Connect with us

Svijet

NIKAD SE NIJE ODREKAO PRAVOSLAVLJA Princ Filip se krstio sa tri prsta, a svoju ljubav prema vjeri prenio je novom britanskom kralju

Britanska kraljica Elizabeta II umrla je u četvrtak, godinu i pet mjeseci nakon voljenog supruga princa Filipa.

Dugačak, buran život vojvode od Edinburga protkan skandalima, započeo je rođenjem na Krfu, nakon čega su uslijedile godine života, prvo u Njemačkoj, a zatim u Engleskoj. Pored činjenice da je bio ujak princeze Margarite od Badena, supruge Tomislava Karađorđevića, ostaće upamćeno i to da se upokojio kao pripadnik pravoslavne crkve.

Iako je pri stupanju u brak sa engleskom kraljicom Elzabetom 1948. godine promijenio vjeroispovijest, princ Filip se nikada nije odrekao pravoslavlja na kojem je odrastao, što je često pokazivao u javnosti krsteći se sa tri prsta. Iako je odrastao u egzilu, uticaj majke Alise od Batenberga i oca, princa Endrua, koji su bili posvećeni vjeri, bio je jak, prenosi Blic.

Prema riječima mitropolita Hilariona, navodno je često umio da kaže: “Postao sam Englez, ali sam ostao pravoslavac”. Ipak, ove riječi malo treba uzeti sa rezervom, pošto je mladi Filip, iako kršten u grčkoj pravoslavnoj crkvi, nakon odlaska u Veliku Britaniju rastao uz strica, Lorda Luisa Montbatena, koji ga je između ostalog vodio na mise u Anglikasnku crkvu.

Ipak, pravi povratak vjeri uslijedio je četiri decenije nakon stupanja u brak s najdugovječnijom kraljicom Velike Britanije, kada je prema pisanju britanskih medija, razgovarao sa ruskim pravoslavnim episkopom u Londonu, maja 1991. godine.

Od tada, pa sve do same smrti, uz sina, princa Čarlsa, bio je član “Engleskog društva prijatelja Svete gore”, preko koga su pomagali manastire na ovom grčkom ostrvu. Da li zbog samog oca, ili očeve bake Alise od Batenberga, kralj Čarls je u nekoliko desetina navrata odlazio na Svetu goru, gdje je vrijeme provodio u kelijama sa normalnim, običnim svijetom, ne tražeći nikakve pogodnosti za sebe.

Za razliku od njega, princ Filip, u Grčku je odlazio rijetko, pošto nikako nije mogao da pređe preko toga šta su Grci uradili njegovom ocu nakon Grčko -Turskog rata (1919 – 1922), kada je princ Endru od Grčke i Danske, označen kao glavni krivac poraza, te je sa porodicom i tada jednogodišnjim sinom Filipom, protjeran iz zemlje.

Ipak, princ Filip je njegovao tradiciju pravoslavlja odlaskom u crkvu Svetog Save u Londonu, koju je kraljica Marija Karađorđević uz Luiz Pedžet otkupila nakon Drugog svjetskog rata od Anglikasne zajednice.

Prva zvanično zabilježena posjeta uslijedila je 1957. godine, kada je princ Filip, zajedno sa kraljicom Elizabetom, prisustvovao krštenju Marije Tatjane, kćerke Andrije Karađorđevića. Iste godine, počivši muž kraljice Elizabete II prisustvovao je vjenčanju princeze Margarite od Badena, koja mu je bila sestričina i žena princa Tomislava Karađorđevića.

U bližoj prošlosti princ Filip se još jednom pojavio u crkvi Svetog Save na poziv Karađorđevića, i to 2013. godine, kada je princeza Margarita od Badena preminula, te su sam čin sahrane i opelo obavljeni po pravoslavnim običajima kojima je prisustvovao i vojvoda od Edinburga.

Nakon razgovora s pravoslavnim episkopom u maju 1991. godine, princ Filip je za jun 1993. planirao sastanak sa carigradskim patrijarhom, posjetu Svetoj gori, kao i posjetu patrijarhu moskovskom.

U tekstu koji je potpisao engleski novinar Džajl Milton ostala je zabilježena prinčeva izjava na konferenciji koja se održavala na Kritu, a koja je za temu imala ekologiju i religiju.

– Pravoslavna crkva je oduvijek znala da svaki oblik vjerskog izražavanja, bogosluženja, molitve, svetkovine, propovedi, monaški život ili mistika – mogu pružiti inspiraciju za praktičan odgovor na ekološku krizu – rekao je princ tada.

