Connect with us

Društvo

NIKAD BOLJI ROD, NIKAD NIŽA CIJENA: Ko zarađuje na muci poljoprivrednika?

Iako sjetva pšenice počinje za dvadesetak dana, realno je očekivati, ako se nastave povoljni vremenski uslovi, da će prinosi biti dobri, pa čak i veći nego što je prosjek, a poljoprivrednici se, u skladu s tim, nadaju i višoj cijeni.

Kako su istakli poljoprivredni proizvođači, takođe se može očekivati i dobar kvalitet zrna, a zahvaljujući kvalitetnom sjemenskom materijalu.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, za “Nezavisne” pojašnjava da su imali povoljan raspored padavina, i povoljne uslove kada su u pitanju ozimi usjevi, prije svega, pšenica, te je realno očekivati da će prinosi biti nešto veći nego što je to prosjek.

“Ali rano je donositi zaključke, jer predstoji minimum dvadesetak dana do početka žetve, i u tom periodu se mogu promijeniti vremenske prilike, recimo, ukoliko dođe do naglog porasta temperature i tzv. toplotnog udara. No, da ne uzimamo crne prognoze u obzir, možemo očekivati prinose koji će biti na nivou višegodišnjeg prosjeka i nešto više. Očekuje se i dobar kvalitet zrna s obzirom na to da smo na raspolaganju imali nešto bolji sortiment jesenas, kada je u pitanju sjemenski materijal, i to na sugestiju mlinsko-pekarskog sektora i nas iz Udruženja”, istakao je Marinković.

Navodi da su dobavljači sjemena obezbijedili adekvatne količine sjemena boljih sorti te iskazuje nadu da ne bi trebalo biti problema kod otkupa roda pšenice.

No, kako ističe, ono što će biti problem jeste cijena, a već imaju najave da je na svjetskom tržištu niska te da su velike zalihe kod vodećih svjetskih proizvođača, Rusije, Ukrajine, SAD, Kanade i Australije.

“Tako da očekujemo da će te količine preplaviti tržište. Kao što smo ukazivali, očekuje nas neizvjestan početak žetve, kada je u pitanju cijena pšenice. Mi samo možemo da apelujemo na domaće otkupljivače da prvo otkupe domaću pšenicu. Shodno tome, biće formirana adekvatna otkupna cijena koja će poljoprivrednim proizvođačima omogućiti, ne samo da rade da pokriju troškove, nego i da uspiju nešto zaraditi od ovogodišnjeg roda”, istakao je on te dodao da cijena zavisi od ponude i potražnja, jer je pšenica berzanska roba.

“Jedino se možemo dogovoriti sa mlinsko-pekarskim sektorom da to bude fer tržišna cijena, a sve drugo su spekulacije o kojima je još rano govoriti”, istakao je on.

Kako kaže Savo Bakajlić, predsjednik Regionalnog udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice, kad vide kakav će biti prinos ječma, tad će se moći orijentisati sa pšenicom.

“Vidim da će ubrzo početi žetva pšenice, za nekih dvadesetak dana. Mi očekujemo dobar prinos, rod i kvalitet, ali i cijenu. Nažalost, kao i svake godine, dobre cijene nema i niko o tome ne priča. Kad uđemo da vršemo, mi nemamo skladišne kapacitete gdje ćemo je smjestiti i na kraju dođemo do toga da nas ucjenjuje nekoliko mlinara”, pojašnjava Bakajlić za “Nezavisne”.

Kako kaže, oni će tražiti od 40 do 45 feninga po kg, ali treba prvo da vide kolika će biti cijena.

“Onda ćemo vidjeti kolika je kalkulacija za sve tri klase, i po kojoj cijeni ko može dati pšenicu. No, narod je ogorčen, sve nas je manje. Mi smo ginuli za to, sve dali, a kad treba da se vrati nama, onda ništa”, rekao je Bakajlić.

Ranije ove sedmice je Savo Minić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, izjavio da se očekuje prosječan rod i kvalitet ovogodišnje pšenice te da će cijena zavisiti od globalnih parametara.

“Volio bih da imamo najbolju otkupnu cijenu, rod i kvalitet, ali Republika Srpska ne može uticati na cijenu, postoji svjetsko tržište, kao i berze”, istakao je tada Minić.

On je u četvrtak kazao da bi cijena ove berzanske robe mogla biti između 30 i 32 feninga.

Društvo

VJEČNO U DUGOVIMA, A CIJENE KAO NA ALPAMA! Čašica rakije na Jahorini 10 KM, KAFA “SAMO” 5 KM

Zimska sezona na Jahorini tek se zahuktava, a s približavanjem dočeka Nove godine cijene u ugostiteljskim objektima potvrđuju ono što mnogi gosti već očekuju – odmor na ovoj planini sve je, blago rečeno, luksuz. Tako ćete kafu na ovom zimskom odmaralištu platiti 5 KM, Coca-Colu, Cedevitu i druge sokove po 7 KM, a toplu čokoladu 8 KM.

