Connect with us

Region

NIKOG NIJE BRIGA! Miruju suđenja za ratne zločine nad Srbima

Srpsko narodno vijeće (SNV) ukazalo je na gotovo potpuni zastoj u suđenjima za ratne zločine počinjene protiv Srba u gradovima, tokom i nakon vojnih akcija hrvatskih vojske i policije, kao i na sve očitiju stigmatizaciju.

SNV ističe da je izostanak pravde za porodice žrtava ratnih zločina, posebno tokom vojnih operacija, jedan od indikatora da društvo sve manje ima moralne snage za održavanje javne svijesti o teškim stradanjima srpskog naroda.

Povodom 29 godina od hrvatske akcije “Oluja”, SNV naglašava da su ta stradanja doživjeli hrvatski sugrađani srpske nacionalnosti na ratnim područjima ili su tada u velikim gradovima iz dana u dan podnosili otvoreno nasilje i zlokobne pritiske, često i gubitke imovine i života.

Napomenuto je da gotovo potpuni zastoj u suđenjima za ratne zločine počinjene protiv Srba u gradovima, tokom i nakon vojnih akcija hrvatskih vojske i policije, jača uvjerenje počinilaca tih zločina da su iznad zakona, a slabi društveni osjećaj odgovornosti zbog njihova počinjenja.

SNV saosjeća sa svim civilnim žrtvama rata, sa onima koji su već prve godine rata prognani iz svojih domova ili su preživjeli zlostavljanja, izgubili svoje bližnje i krov nad glavom, kao i sa onima koji su 1995. godine napustili svoje domove i zavičaje.

“Saosjaćemo i sa svima onima koji nisu dočekali pravdu, bilo kao najbliži srodnici žrtava bilo kao žrtve ratnih zločina”, navodi SNV u izjavi koju potpisuje predsjednik Milorad Pupovac.

Na ovaj način ukazano je na nemjerljivu štetnost doktrine instrumentalizovanja žrtava i slavljenja rata i ratnih okolnosti koja slabi kulturu mira i kulturu dijaloga.

Takva doktrina, dodaju, ne trpi razgovor o civilnom iskustvu, nezavisno o nacionalnoj ili vjerskoj pripadnosti iz koje to iskustvo polazi.

“Ona ne trpi ni mirovne aktivnosti ni individualne odluke odbijanja ratovanja, kao ni bilo kakvu ljudsku potrebu preispitivanja upotrebe prekomjerne sile tokom i nakon ratnih aktivnosti. Zato zagovaramo što je moguće više prostora za kulturu mira i pomirenja te kulturu dijaloga i tolerancije”, navodi SNV.

Nasuprot dominantnoj doktrini nacionalističke zloupotrebe ljudskih gubitaka i proslavljanja rata, kao pripadnici jedne od najranjivijih grupa u društvu, SNV ukazuje na to da su ranjivost i stigmatizacija samo očitije i bolnije.

“Ranjivost je očita već s prvim pogledom na sredine opustošene vojnim akcijama, koje je napustilo autohtono stanovništvo. Odlaskom tih ljudi nestalo je i znanje, ali i ljubav za različite dalmatinske, ličke, banijske i kordunske predjele, nerijetko veoma zahtjevne, pa i grube za život”, naglašavaju iz SNV-a.

Centralna komemoraciju za žrtve “Oluje” ove godine održava se u Strmici kod Knina, selu u koje je poslje granatiranja krajem jula i odlaska većine stanovnika, Hrvatska vojska ušla nedugo poslije početka pogroma.

Uz ubistva i i zlostavljanja civila, podsjeća SNV, zabilježena su paljenja i pljačke, ali, nažalost, i u narednim godinama 1996. i 1997. nasilje protiv onih koje nisu otjerala ni najteža iskustva.

Prema dostupnim podacima, u Strmici je avgusta 1995. ubijeno deset civila od kojih se jedan još vodi kao nestala osoba.

“Formalna kvalifikacija ratnog zločina je izostala, pa su samim tim izostali istražne radnje i sudski procesi kojima bi se preuzela institucionalna odgovornost za počinjena zlodjela”, naglašavaju iz SNV-a.

Ukazano je na potrebu da se istraže okolnosti zločina, sudi počiniocima, zaštite svjedoci i članove porodica, ali i obrazuje društvo o strahotama rata, gradi uslovi rasta i razvoja u miru.

