Connect with us

Politika

Nijedan državni službenik nije dobio otkaz

Pred disciplinskim komisijama Agencije za državnu službu BiH su prošle godine vođena tek četiri disciplinska postupka protiv državnih službenika, s tim što nijedan od njih nije dobio otkaz.

Dakle, institucije se nisu zahvalile na saradnji nikome od oko 2.700 zaposlenih u ministarstvima i ostalim institucijama.

Neven Akšamija, direktor Agencije za državnu službu BiH, rekao je za “Nezavisne novine” da u prošloj godini otkaza nije bilo.

“Što se tiče disciplinskih postupaka koji su vođeni, mislim da su se završili djelomično oslobađanjem, a neki su dobili kazne. Što se tiče kazni, skoro sve su ili neka vrsta opomene ili smanjenje plate”, naglasio je Akšamija.

Komentarišući podatak da nijedan državni službenik nije dobio otkaz, on ističe da se iz toga može zaključiti svašta.

“Može se zaključiti da je državni službenik zaštićen kao medo u šumi, narodski rečeno. A ja mogu zaključiti da se nevoljko pokreću disciplinski postupci, da se pokušava uvijek stvar završiti izvan postupka, da se kazne izriču postupno, te da su vrlo oštre kazne rijetkost”, rekao je Akšamija za “Nezavisne novine”.

Kazna prestanka radnog odnosa izriče se za vrlo ozbiljne stvari, kao što je korupcija, ali je u proteklim godinama, kako nam je potvrđeno, bilo i primjera da se posao uspije sačuvati uprkos teškim optužbama.

“Čak i to smo imali: da državna službenica, koja je optužena za kriminal, ali ne koruptivni, nego kriminal opšte namjene, u konačnici nije ostala bez posla, nego je završila sa degradacijom po presudi Suda BiH, odnosno otišla je na nižu poziciju. To nije bilo u prošloj godini, nego možda dvije godine unazad”, precizirao je Akšamija u izjavi za “Nezavisne novine”.

Inače, i u Prijedlogu izvještaja o radu Agencije za državnu službu BiH za prošlu godinu navodi se da su u toj godini ukupno sprovedena svega četiri disciplinska postupka.

Kako je pritom navedeno, tri postupka su započeta i okončana u 2022. godini, a nijedan nije započet u 2021. i okončan u 2022.

“Takođe, jedan disciplinski postupak je započet u 2022. godini, a okončan je u 2023. Broj je nešto manji od ciljane vrijednosti u 2022. godini, ali isto opet ne zavisi od Agencije već od broja zahtjeva institucija za sprovođenje disciplinskog postupka”, navodi se u ovom dokumentu.

Treba naglasiti da su, kada je riječ o disciplinskim stvarima, iz nadležnosti Agencije za državnu službu BiH jedino izuzeti državni službenici Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH. U UIO BiH su, kako nam je potvrđeno, prošle godine otpuštena četiri službenika.

“Tokom prethodne godine kao rezultat disciplinske mjere konačnim rješenjem prestao je radni odnos četiri službenika – tri zaposlenika i jedan državni službenik”, rekao je za “Nezavisne novine” Ratko Kovačević, načelnik Odjeljenja za komunikacije i međunarodnu saradnju u UIO BiH.

Politika

Marković “Testiranje na drogu da bude obaveza SVIH POSLANIKA I DIREKTORA JAVNIH PREDUZEĆA”

U javnosti ponovo odjekuje tema droga i javnih funkcija, posebno nakon najave da će se 2026. godine učenici drugog i trećeg razreda srednjih škola u Republici Srpskoj testirati na prisustvo narkotika. Ova najava otvorila je pitanje da li su i oni koji donose odluke spremni da prođu kroz isti proces.

Tim povodom provjereno je koliko su narodni poslanici spremni na dobrovoljno testiranje, a najjasniji i najkonkretniji stav iznio je član Predsjedništva Pokreta Sigurna Srpska, Slaviša Marković.

Marković je poručio da testiranju moraju biti podvrgnuti svi nosioci javnih funkcija i da to treba da bude zakonski uslov za imenovanje na najviše pozicije u Republici Srpskoj:

„Svi narodni poslanici, čak i direktori svih javnih preduzeća treba da se testiraju i da to bude uslov za imenovanje na ključne funkcije u Republici Srpskoj.“

Naglasio je da upravo poslanici treba da budu prvi koji će dati primjer:

„Najbolje bi bilo da mi pristanemo u Skupštini da se testiramo, pa onda da vidimo. Oni koji ne budu pristali vjerovatno imaju razlog zašto odbijaju.“

Reakcije drugih poslanika

Iako je Markovićev stav najdirektniji, većina poslanika različitih stranaka poručila je da nema ništa protiv testiranja:

Nenad Stevandić poručio je da je spreman da bude testiran „kad god i ko god želi“.