Fotografija cjenovnika iz jednog ugostiteljskog objekta na Jahorini pokazuje da su cijene alkoholnih pića osjetno više nego u većini gradova u Bosni i Hercegovini, pa čak i u dijelu regionalnih zimskih centara. Naprimjer, domaće rakije u količini od 0,03 litre kreću se uglavnom od 8 do 10 KM. Zlatna rakija, šljivovica ili kruškovača naplaćuju se 9 do 10 KM, dok su travarica i loza nešto „povoljnije“ i stoje 8 KM.

Među aperitivima, Martini Bianco i Rosso koštaju 9 KM, Jägermeister 9 KM, dok je Campari Bitter 6 KM.

Popularni pelinkovac i višnjevac iz ponude Maraske takođe su po 8 KM za 0,03 litre, piše Hercegovina Info.

Cijene vodke dodatno potvrđuju planinski standard. Smirnoff stoji 9 KM, dok su Grey Goose i Belvedere čak 17 KM za istu količinu.

Ljubitelji gina moraće izdvojiti od 9 do 10 KM za Gordon’s i Tanqueray, dok je Monkey 47 čak 20 KM.

Posebno se ističu cijene viskija i bourbona. Jack Daniel’s stoji 13 KM, Johnnie Walker Red Label 11 KM, dok je Black Label 19 KM.

Chivas Regal 12 košta 17 KM, a Chivas Royal Salute čak 40 KM za 0,03 litre. Među skupljima je i Hennessy XO, čija cijena iznosi 40 KM.

Ni kokteli nisu iznimka. Aperol Spritz, Hugo Spritz i Pelin & Tonic naplaćuju se po 16 KM, dok je Tonic s likerom 15 KM.

Iako su ovakve cijene u skladu s vrhuncem zimske sezone i velikom potražnjom uoči novogodišnjih praznika, one sve češće otvaraju pitanje dostupnosti Jahorine domaćim gostima.

Kada je riječ o smještaju, prema aktualnim ponudama na platformama za rezervaciju, cijene noćenja u periodu oko Nove godine kreću se okvirno od 250 do 400 KM po noći za apartmane, dok hoteli s četiri i pet zvjezdica nerijetko prelaze i 500 KM po noćenju, osobito uz obvezne novogodišnje pakete.

(Agencije) Foto: BN

Nastavi čitati

Društvo

PRAZNIK MAJKI I ŽENA! Pravoslavni vjernici obilježavaju MATERICE

Pravoslavni vjernici obilježavaju Materice, najveći hrišćanski praznik majki i žena, koji uvijek pada u drugu nedjelju pred Božić.

Toga dana, prema običaju, djeca porane i unaprijed pripremljenim kanapom, koncem, šalom, maramom ili kaišem na prepad vežu majkama noge, na isti način kao što su njih majke vezivale na Djetinjce.

Majka se pretvara da ne zna zašto je vezana. Djeca joj čestitaju praznik, a ona onda dijeli poklone i na taj način se “driješi”. Na isti način se vežu i sve udate žene, koje se “driješe” kolačima ili nekim drugim slatkišima.

Običaj “vezivanja” i “driješenja” predstavlja mnogo više od puke igre ukućana, jer se njime potvrđuje veza ljubavi kojom su povezani svi članovi hrišćanske porodice.

Praznik Materice se u novije vrijeme proslavlja i pri hramovima, naročito po gradovima. Žene u dogovoru sa sveštenikom pripreme prigodan program u kome učestvuju djeca sa prikladnim recitacijama i pjevanjem, a onda djeca vezuju prisutne žene. One se “driješe” poklonima i pripremljenim paketićima, knjigama, krstićima…

Negdje se organizuje posjeta bolnici, naročito dječijim odjeljenjima, gdje se djeci nose pokloni, što daje ovom prazniku puni hrišćanski smisao.

Nastavi čitati

Društvo

NOVCA SVE MANJE: Hoće li opstati JU Park prirode “Trebević”?

Javna ustanova Park prirode Trebević, osnovana sa ciljem zaštite ovog područja, nema sredstva za normalno funkcionisanje.

Direktoru, jedinom zaposlenom, preostalo je da predloži postavljanje rampi na ulaze prema Trebeviću i naplaćuje takse od građana koji dolaze automobilima.

Ovakav prijedlog naišao je na kritike javnosti. Sam gradonačelnik Istočnog Sarajeva, iako je izdvajao sredstva, priznaje da bi, ako se nešto ne učini, Park prirode mogao biti ugašen.

