugoj strani, BiH se godinama suočava sa iseljavanjem, negativnim prirodnim priraštajem i starenjem stanovništva.
Pri tome treba napraviti važnu razliku: broj birača nije isto što i broj stanovnika. U birački spisak mogu biti uključeni i punoljetni državljani BiH koji žive u inostranstvu, dok broj stanovnika uključuje i djecu koja nemaju pravo glasa.
Upravo zbog toga samo poređenje ova dva broja ne može biti dokaz da je birački spisak netačan. Ipak, veliki raskorak između demografskih kretanja i broja registrovanih birača predstavlja pitanje koje zahtijeva objašnjenje i transparentne podatke.
Popis star 13 godina
Poseban problem predstavlja činjenica da BiH više od decenije nema novi popis stanovništva.
Popis iz 2013. godine pokazao je da je u BiH živjelo 3.531.159 stanovnika. Od tada su uslijedili novi talasi iseljavanja, promjene u prirodnom priraštaju i značajne demografske promjene.
Zbog toga danas ne postoji novi popis koji bi precizno pokazao koliko stanovnika zaista živi na teritoriji BiH.
U javnosti se često iznose procjene da je stvarni broj stanovnika značajno manji, ali takve procjene treba razlikovati od zvaničnog statističkog podatka.
Nove tehnologije mijenjaju mogućnost manipulacije
Politička analitičarka Tanja Topić smatra da je uvođenjem novih izbornih tehnologija smanjen prostor za zloupotrebe biračkog prava.
Posebno ističe činjenicu da će identifikacija birača biti tehnički provjeravana, što bi trebalo da oteža glasanje u ime druge osobe ili preminulog građanina.
Topićeva je ranije upozoravala da su birači koji ne izlaze na izbore, kao i građani koji žive u inostranstvu, mogli predstavljati prostor za potencijalne zloupotrebe, dok bi nova tehnologija trebalo da smanji takav rizik.
Na predstojećim izborima CIK uvodi specifične izborne tehnologije, uključujući uređaje za identifikaciju birača i skenere. Glasovi će, međutim, i dalje biti ručno brojani, dok bi tehnologija trebalo da doprinese bržem prenosu i objavljivanju preliminarnih rezultata.
Pitanje koje traži odgovor
Politikolog Dragana Delić smatra da je opravdano postaviti pitanje koliko su birački spiskovi ažurni i u kojoj mjeri odgovaraju stvarnoj demografskoj slici zemlje.
Broj registrovanih birača, kako ističe, nije jednak broju stanovnika, jer obuhvata i državljane koji žive van BiH. Ipak, što je veća razlika između demografskih pokazatelja i broja birača, to je veća potreba za jasnim institucionalnim objašnjenjem.
Upravo transparentnost biračkih spiskova postaje posebno važna u trenutku kada se BiH priprema za još jedan izborni ciklus.
Desetine hiljada birača registrovane van BiH
Poseban dio biračkog tijela čine državljani BiH koji žive u inostranstvu.
Prema podacima CIK-a navedenim u analizi, nakon okončanja žalbenog postupka ukupno je registrovano 48.078 birača izvan BiH.
Od tog broja, 45.457 birača glasaće putem pošte, dok je 2.621 birač registrovan za glasanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH.
CIK je za Opšte izbore 2026. odredio diplomatsko-konzularna predstavništva u kojima će građani moći glasati, dok su Opšti izbori zakazani za 4. oktobar 2026. godine.
Na kraju ostaje činjenica koja je teško objašnjiva bez dodatnih podataka: BiH već godinama govori o depopulaciji i masovnom iseljavanju, a broj ljudi evidentiranih kao birači i dalje se kreće iznad 3,4 miliona.
To samo po sebi nije dokaz nepravilnosti, ali jeste dovoljan razlog da se javnosti jasno objasni koliko je birača stvarno nastanjeno u BiH, koliko ih živi u inostranstvu i kako se birački spisak ažurira nakon smrti, iseljenja i drugih promjena.
Politika
ODBROJANI DANI IZBORNIM KRAĐAMA U BiH! CIK uvodi dvojnu kontrolu glasova, VIŠE NEMA MJESTA PREVARAMA!
Centralna izborna komisija BiH (CIK), zajedno sa domaćim i međunarodnim nevladinim organizacijama, organizovala je okrugli sto o temi izgradnje povjerenja građana u izbore i nove tehnologije. Cilj je da birači shvate novi način funkcionisanja izbornog procesa, te da predstojeći izbori budu sigurniji, pošteniji i transparentniji od svih prethodnih.
Izbornom procesu se vjeruje onoliko koliko je on jasan i razumljiv glasačima. Nova tehnologija može pomoći u bržem prebrojavanju i jasnijem izvještavanju, ali ništa od toga nije važno ako glasači i posmatrači ne razumiju kako ta tehnologija funkcioniše i zašto je odabrana, ističu iz Centralne izborne komisije BiH.
„Za opšte izbore 4. oktobra radimo na uvođenju specifičnih izbornih tehnologija za glasanje i obradu rezultata koje smatramo pouzdanijim, transparentnijim i težim za manipulaciju od naših ranijih nezakonitih izbornih praksi. Glasačima poručujem da promjene postoje kako biste, kada predate svoj glasački listić, mogli vjerovati da će tačno biti prebrojan i da biste, kada se objave rezultati, sami mogli vidjeti šta se zaista dogodilo sa vašim glasom na biračkom mjestu“, izjavila je član CIK-a BiH Irena Hadžiabdić.
Iz nevladine organizacije „CIVIC HUB US“ podsjećaju da će se glasovi prebrojavati i elektronski i ručno, te dodaju da je to dobar kontrolni mehanizam koji je veoma važan za upoređivanje rezultata i sticanje povjerenja građana.
„Promjene koje se uvode za ove izbore nisu eksperiment, već su dio priprema koje se vrše za vas. To su testiranja, pilot-projekti i unapređenja kako biste, kada budete glasali, mogli vjerovati da će vaš glas biti pošteno prebrojan i tačno prijavljen“, istakla je predstavnica organizacije „CIVIC HUB US“ Tihana Bartulac Blank.
Učesnici okruglog stola poručili su da građani mogu imati puno povjerenje u nove izborne tehnologije koje su uvedene sa jasnim ciljem — da izbori u BiH budu pošteni, transparentni i sigurni, te da glasači dobiju one predstavnike koje su i izabrali.
(BN)
Politika
VELIČANSTVENA PODRŠKA KAKVA SE NE PAMTI! Pokret Sigurna Srpska ZAPALIO atmosferu na Manjači!
Ogromna podrška i veličanstvena atmosfera večeras je obilježila tribinu Pokreta Sigurna Srpska na Manjači, što je samo po sebi dovoljna poruka da je ovaj pokret SIGURAN izbor i da ljudi podržavaju sve ono što se proteklih godina radilo na području Banjaluke.
Manjaču u kontekstu bilo kakve kampanje, pa tako i izborne nemoguće je spomenuti, a da se ne spomene čuveni srpski pisac Petar Kočić.
“PSS namjerava dati snažan doprinos i to smo prepoznali kao važno, da ovdje od Kočićevog zbora napravimo što je mnogo veći događaj nego što je bio do sada. To znači da Grad Banjaluka će ovdje, ali i buduća Vlada Republike Srpske, koju ćemo predvoditi uložiti u to da ovdje imamo fiksnu postavku koja je uređena i da ne morate samo jednom godišnje dolaziti da bi shvatili šta je Zmijanje. Kočićeva kuća, Kočićevo ognjište, koje je preseljeno baš ovdje na mjestu gdje treba da bude, na mjestu gdje će biti zborište, na mjestu gdje će biti arena za borbu bikova i sve to da bude na ovom mjestu i fiksno uređeno”, istakao je lider PSS-a Draško Stanivuković, dodajući da je suština da se u bilo koje doba godine može doći posjetiti Kočićevo zborište i ognjište čovjeka koji je najviše slavio slobodu u srpskom narodu.
Prema njegovim riječima kada je ovo područje u pitanju, fokus buduće Vlade trebaju biti ulaganja tog tipa, a ne “da neko izmišlja skijališta u koja niko nije uložio ni marku, osim nekog idejnog rješenja”.
Smatra da je upravo na platou Manjače, koja je prirodni dragulj moguće napraviti sjajnu turističku ponudu koju bi činio i prostor za hipodrom, te prostor za jahanje konja.
“Manjaču vidimo kao jedan od najvećih dragulja Banjaluke, Srpske, vidimo ovdje mogućnost izgradnje nekoliko vikend naselja, što bi ovaj prostor dopunio uz samu urbanizaciju Kočićevog zbora, preko sadržaja koji autohtono čuvaju ove prostore, ali koji su i prilagođeni tako da cijeli region može doći da uživa ovdje uz tradicionalnu gastro ponudu, uz najveće simbole Zmijanja i Banjaluke”, poručio je Stanivuković.
Kada je u pitanju Manjača neizbježno je, navodi Stanivuković, pomenuti i opstrukcije koje je skupštinska većina okupljena oko SNSD-a činila kako se ne bi uradile ključne stvari.
“Ljudi razumiju da smo ovdje prošli pregršt prepreka, opstrukcija, jer skupštinska većina nije dala ništa da se radi, ali mi smo bez obzira na to i bez podrške Vlade ovdje uspjeli ključne stvari da uradimo. Dokaz tome je i rezervoar Banjica i stanice koje su funkcionisale tako da je plato Manjača tokom ljeta imao vodu”, kazao je Stanivuković.
Zoran Savanović, kandidat pod brojem 17 na listi u izbornoj jedinici broj 3 za Narodnu skupštinu izjavio je da veliki broj ljudi koji su došli na tribinu PSS-a je dokaz da su prepoznali ono što radi PSS i lider Draško Stanivuković.
“Od 4. oktobra cijela Republika Srpska zaslužuje da ima ono što ima ovdje u Banjaluci. Poljoprivreda, koja je za nas jedna od najvažnijih stvari koju promovišemo u našem programu je da na Manjači i u svim ostalim krajevima bude ravnomjerno razvijena, da ljudi se vraćaju u ove krajeve, a ne da živi nažalost između 500 i 700 ljudi. Sigurna cijena, zagarantovane cijene otkupa mlijeka i drugih poljoprivrednih proizvoda je ono za što ćemo se mi boriti, za šta ćemo se zalagati kao buduća Vlada sa premijerom Draškom Stanivukovićem”, navodi Savanović.
-
Politika3 dana agoSAMRTNI ROPAC REŽIMA! U paničnom strahu od STANIVUKOVIĆA i skenera, SNSD laže KAO NIKADA DO SADA!
-
Politika2 dana agoPOLITIČKI PIROMANI NA DJELU! Dodik, Helez i Konaković u strahu od poraza prizivaju RAT!
-
Politika2 dana ago„FABRIKA LAŽI RADI U TRI SMJENE!“ Vukomanović raskrinkala RTRS “SNSD spao na najprljaviju predizbornu režiju!”
-
Politika2 dana agoSTANIVUKOVIĆ NAJAVIO 13. PENZIJU: Kao što sam ispunio obećanje o besplatnom prevozu, ispuniću i ovo
-
Politika1 dan agoIZDAJA BEZ PRESEDANA! Kako je Milorad Dodik PREDAO JASENOVAČKU GRAĐU koja je završila u Zagrebu
-
Banjaluka3 dana agoZMIJANJSKI MARATON OVOG VIKENDANA MANJAČI: Stiže 350 djece, nove staze i sajam domaćih proizvoda
-
Svijet3 dana agoDRAMA U ŠVEDSKOJ: Samo tri mandata dijele dva politička bloka
-
Društvo3 dana agoIMA LI KRAJA RASTU CIJENA? Evrodizel bi mogao dostići cijenu od 3,80 KM



