“Insistiramo na jačanju kulture mira, na podršci zajednicama sjećanja, na obnovi mjesta uništenih ratom, na svakoj inicijativi koja teži suočavanju s preostalim dužnostima u odnosu na porodice žrtava i, konačno, na odgovornom i institucionalnom preuzimanju tih dužnosti”, zaključili su iz SNV-a.

Zločinačka vojno-policijska akcija “Oluja” počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije, te jedinica HVO na području Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije.

Dan kasnije, 5. avgusta, hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Knin i istakla zastavu Hrvatske, dok su kolone izbjeglica preko srpskih teritorija u BiH krenule ka Srbiji.

Prema podacima “Veritasa”, tokom “Oluje” iz domova je protjerano više od 220.000 krajiških Srba, a na evidenciji se nalaze imena 1.893 poginulih i nestalih Srba iz ove akcije i poslije nje, od čega 1.236 ili 65 odsto civila, od kojih su oko tri četvrtine bili stariji od 60 godina.

Međunarodni sud pravde je u presudi iz februara 2015. godine “Oluju” okvalifikovao kao etničko čišćenje, ali ne i kao genocid, mada svjetski eksperti za tu oblast tvrde da je ta operacija imala sve karakteristike genocida.

Related Topics:

Region

“POŠTUJEM SVOJE, ALI NE MRZIM DRUGE”! Jakov Jozinović odložio koncerte u Beogradu

Koncerti Jakova Jozinovića zakazani u Beogradskoj areni za 24. i 25. oktobar odloženi su, a tim povodom oglasio se i pjevač.

“Dragi moji, svjestan sam koliko ste se veselili našim arenama, koliko ste planirali dolazak i koliko ste vremena i novca izdvojili kako biste bili dio ovih koncerata. Upravo mi je zato posebno žao što vam moram javiti da zbog tehničkih i organizacionih razloga koncerte planirane za 24. i 25. oktobar moramo odložiti za nove termine”, započeo je on.

Jedan datum ima zamjenu, drugi NE
“Za koncert 24. 10. novi datum je 28. 11. i sve kupljene ulaznice vrijede za taj termin. Ako vam novi datum, nažalost, ne odgovara, povrat novca možete zatražiti na sljedeći način: ulaznice kupljene na prodajnom mjestu možete vratiti na mjestu na kojem ste ih kupili, uz predočenje fizičke ulaznice i fiskalnog računa. Ako ste ulaznice kupili onlajn, zahtjev za povrat možete poslati na adresu kontakt@tickets.rs.

Za drugi termin nema datum
Novi termin koncerta planiranog za 25. 10. objavićemo uskoro, a uz objavu ćemo podijeliti i sve informacije za posjetioce tog koncerta.

Želim vam se iskreno izviniti zbog svih neugodnosti koje vam ova promjena može prouzrokovati, posebno ako ste već rezervisali smještaj, organizovali putovanje, uzeli slobodne dane ili uskladili druge obveze kako biste došli na koncert. Daću sve od sebe da ispunim vaša očekivanja i da vam koncerti ostanu u najljepšem sjećanju.Hvala vam na razumijevanju, strpljenju i podršci koju mi pružate. I dalje se iskreno veselim našem susretu i nadam se da ću vam informacije o drugom terminu moći javiti čim budu potvrđene. Vaš Jakov”, stoji u saopštenju.

Neće da se izvinjava Srbima zbog Tompsonove pjesme
Hrvatski pjevač Jakov Jozinović prvi put se oglasio o snimku koji je isplivao u javnost, a na kom pjeva pjesmu Marka Perkovića Tompsona koja govori o ratnim dešavanjima.

Jakov je istakao da je snimak nastao prije skoro dvije godine, kada je on imao 19 i bio na samom početku muzičke karijere.

Istakao je da je tada tek počinjao svoj muzički put, pjevajući po kafićima.

“Posljednjih dana puno se govori o meni i videu starom gotovo dvije godine, iz vremena kada sam imao 19 godina i tek počinjao svoj muzički put, pjevajući po kafićima. Zanimljivo je kako jedan snimak s početka moje karijere upravo danas postaje povod za brojne interpretacije i prozivke. Zato osjećam potrebu da se oglasim kako bih jasno rekao ono što smatram važnim – započeo je Jakov i dodao:

“Nikada nisam razmišljao kroz prizmu nacionalnosti, vjere ili boje kože niti sam pjevao kako bih nekoga uvrijedio. Razumijem da muzika, posebno na ovim prostorima, može nositi bolna istorijska i lična značenja. No nikada mi nije bila namjera bilo koga povrijediti niti bih ikada želeo da se bilo ko zbog mene osjeća povrijeđeno. Poštujem svoje porijeklo i svoj narod, a posebno vjerujem da ljubav i poštovanje prema svojima nikada ne znače nepoštovanje prema drugima. Naprotiv – napisao je Jakov Jozinović, prenosi Telegraf.

Nastavi čitati

Region

KATANCI NA VRATA JOŠ JEDNE FABRIKE U REGIONU: Otkaze dobilo skoro 300 radnika

Još jedna poznata fabrika u regionu zatvara vrata, a bez posla ostaje oko 290 radnika.

Gasi se još jedna poznata fabrika u našem kraju, bez posla ostaje oko 300 zaposlenih. Kako je otkrio portal Aktualno.hr, riječ je o kompaniji Wollsdorf Components u Jalžabetu, kod Varaždina, koja je dio istoimene austrijske grupacije koja posluje u Hrvatskoj od 2013. godine. U fabrici u Jalžabetu proizvode kožne dijelove za automobilsku industriju.

Ovih dana otkazani su ugovori za oko 290 radnika, koji će raditi još do sredine decembra. To je za portal potvrdio likvidator kompanije Alfred Hager. Zatvaranje fabrike povezano je sa krizom u evropskoj automobilskoj industriji i velikim padom potražnje za kožnim proizvodima.

“Otkazni rokovi traju do sredine decembra, kada će svim zaposlenima prestati radni odnos. Nakon toga, ostaće manji tim koji će se baviti prodajom opreme, dugotrajne imovine i preostalih zaliha”, objasnio je Hager.

Nastavi čitati

Region

HAOS NA GRANICI HRVATSKE I SRBIJE: Čeka se i po šest sati

Na graničnom prelazu Bajakovo između Hrvatske i Srbije tokom noći između nedjelje i ponedjeljka stvorile su se kilometarske kolone, a pojedini putnici čekali su više od šest sati.

Prema podacima Hrvatskog autokluba (HAK), na izlazu iz Hrvatske čekalo se oko pet sati, dok se na ulazak iz Srbije čekalo oko sat vremena.

Gužve su se nastavile i u ponedjeljak ujutro, a kamere Hrvatskog autokluba prikazivale su duge kolone vozila u oba smjera.

Na snimcima nastalim oko 7.30 časova vidi se veliki broj automobila koji čekaju graničnu kontrolu.

“Čekam pet sati i još nisam ni blizu”
Tokom noći javilo se nekoliko čitalaca, nezadovoljnih dugotrajnim čekanjem i organizacijom rada na graničnom prelazu. Jedan od njih putovao je poslovno u Beograd.

“Već pet sati čekam u koloni na graničnom prelazu Bajakovo, na hrvatskoj strani, pokušavajući da nastavim poslovni put prema Beogradu. Čekam od 20.15 i još nisam ni blizu. U funkciji su dvije trake. Ovo što (ne) rade je poražavajuće, neodgovorno i sramotno”, napisao je čitalac.

“Ljudi traže odgovore na pitanje zašto se putnici maltretiraju i omalovažavaju na ovaj način”, dodao je.

Još jedan čitalac požalio se na broj otvorenih šaltera prilikom ulaska u Srbiju. Prema njegovim riječima, prolaz namijenjen građanima Evropske unije bio je prazan, dok su ostali putnici satima čekali.

Višesatna čekanja
“Više od šest sati u koloni. Rade dva šaltera na ulasku u Srbiju. Šikaniranje na najjače. Na prelazu za građane EU nema nikoga. Kilometarska kolona”, napisao je drugi čitalac.

Višesatna čekanja zabilježena su i na graničnom prelazu Tovarnik, u smjeru ka Srbiji.

Duže kolone zabilježene su i na pojedinim prelazima između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Prema podacima Hrvatskog autokluba, na prelazu Jasenovac na izlazu iz Hrvatske čekalo se oko dva sata, dok se na prelazu Gornji Varoš čekalo oko sat vremena. Na Maljevcu se na ulazak u Hrvatsku čekalo približno sat vremena.

Nastavi čitati

Aktuelno