S druge strane, izmjenom regulacionih planova opštine osnivači, prije svega Istočni Stari Grad, dozvolile su prekomjerno gradnju ujedno ignorišući obavezu uplaćivanja sredstva za rad ove javne ustanove.

Projekat postavljanja rampi za naplatu ulaza glavni je preduslov za naplatu ekološke takse i ostvarivanje prihoda koji bi pokrili barem tekuće poslovanje ove javne ustanove u idućoj godini, pojašnjeno je u Programu rada JU Park prirode “Trebević” za iduću godinu koji je, iako uz značajne tehničke greške, ipak usvojila Skupština Grada Istočno Sarajevo na sjednici održanoj juče.

“Pošto kod nas nije postojala zakonska osnova za naplatu navedenih ekoloških taksi, bilo je potrebno utrošiti mnogo vremena i energije sa ciljem da se stvori zakonska podloga za njihovo uvođenje i naplaćivanje i to smo uspješno završili”, pojašnjava u Programu rada v.d. direktora Park prirode “Trebević” Mladen Samardžić.

Takse će se naplaćivati automobilima koji budu ulazili na ovo zaštićeno područje, a planirane lokacije rampi su: Miljević krivina, Zlatište, Osmice i Jasik.

Cijena dnevne takse po automobilu iznosila bi pet maraka.

No, ovakva zamisao direktora naišla je na oštre kritike javnosti, odnosno građana koji nisu spremni plaćati ulaz na područje Trebevića.

Apsurdno je i to da bi se ekološka taksa građanima naplaćivala kao naknade za zaštitu i unapređenje životne sredine zbog automobila kojim dolaze, dok investitori koji grade na Trebeviću uveliko uništavaju tu istu životnu sredinu.

Ćosić: Jahorinu smo uništili vodeći se isključivo interesom i profitom

Opštine osnivači odnosno Istočni Stari Grad, Istočno Novo Sarajevo kao i Pale nemaju namjeru izdvajati sredstva za rad Parka prirode iako su se obavezale izdvajati 25.000 KM godišnje.

Jedino je Grad Istočno Sarajevo ranije izdvojio određena sredstva.

No, da se ova novoosnovana ustanova nalazi u problemima sa funkcionisanjem priznao je za skupštinskom govornicom i sam gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Čosić.

“ Mislim da nismo dovoljno uspjeli, iskreno ću vam reći, mislim da smo neke stvari mogli daleko više. Ako u 2026. ne uradimo nešto na polju funkcionisanja Parka prirode on će biti besmislen. Izgubiće se ta ideja i moći ćemo hladno otići u Vladu RS i reći kao sto ste ga proglasili Parkom prirode, tako ga i vratite u neke normalne okvire, mi nismo uspjeli. Zasto? Zato što već evo dvije i po godine pokušavamo da postignemo neku vrstu dogovora”.

Osvrćući se na prekomjernu sječu šume na Trebeviću gradonačelnik je ovu planinu uporedio sa Jahorinom.

“ Meni se ne sviđa to sto smo uradili od Jahorine svi zajedno, uopšte se ne izostavljam, da li ćemo doći do situacije da vođeni isključivo interesom i profitom dovedemo i Trebević u to ili ćemo barem uvesti neka pravila? Naplata takse za življenje u obuhvatu Parka prirode, naplata takse za poslovanje u okviru parka, naplata takse za ulazak u Park prirode donose prihode koji će biti iskorišteni da se plate rendžeri (radnici) i da se uredi nesto u tom parku prirode”.

Ćosić dodaje i da će prije eventualnog postavljanja rampi biti održane javne rasprave.

Protiv programa rada JU Park prirode „Trebević“ bili su opozicioni odbornici u skupštini Grada predvođeni SDS-om.

Odbornik Predrag Šarović smatra da najave o postavljanju rampi predstavljaju opasan presedan i direktan udar na suštinu zaštite prirode.

“Umjesto očuvanja i odgovornog upravljanja, građanima se šalje poruka da se priroda pretvara u izvor prihoda, bez jasnih zakonskih osnova, javne rasprave i saglasnosti građana”, kaže za SPIN Info Šarović.

Dodaje da je Park prirode prirodno dobro od opšteg interesa te mora ostati slobodno i dostupno svim građanima.

Park prirode „Trebevićˮ stavljen je pod zaštitu u cilju očuvanja različitih prirodnih elemenata, prirodnog sastava i cjelovitosti ekosistema, očuvanja karakterističnih obilježja pejzaža, odnosno u svrhu očuvanja ukupne geološke i biološke raznovrsnosti.

No, dok zgrade nesmetano niču izgleda da nema volje nadležnih da se ograniči prekomjerna urbanizacija, te posveti očuvanju ovog prostora.

Nastavi čitati

Aktuelno