Upravo zbog tih riječi ne čude ni one mudre misli novog britanskog kralja Čarlsa izrečene kada je ugostio medije i crkvene velikodostojnike sa Hilandara povodom dobrotvornog prijema za obnovu u požaru stradalog manastira.

Naime, prijem je održan na imanju Hajgrou u Glosteršeru, dijelu posjeda Vojvodstva od Kornvola, nasljednog imanja britanskih prestolonasljednika. Hajgrou je okružen brojnim vrtovima i baštama, posebno dizajniranim i osmišljenim u skladu sa filozofijom Čarlsa da je bolje živeti i stvarati sa prirodom nego raditi protiv nje.

Kada je 2004. godine na Hilandaru izbio veliki požar, koji je oštetio skoro polovinu manastirskog zdanja, upravo su vojvoda od Edinburga i njegov sin, kralj Čarls, bili jedni od onih koji su kroz svoje udruženje skupljali novac za obnovu, a, prema saopštenjima na stranicama posvećenim manastiru Hilandar, donacijama su pomagali ponovnu izgradnju u svim fazama.

Related Topics:

Svijet

SUKOB INTERESA U ČEŠKOJ RIJEŠEN! Babiš ostavlja 250 firmi i 40.000 radnika, postaje premijer

Budući češki premijer, lider populističke ANO, milijarder Andrej Babiš, saopštio je da će se, da bi izbjegao sukob interesa, odreći zauvijek svoje poslovne imperije u agraru, prehrambenoj i hemijskoj industriji – koncerna “Agrofert”, koji posluje u 20 zemalja širom svijeta.

“Odlučio sam se za korak za koji sam mislio da ga nikad neću učiniti. Riješio sam da se zauvijek odreknem koncerna ‘Agrofert’, sa kojim više neću imati nikakve veze – neće biti u mom vlaništvu, neću biti s njim ekonomski povezan, niti ću biti u bilo kakvoj vezi”, saopštio je Babiš u video-poruci na društvenim mrežama.

Babišovi pravnici su, da riješe sukob interesa kada bi Babiš bio predsjednik vlade koja odlučuje o poljoprivrednoj politici i javnim nabavkama, nacionalnim i evropskim dotacijama, odabrali varijantu slijepog trasta po uzoru na pravno rješenje u Kanadi, kada će fondom upravljati potpuno nezavisno lice sa kojim nema veze ni bilo koji član Babišove porodice.

“Akcije ‘Agroferta’ mi više nikad niko neće vratiti i to ni kada odem iz politike. Isto tako, moja djeca i moja supruga neće imati nikakav uticaj na ‘Agrofert’. Djeci će se vlasništvo vratiti poslije moje smrti”, kazao je Babiš.

Da saopšti javnosti kako će riješiti svoj sukob interesa i po češkim i po evropskom zakonima, Babiša je natjerao češki predsjednik Petr Pavel, jer je odbijao da ga prije toga imenuje za premijera, iako je njegova stranka ANO ubjedljivo pobijedila na parlamentarnim izborima 3. i 4. oktobra.

Po Ustavu češki predsjednik ne mora da imenuje za premijera ni lidera pobjedničke partije na izborima, ni lidera eventualne većine u parlamentu, već bukvalno koga on lično hoće, što je koristio bivši predsjednik Miloš Zeman da održi Babišovu manjinsku vladu.

Tek ako dva puta vlade koje bi šef države imenovao ne dobiju povjerenje parlamenta, treći pokušaj da se nađe premijer pripada predsjedniku Poslaničkog doma, prenosi Nova.

Sukob interesa po češkom zakonu

Po češkom zakonu o sukobu interesa, pooštrenom izmjenama nazvanim Leks Babiš, “Agrofert” ne bi smio da učestvuje u tenderima za javne nabavke niti da dobija dotacije, a sudovi baš povodom ranijih dotacija za “Agrofert” potvrdili su da nije bilo dovoljno to što je Babiš, kada je ranije bio premijer od 2017. do 2021, akcije smjestio u običan povjerenički fond.

Pavel je insistirao da Babiš riješi problem sukoba interesa, jer bi zbog njega mogle da budu ugrožene i druge evropske dotacije za cijelu Češku, a pravo na to potvrdio mu je i raniji nalaz Ustavnog suda.

Babiš je po ulasku u vlade, još kao ministar finansija 2013, a poslije od 2017. kao premijer učetvorostručio svoje bogatstvo u dobroj mjeri zahvaljujúći javnim nabavkama i dotacijama i dostigao drugo mjesto “Forbsove” liste najbogatijih Čeha, dok je njegovo bogatstvo poslije odlaska iz vlade počelo da se topi i završio je na sedmom mjestu “Forbsove” liste.

