Američki predsjednik Donald Tramp i državni sekretar Marko Rubio razmatraju smjenu američke ambasadorke u Grčkoj, Kimberli Gilfojl. Taj potez slijedi nakon niza medijskih izvještaja o njenom neprimjerenom, a moguće i nezakonitom ponašanju prije i tokom mandata u Atini.

Za šta je optužena ambasadorka Kimberli Gilfojl?

Zvaničnik, koji je zbog osjetljivosti internih rasprava tražio anonimnost, kaže da je Rubio posebno ljut. Državni sekretar je tek prošle sedmice boravio u Atini, gdje ga je Gilfojl pratila na gotovo svim događajima. Iako su se optužbe već tada širile, pri dolasku ga je dočekala srdačnim zagrljajem.

Wall Street Journal objavio je seriju članaka s detaljima o njenom sumnjivom ponašanju. U njima se navodi da je prijetila zvaničniku zemlje domaćina, primala neprimjerene poklone i usluge i nudila svoj uticaj u administraciji u zamjenu za plaćanje njenog visokog računa na kreditnoj kartici.

Gilfojl se nije direktno izjasnila o optužbama, ali njen advokat tvrdi da nije učinila ništa pogrešno. Američka ambasada u Atini joj je pritom prećutno pružila podršku.

Kako je Rubio reagovao na optužbe?

Nakon što je stao u njenu odbranu poslije prvog članka, Rubio je prestao javno da komentariše sve brojnije optužbe. U srijedu je kratko izjavio: “Naša ambasadorka ovdje radi dobar posao.“

Međutim, nakon objavljivanja novog izvještaja u srijedu uveče, Rubio je u četvrtak, neposredno prije odlaska iz Atine, oštro reagovao na novinarska pitanja o optužbama. Rekao je da ne zna da li su navodi istiniti i da neće odgovarati na nešto što ne može da potvrdi.

“Vi polazite od pretpostavke da je ono što vam je neki izvor rekao i što ste objavili apsolutna istina. Za mene to nije tako. Mi ne radimo na taj način“, izjavio je Rubio pored aviona, dok ga je Gilfojl ispraćala. Pomenuti zvaničnik dodaje da je Rubio postajao sve frustriraniji kako su se izvještaji množili, prenosi Index.hr.

Da li se protiv ambasadorke vodi istraga?

Drugi američki zvaničnik, koji je takođe govorio pod uslovom anonimnosti, potvrdio je da glavni inspektor State Departmenta provjerava optužbe koje su se u medijima počele pojavljivati krajem prošlog mjeseca. Taj izvor nije mogao da potvrdi da li je pokrenuta i zvanična istraga.

Glavni inspektori često sprovode neformalne provjere povodom pritužbi na osoblje, a ti postupci se ne završavaju uvijek zvaničnom istragom ili disciplinskim mjerama. Stejt department je odbio da komentariše moguću istragu glavnog inspektora.

U međuvremenu, vodeće demokrate u odborima za spoljne poslove Predstavničkog doma i Senata, Gregori Miks i Džin Šahin, kao i Robert Garsija iz odbora za nadzor, zatražili su pokretanje istrage protiv Gilfojl.

Wall Street Journal je od kraja septembra detaljno opisao više primjera njenog spornog ponašanja. U prvom izvještaju stoji da je gostima na jednom prijemu rekla kako SAD mogu da potkopaju grčku vladu ako to žele. Navodno je promovisala i interese jedne grčke građevinske i energetske kompanije i dozvolila njihovom lobisti da prisustvuje privatnim diplomatskim sastancima.

Šta se zna o računu od 100.000 dolara?

Dok je Rubio boravio u Atini, Wall Street Journal je, na osnovu tekstualnih poruka, objavio da je Gilfojl tražila od jednog Trampovog donatora da joj plati račun od 100.000 dolara na kreditnoj kartici uoči saslušanja za njeno imenovanje. Zauzvrat mu je obećala pristup zvaničnicima administracije.

Kasnije je objavljeno i da je Gilfojl bila bijesna jer nije pozvana na događaj posvećen Grčkoj na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu ranije ove godine.

Zahtijevala je odlazak na skup i hvalila se luksuznim putovanjima u Francusku s direktorima energetskih kompanija. Britanski tabloid Daily Mail izvijestio je da je Gilfojl narušila odnose s osobljem u ambasadi u Atini i da je njeno ponašanje prešlo granice primjerenog za najvišu predstavnicu američke vlade u Grčkoj.

Kimberli Gilfojl bivša je voditeljka na Foks njuzu (Fox News) i tužiteljka iz Kalifornije. Svojevremeno je bila vjerena za Trampovog sina Donalda Mlađeg.

Administracija Donalda Trampa upozorila je Ukrajinu i evropske saveznike da bi SAD mogle da obustave razmjenu obavještajnih podataka i evropsku nabavku američkog oružja za Ukrajinu. Uslov je da Kijev prestane s dalekometnim napadima na ruska energetska postrojenja. Tu informaciju CNN-u potvrdila su dva evropska zvaničnika.

Tokom vikenda, State Department i Pentagon uputili su upozorenja ukrajinskim i evropskim zvaničnicima, a američka vojska direktno je kontaktirala komandante u Ukrajini.

Da su SAD zaprijetile obustavom razmjene obavještajnih podataka potvrdio je i drugi izvor upućen u situaciju. O prijetnjama obustavom saradnje i nabavke oružja prvi je izvijestio Financial Times.

“Zovu Kijev… Zovu sve u Evropi“, rekao je jedan od zvaničnika koji je primio poziv iz američkog Ministarstva odbrane.

Zašto SAD prijete obustavom pomoći Ukrajini?

Prijetnje dolaze u vrijeme dok je predsjednik Donald Tramp izrazito ljut na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog zbog napada na ruske rafinerije.

Tramp već dugo smatra da je rat između Ukrajine i Rusije odgovoran za rast cijena dizela na svjetskom tržištu i zahtijeva da obje strane prekinu napade na energetska postrojenja. Visokim cijenama doprinio je i američki sukob s Iranom.

Tramp je ranije u nedjelju objavio da su se Rusija i Ukrajina dogovorile o, kako ga je nazvao, “energetskom primirju”.

Izvor blizak Zelenskom tvrdi da je takav razvoj događaja bio iznenađenje.

“Ukrajina podržava primirje i važno je da ga podrži i Rusija. Čekamo detalje s američke strane“, napisao je Zelenski na mreži X nakon Trampove objave.

Šta bi Ukrajina izgubila ako SAD obustave pomoć?

Jedan evropski zvaničnik izjavio je za CNN da su razmjena obavještajnih podataka i nabavka oružja “ključni“ za Ukrajinu. Prijetnju je opisao kao “tužan dan“ za Kijev i njegove saveznike. Ako se američke prijetnje ostvare, posljedice po ukrajinsku odbranu bile bi trenutne.

Američki obavještajni podaci ključni su za ukrajinsku odbranu od ruskih balističkih projektila jer otkrivaju lokacije lansera, kao i ciljeve i vrijeme napada. S druge strane, obustava nabavke oružja, koja se sprovodi putem mehanizma PURL (Prioritized Ukraine Requirements List), najteže bi pogodila isporuke raketa-presretača za sistem Patriot. Ukrajini tih projektila ionako kritično nedostaje, naročito jer je Rusija pojačala napade raketama i dronovima širom zemlje.

Prema izjavi drugog evropskog zvaničnika za CNN, NATO tokom vikenda još nije zabilježio promjene u programu PURL.

Trampova administracija nije prvi put posegnula za ovakvim mjerama.

Razmjena obavještajnih podataka s Ukrajinom već je bila obustavljena u martu 2025. godine, nakon napetog sastanka Zelenskog i Trampa u Ovalnom kabinetu. Saradnja je kasnije obnovljena, i to nakon što je Ukrajina na pregovorima u Saudijskoj Arabiji prihvatila američki prijedlog primirja.

Zbog čega su odnosi Trampa i Zelenskog ponovo zaoštreni?

Ove prijetnje dodatno će zakomplikovati već napete odnose između Trampa i Zelenskog, prenosi Index.hr.

Dvojica predsjednika proteklih dana sukobila su se oko američkog dogovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o snabdijevanju tržišta ruskim dizelom. Američki zvaničnik ranije je za CNN izjavio da su upravo kontinuirani ukrajinski napadi na rafinerije djelimično podstakli Trampa na sklapanje tog dogovora.

Tramp je u subotu sugerisao da bi Ukrajina trebalo da zamijeni Zelenskog i dobije novog lidera.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da razmišlja o preimenovanju Atlantskog ili Tihog okeana u „Trampov okean“ ili „Okean Amerike“, i to prije isteka svog predsjedničkog mandata.

Tokom obraćanja biračima u saveznoj državi Tenesi, Tramp je podsjetio na svoju inicijativu da se jezero Ontario preimenuje u Jezero Amerika.

„Razmišljao sam ili o Atlantiku ili o Pacifiku. Mi ga zovemo ‘Trampov okean’ ili ‘Okean Amerike’. Trebalo bi da to uradimo prije nego što odem“, rekao je Tramp.

Ranije danas Tramp je izjavio i da njegova administracija razmatra preimenovanje Ormuskog moreuza po američkom predsjedniku.

U septembru je Tramp potpisao naredbu kojom se jezero Ontario preimenuje u Jezero Amerika. Jezero je dio sistema Velikih jezera i nalazi se na granici Sjedinjenih Američkih Država i Kanade, između američke savezne države Njujork i kanadske pokrajine Ontario.

Kanadski premijer Mark Karni izjavio je da će Kanada nastaviti da koristi dosadašnji naziv jezera.

(Agencije)