Srđan Mazalica ističe da „nema nikakav problem“ sa testiranjem.

Dragan Galić kaže da bi „istog momenta pristao“.

Petko Rankić naglašava da „droge u Skupštini nema i nije je nikada bilo“.

Nebojša Vukanović podsjetio je da se već sam testirao na 10 vrsta droga i da bi to ponovio.

Radislav Dončić smatra da u parlamentu vjerovatno nema konzumenata, ali podržava obavezno testiranje.

Mirsad Duratović ističe da će se testirati „i mimo NSRS ako treba“.

Širi kontekst – slučaj „Đajić i droga u UKC-u“

Ova tema posebno se rasplamsala nakon slučaja „Đajić i droga u UKC RS“, kada se u javnosti pojavio snimak na kojem se ispred tadašnjeg direktora UKC-a iznosi kesa sa bijelom praškastom materijom. Taj slučaj otvorio je veliku raspravu o odgovornosti funkcionera i potrebi sistemskog testiranja svih nosilaca javnih funkcija.

Pored brojnih reakcija, poruka Slaviše Markovića iz Pokreta Sigurna Srpska ostaje najjasnija:

Testiranje na drogu mora postati obavezan uslov za sve koji žele da obavljaju javne funkcije – od narodnih poslanika do direktora javnih preduzeća.

Kako će javnost i institucije odgovoriti na ovaj prijedlog, ostaje da se vidi, ali je izvjesno da je tema ušla u fokus i da će biti jedna od ključnih u narednom periodu.

Nastavi čitati

Politika

STANIVUKOVIĆ: Vlada razvlašćuje Banjaluku i uzima nadležnosti lokalnim zajednicama

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković oštro je reagovao na najavljene zakonske izmjene koje, kako tvrdi, direktno umanjuju finansijske i administrativne nadležnosti gradova i opština u Republici Srpskoj.

– Radi se o napadima na Banjaluku. Ovo je zakon koji treba da razvlasti Banjaluku i ostale gradove i opštine. Naš izvorni prihod su građevinske dozvole, a sada nam vlast i to oduzima – poručio je Stanivuković.

On ističe da najavljene izmjene znače da će Vlada RS preuzeti dio ključnih poslova i prihoda lokalnih zajednica, što bi, kako kaže, imalo ozbiljne posljedice po budžet i funkcionisanje grada.

– Koliko će prihoda, poslova i nadležnosti nama da uzme Vlada? Miniću i ostala ekipo, zašto radite protiv naroda Banjaluke? – upitao je Stanivuković, naglašavajući da će se protiv ovakvih rješenja boriti svim raspoloživim sredstvima.

Gradonačelnik dodaje da očekuje reakciju i podršku odbornika, ali i građana, jer se, kako kaže, radi o pitanju koje prevazilazi stranačke razlike i direktno utiče na život svih stanovnika najvećeg grada Srpske.

Nastavi čitati

Politika

BORAČKA PITANJA NISU POSAO JEDNE PARTIJE: Institucije RS moraju preuzeti odgovornost

Radivoj Majstorović, predsjednik Savjeta za boračko–invalidsku zaštitu PDP-a i član Sigurne Srpske, poručio je da svaka podrška borcima i boračkim kategorijama mora biti sistemska, pravovremena i u skladu sa njihovim realnim potrebama – a ne dio političkih kampanja.

Majstorović je naglasio da PDP podržava sve mjere koje idu u korist boračkoj populaciji, ali smatra da dogovoreno povećanje sredstava za borački dodatak i invalidnine nije dovoljno:

– Povećanje mora biti značajnije i zaista odražavati potrebe ovih ljudi – poručio je on.

Takođe, iako podržava program zapošljavanja djece poginulih boraca, ističe da je ovo pitanje moralo biti riješeno mnogo ranije:

– Zar je tek sada utvrđeno da djeca poginulih boraca nisu zaposlena? Ovo je moralo biti urađeno prije dvadeset godina, a ne danas – poručio je Majstorović.

Istakao je da je godinama zanemarivano i pitanje stambenog zbrinjavanja porodica poginulih boraca i ratnih vojnih invalida:

– Da li nadležni do sada nisu znali da ove porodice nemaju adekvatno stambeno rješenje? Ko je za to odgovoran? – upitao je on.

Majstorović je naglasio da je briga o boračkim kategorijama isključiva obaveza institucija Republike Srpske, a ne političkih partija i njihovih lidera:

– Ovim pitanjima moraju se baviti institucije, a ne SNSD i lično Milorad Dodik – poručio je.

Na kraju, dodao je da se s pravom postavlja pitanje da li je riječ o početku predizborne kampanje za izbore 2026. godine:

– Čini se da je boračka populacija ponovo stavljena u funkciju političke promocije – zaključio je Majstorović.

Nastavi čitati

Aktuelno