U okviru “Agroferta” koji je Babiš, doseljenik iz Slovačke, osnovao 1993. godine, posluje više od 250 preduzeća u Češkoj i regionu Srednje Evrope, prvenstveno u Slovačkoj, Njemačkoj i Austriji, a svoja predstavništva i poslove ima u više od 20 zemalja svijeta na četiri kontinenta.

Na najnovijoj listi najvrednijih čeških firmi “Agrofert” je na 8. mjestu, a zapošljava oko 40.000 ljudi.

Pavel je obećao da će odmah, čim Babiš javno saopšti kako je riješio sukob interesa, imenovati Babiša za premijera i cijelu novu vladu.

Imenovanje za premijera

Češki predsjednik je saopštio da će u utorak, 9. decembra, imenovati Babiša za premijera.

On je pohvalio Babiša što je poštovao sporazum i javno objavio način rješavanja svog sukoba interesa, nakon što je objavio da će se odreći svog holdinga “Agrofert”.

“Cijenim jasan i razumljiv način na koji je Andrej Babiš ispunio naš dogovor i javno objavio metod rješavanja svog sukoba interesa. Stoga sam odlučio da ga imenujem na mjesto premijera u utorak, 9. decembra. Time uvažavam rezultate izbora za Poslanički dom Parlamenta i trenutni tok pregovora o formiranju koalicione vlade”, naveo je Pavel na platformi X.

Češki lider je rekao da rješenje za “Agrofert”, koje je Babiš izabrao, vidi kao javnu obavezu, prenosi Tanjug.

Pavel je napomenuo i da će biti važan i način na koji će se cijeli proces sprovesti, prenosi Radio Prag.

Nastavi čitati

Svijet

Izrael dogovorio vojni budžet za 2026! 34 MILIJARDE DOLARA ZA ODBRANU

Izraelski vojni budžet za 2026. godinu iznosiće 112 milijardi šekela (34 milijarde dolara), nakon što su ministar odbrane Izrael Kac i ministar finansija Becalel Smotrič postigli dogovor, prenose izraelski mediji.

Smotrič je tražio manji budžet za odbranu, kritikujući resor odbrane zbog neefikasnog upravljanja svojim rashodima kada je prošlog mjeseca saopštio nacrt državnog budžeta za 2026. godinu, nakon dvije godine rasta vojnih troškova, navodi Tajms of Izrael.

Kao odgovor, zvaničnici Ministarstva odbrane su saopštili da će Smotrič manjim budžetom odložiti ključne poslove tog resora.

Nakon pregovora između Kaca i Smotriča, kao i između zvaničnika oba ministarstva, strane su se složile za iznos oko 34 milijarde dolara, saopštio je kabinet izraelskog ministra odbrane.

Prema sporazumu, budžet je zasnovan na pretpostavci da će 2026. godine na dužnost biti pozvano prosječno samo 40.000 rezervista,  a na vrhuncu rata sa Hamasom, Izrael je aktivirao oko 300.000 rezervista, navodi  Tajms of Izrael.

Nastavi čitati

Svijet

DVIJE GODINE ISTRAGE! EU kaznila Ilona Maska sa 120 miliona evra

Evropska komisija je danas 5. decembra kaznila društvenu mrežu X u vlasništvu američkog milijardera Ilona Maska sa 120 miliona evra zbog nepoštovanja propisa Evropske unije u vezi sa digitalnim uslugama.

Odluka je uslijedila nakon dvogodišnje istrage koja je pokrenuta u okviru Zakona o digitalnim uslugama (DSA), koji zahtjeva od platformi da preuzmu veću odgovornost za zaštitu korisnika i uklanjanje štetnog ili nezakonitog sadržaja, prenosi Asošiejted pres.

Komisija je saopštila da je platformi X izrečena kazna zbog tri različita kršenja transparentnosti propisanih zakonom.

Regulatore su posebno zabrinuli “manipulativni dizajn” plavih znački za verifikaciju, koji su korisnike izložili potencijalnim prevarama i manipulacijama. Takođe, kako navode, X nije ispunio zahtjeve u vezi sa bazom podataka oglasa i pristupom istraživača javnim podacima.

Ova odluka bi mogla da izazove negativne reakcije u Sjedinjenim Američkim Državama, s obzirom na to da je administracija predsjednika SAD Donalda Trampa već kritikovala regulativne propise Brisela i prijetila odmazdom u slučaju da američke tehnološke kompanije budu kažnjene, navodi AP, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno