Connect with us

Region

NIKOG NIJE BRIGA! Miruju suđenja za ratne zločine nad Srbima

Srpsko narodno vijeće (SNV) ukazalo je na gotovo potpuni zastoj u suđenjima za ratne zločine počinjene protiv Srba u gradovima, tokom i nakon vojnih akcija hrvatskih vojske i policije, kao i na sve očitiju stigmatizaciju.

SNV ističe da je izostanak pravde za porodice žrtava ratnih zločina, posebno tokom vojnih operacija, jedan od indikatora da društvo sve manje ima moralne snage za održavanje javne svijesti o teškim stradanjima srpskog naroda.

Povodom 29 godina od hrvatske akcije “Oluja”, SNV naglašava da su ta stradanja doživjeli hrvatski sugrađani srpske nacionalnosti na ratnim područjima ili su tada u velikim gradovima iz dana u dan podnosili otvoreno nasilje i zlokobne pritiske, često i gubitke imovine i života.

Napomenuto je da gotovo potpuni zastoj u suđenjima za ratne zločine počinjene protiv Srba u gradovima, tokom i nakon vojnih akcija hrvatskih vojske i policije, jača uvjerenje počinilaca tih zločina da su iznad zakona, a slabi društveni osjećaj odgovornosti zbog njihova počinjenja.

SNV saosjeća sa svim civilnim žrtvama rata, sa onima koji su već prve godine rata prognani iz svojih domova ili su preživjeli zlostavljanja, izgubili svoje bližnje i krov nad glavom, kao i sa onima koji su 1995. godine napustili svoje domove i zavičaje.

“Saosjaćemo i sa svima onima koji nisu dočekali pravdu, bilo kao najbliži srodnici žrtava bilo kao žrtve ratnih zločina”, navodi SNV u izjavi koju potpisuje predsjednik Milorad Pupovac.

Na ovaj način ukazano je na nemjerljivu štetnost doktrine instrumentalizovanja žrtava i slavljenja rata i ratnih okolnosti koja slabi kulturu mira i kulturu dijaloga.

Takva doktrina, dodaju, ne trpi razgovor o civilnom iskustvu, nezavisno o nacionalnoj ili vjerskoj pripadnosti iz koje to iskustvo polazi.

“Ona ne trpi ni mirovne aktivnosti ni individualne odluke odbijanja ratovanja, kao ni bilo kakvu ljudsku potrebu preispitivanja upotrebe prekomjerne sile tokom i nakon ratnih aktivnosti. Zato zagovaramo što je moguće više prostora za kulturu mira i pomirenja te kulturu dijaloga i tolerancije”, navodi SNV.

Nasuprot dominantnoj doktrini nacionalističke zloupotrebe ljudskih gubitaka i proslavljanja rata, kao pripadnici jedne od najranjivijih grupa u društvu, SNV ukazuje na to da su ranjivost i stigmatizacija samo očitije i bolnije.

“Ranjivost je očita već s prvim pogledom na sredine opustošene vojnim akcijama, koje je napustilo autohtono stanovništvo. Odlaskom tih ljudi nestalo je i znanje, ali i ljubav za različite dalmatinske, ličke, banijske i kordunske predjele, nerijetko veoma zahtjevne, pa i grube za život”, naglašavaju iz SNV-a.

Centralna komemoraciju za žrtve “Oluje” ove godine održava se u Strmici kod Knina, selu u koje je poslje granatiranja krajem jula i odlaska većine stanovnika, Hrvatska vojska ušla nedugo poslije početka pogroma.

Uz ubistva i i zlostavljanja civila, podsjeća SNV, zabilježena su paljenja i pljačke, ali, nažalost, i u narednim godinama 1996. i 1997. nasilje protiv onih koje nisu otjerala ni najteža iskustva.

Prema dostupnim podacima, u Strmici je avgusta 1995. ubijeno deset civila od kojih se jedan još vodi kao nestala osoba.

“Formalna kvalifikacija ratnog zločina je izostala, pa su samim tim izostali istražne radnje i sudski procesi kojima bi se preuzela institucionalna odgovornost za počinjena zlodjela”, naglašavaju iz SNV-a.

Ukazano je na potrebu da se istraže okolnosti zločina, sudi počiniocima, zaštite svjedoci i članove porodica, ali i obrazuje društvo o strahotama rata, gradi uslovi rasta i razvoja u miru.

“Insistiramo na jačanju kulture mira, na podršci zajednicama sjećanja, na obnovi mjesta uništenih ratom, na svakoj inicijativi koja teži suočavanju s preostalim dužnostima u odnosu na porodice žrtava i, konačno, na odgovornom i institucionalnom preuzimanju tih dužnosti”, zaključili su iz SNV-a.

Zločinačka vojno-policijska akcija “Oluja” počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije, te jedinica HVO na području Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije.

Dan kasnije, 5. avgusta, hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Knin i istakla zastavu Hrvatske, dok su kolone izbjeglica preko srpskih teritorija u BiH krenule ka Srbiji.

Prema podacima “Veritasa”, tokom “Oluje” iz domova je protjerano više od 220.000 krajiških Srba, a na evidenciji se nalaze imena 1.893 poginulih i nestalih Srba iz ove akcije i poslije nje, od čega 1.236 ili 65 odsto civila, od kojih su oko tri četvrtine bili stariji od 60 godina.

Međunarodni sud pravde je u presudi iz februara 2015. godine “Oluju” okvalifikovao kao etničko čišćenje, ali ne i kao genocid, mada svjetski eksperti za tu oblast tvrde da je ta operacija imala sve karakteristike genocida.

Related Topics:

Region

ZBOG STAVA O MLADIĆU! Lidiji Vukićević otkazana saradnja na seriji „Bos il’ Hadžija“

Produkcija „Hajp“ prekinula je saradnju sa srpskom glumicom Lidijom Vukićević, nakon njene reakcije na objavu na društvenim mrežama povodom smrti Ratka Mladića.

Odluku je saopštio direktor produkcije Saša Mirković, navodeći da kompanija neće sarađivati sa osobama koje, kako je rekao, vrijeđaju narode u zemljama u kojima posluju.

Iako Mirković u svojoj objavi nije direktno naveo ime glumice, iz kasnije razmjene komentara bilo je jasno da se odluka odnosi na Lidiju Vukićević.

„Bilo ko na bilo koji način vrijeđa narode u kojima poslujemo neće više sarađivati s nama. Zato smo odlučili da se dotičnoj osobi zahvalimo na saradnji“, naveo je Mirković.

Vukićević je na njegovu objavu odgovorila riječima „Volim te, ljudski“, uz simbol srca, dok joj je Mirković odgovorio: „I ja tebe volim, ali pravila su pravila.“

Glumica je prethodno izazvala brojne reakcije javnosti nakon što je na „Instagramu“ reagovala na video posvećen Ratku Mladiću, uz poruku „Generale, živjećeš vječno“.

U vrijeme sporne reakcije Vukićević se nalazila u Sarajevu, gdje je učestvovala u snimanju serije „Bos il’ Hadžija“.

Nakon njene objave na društvenim mrežama pojavili su se i pozivi na bojkot serije ukoliko glumica ostane dio glumačke ekipe.

Prema ranijim informacijama, protiv Vukićević je Tužilaštvu BiH podnesena i krivična prijava, dok se od produkcije tražilo da se javno izjasni o njenom angažmanu.

Nastavi čitati

Region

TROSTRUKI UBICA IZ DANILOVGRADA OVOG LJETA BIO I BIH: Za šest dana osam puta prelazio granicu

Mihail Šabunjin (33) iz Rusije, osumnjičen za trostruko ubistvo na strelištu „Češka zbrojevka“ kod Danilovgrada, ovog ljeta je boravio i u Bosni i Hercegovini. Prema podacima o prelascima granice, za samo šest dana čak osam puta je ulazio u Crnu Goru i iz nje izlazio.

Šabunjin je, prema informacijama crnogorskih medija, od 7. do 12. jula ukupno osam puta prelazio državnu granicu Crne Gore.

Svaki put je, kako navode „Vijesti“, granicu prelazio autobusom.

Ulazio preko više graničnih prelaza

Prema dostupnim podacima, Šabunjin je 7. jula ušao u Crnu Goru preko Graničnog prelaza Dobrakovo.

Nakon toga je više puta ulazio i izlazio iz zemlje preko graničnih prelaza Sitnica, Šćepan Polje i Vraćenovići.

Posljednji evidentirani ulazak u Crnu Goru imao je 12. jula, kada je preko prelaza Vraćenovići ponovo ušao u zemlju, takođe autobusom.

Podaci o prelascima granice pokazuju da je tokom tog perioda boravio i van Crne Gore, a prema informacijama crnogorskih medija, jedna od zemalja u kojoj je boravio bila je i BiH.

Pucao na policiju pa izvršio samoubistvo

Šabunjin je nakon trostrukog ubistva pobjegao sa strelišta, a policija ga je poslije intenzivne potrage locirala u šumi iznad hercegnovskog naselja Topla.

Direktor Uprave policije Crne Gore Lazar Šćepanović potvrdio je da su ga pripadnici Specijalne i Posebne jedinice policije, uz podršku Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“ i drugih specijalizovanih sastava, locirali u šumi.

Prema njegovim riječima, Šabunjin je u trenutku kada su policajci pokušali da ga stave pod kontrolu otvorio vatru na njih, a potom pucao sebi u glavu.

Time je potraga za osumnjičenim završena, ali će istraga sada morati da utvrdi sve okolnosti njegovog kretanja, boravka u Crnoj Gori i eventualnih kontakata prije zločina.

Ubijena trojica radnika strelišta

Šabunjin je 31. avgusta na strelištu „Češka zbrojevka“ kod Danilovgrada ubio trojicu zaposlenih.

Žrtve su bili 20-godišnji Nemanja Kapor i 24-godišnji Petar Globarević iz Podgorice, te 67-godišnji Momir Radonjić iz Danilovgrada.

Sva trojica radila su na strelištu na kojem je došlo do krvavog napada.

Motiv trostrukog ubistva još nije zvanično saopšten, a istraga bi trebalo da rasvijetli i zbog čega je Šabunjin boravio u Crnoj Gori i BiH tokom ljeta, kao i šta je radio u periodu koji je prethodio zločinu.

Nastavi čitati

Region

„DA SMO ČLANOVI EU, UST*ŠE BI ODLUČIVALE KO JE HEROJ“ Vulin oštro reagovao na saopštenje Evropske komisije

Osnivač Pokreta socijalista Aleksandar Vulin poručio je da nema razloga da general Ratko Mladić ne bude ispraćen onako kako nalažu zakoni i moral kod Srba.

– Da smo članovi EU ustaše bi odlučivale i ko je zločinac i ko je žrtva. Pošto voljom EU, nažalost ne našom, nismo članovi Unije nema nijednog razloga ili opravdanja da general Ratko Mladić ne bude ispraćen kako nalaže naš zakon, ali i naš moral – istakao je Vulin.

On smatra da zemni ostaci generala Mladića mogu da počivaju i na Topčiderskom groblju i u rodnom Kalinoviku, ali da njegov ispraćaj mora da bude organizovan od države bez dvosmislenosti, sakrivanja i razmišljanja kako će na to da gledaju drugi, saopšteno je iz Vulinovog kabineta.

Prema njegovim riječima, general Mladić mora da bude sahranjen pod zastavom, uz gardu i lafet, a zaslužio je i topovske salve.

– General mora biti ispraćen tako da uz stražu i mimohod hiljade zahvalnih Srba mogu da se oproste od njega. Sve drugo će biti popuštanje pred ustašama i dokaz da nismo dostojni Srba pre nas i da nismo slobodni – poručio je Vulin.

Nastavi čitati

Aktuelno