Društvo
NUŽDIĆ: “Olujom” okončan genocid započet u NDH
“Tokom 1995. godine na prostoru Hrvatske okončan genocid nad srpskim narodom koji je započet u NDH”
Vršilac dužnosti direktora Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Viktor Nuždić izjavio je da je tokom 1995. godine na prostoru Hrvatske okončan genocid nad srpskim narodom koji je započet u NDH, a koji je imao jasan cilj – potpuno istrebljenje Srba.
“Savremena hrvatska država je kroz akcije `Bljesak` i `Oluja` stavila tačku na postojanje Srba, na način da je izvršila etničko čišćenje i od konstitutivnog naroda Srbe svela na statističku grešku”, rekao je Nuždić Srni.
Prema njegovim riječima, konačni obračun sa “srpskom manjinom” vidi se i kroz usvajanje Zakona o grobljima kojim je predviđeno uklanjanje svih srpskih spomenika koji nisu po volji hrvatskoj državi.
“Haški tribunal, koji je trebalo da bude simbol međunarodne pravde i istine, pretvorio se u svoju suprotnost – farsu. Hrvatski generali, koji su bili odgovorni za pogrom Srba iz Hrvatske prvo su osuđeni, pa zatim oslobođeni, čime su praktično legalizovani zločini nad Srbima jer niko nije osuđen pred ovim sudom”, istakao je Nuždić.
On je rekao da je hrvatskom vojnom akcijom “Oluja”, te njenim nastavcima akcijama “Južni potez” i “Maestral” nepovratno izmjenjena etnička struktura prostora na kojem su Srbi vjekovima živjeli.
Prema njegovim riječima, Srbi iz obje Krajine doživjeli su istu sudbinu, kao i njihovi preci – progon, uništavanje, gubitak svega što su stvorili.
“Iako Republike Srpske Krajine više nema, obaveza institucija Republike Srpske je da nikada ne dozvolimo da stradanje srpskog naroda bude zaboravljeno ili prećutano. Dužni smo da njegujemo kulturu pamćenja i da u svakom trenutku pošaljemo jasnu poruku – mi smo jedan narod”, naglasio je Nuždić.
Zločinačka akcija “Oluja” počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije, te jedinica HVO-a na području Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije.
Dan kasnije, 5. avgusta, hrvatska vojska ušla je u gotovo napušten Knin i istakla zastavu Hrvatske, dok su kolone izbjeglica preko srpskih teritorija u BiH krenule ka Srbiji.
Prema podacima “Veritasa”, tokom “Oluje” protjerano je više od 220.000 Srba, a na evidenciji su imena 1.903 poginulih i nestalih Srba iz ove akcije i poslije nje, od kojih je 1.247 civila ili 66 odsto, a oko tri četvrtine bili su stariji od 60 godina.
Međunarodni sud pravde je u presudi iz februara 2015. godine “Oluju” okvalifikovao kao etničko čišćenje, ali ne i kao genocid, mada svjetski eksperti za tu oblast tvrde da je ta operacija imala sve karakteristike genocida.
(Srna)
Društvo
SRPSKA OSTAJE BEZ AKADEMSKE MLADOSTI: Broj studenata prepolovljen!
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, broj studenata u Republici Srpskoj za nešto više od decenije gotovo je prepolovljen.
Kada je Republički zavod za statistiku počeo pratiti ove podatke, u akademskoj 1996/1997. godini bilo je 9.487 studenata. Uslijedio je period konstantnog rasta koji je trajao gotovo deceniju i po.
-Vrhunac je dostignut u akademskoj 2011/2012. godini, kada je na fakultetima u Republici Srpskoj bilo upisano čak 46.574 studenata.
Godinu ranije indekse je imalo 45.996 studenata, dok je u akademskoj 2012/2013. godini taj broj iznosio 44.720. Međutim, nakon tog perioda počinje kontinuiran pad broja studenata. Iz godine u godinu fakultetske klupe su imale sve manje studenata, a trend smanjenja broja upisanih nije zaustavljen ni danas – govore podaci Zavoda.
Najnoviji podaci pokazuju da je u akademskoj 2025/2026. godini na prvi ciklus studija i integrisane studije upisano 23.878 studenata.
Očito je da fakulteti danas imaju skoro upola manje studenata nego u periodu svog najvećeg uspona.
BN
Društvo
LJETO POKAZUJE ZUBE: Sunce, oblaci i ugodnih 27 stepeni!
Društvo
GRAĐANI RAZOČARANI Gorivo pojeftinilo, ali cijene osnovnih namirnica ostale visoke
Iako je smirivanje tenzija na Bliskom istoku donijelo dugo očekivani pad cijena naftnih derivata na domaćim pumpama, narod je opet ostao kratkih rukava. Po svemu sudeći opet će biti izigrana očekivanja građana jer do lančanog pojeftinjenja osnovnih životnih namirnica u Srpskoj ni ovaj put neće doći.
Sa prvim metkom na Bliskom istoku, cijena goriva u Srpskoj je automatski skočila na 4 KM po litru. To je lančano povuklo cijene svih roba i usluga. Ionako skupe osnovne životne namirnice, dobile su, kako kaže predsjednika Udruženja za zaštitu potrošača Snežana Šešlija, odskočnu dasku za još koji fening ka gore.
-Gorivo poskupi na početku mjeseca, a hrana poskupljuje minumun tri puta u toku mjeseca. Znači evo pekarski proizvoidi, vi ste jednu sedmicu djeci kupovali doručak za 1.50, a već drugu, iako nije bilo zvaničnog poskupljenja ničega, za 1.80 KM – kaže Šešlija.
Ali, situacija koja je uzdrmala tržište nafte je počela da se smiruje i sada je gorivo je palo na oko 3 KM po litru. Ali to nije uticalo da se snizi cijena hrane, higijene, komunalija i prevoza. Građani, iako nisu iznenađeni, ne kriju ogorčenost uz komentar:
“Lažu nas, zna se da je bezvlašće. Ovo je propast, živa propast”, i tako dalje.
Poređenja radi, prije 10 godina, 2016. cijena dizel goriva iznosila je oko 2KM. Tada je hljeb koštao 1.20 KM.
Deset godina kasnije – cijena goriva iznosi 3 KM, a cijena hljeba polako je sustiže – sad je u prosjeku 2.50 KM.
Polako ali sigurno, probijaju se psihološke granice kod naroda. Jer cijene svih proizvoda i usluga fleksibilne su kad rastu čak i usljed najmanjih nepogodnosti na svjetskom tržištu, ali su i veoma krute kada treba da se snize, kaže ekonomista profesor Milenko Stanić.
-Razlog takvog ponašanja je monopolski ograničene tržišne strukture koje imamo i u segmentu proizvodnje i u segmentu trgovine. I po pravilu takve tržišne strukture nude lošiji kvalitet našim potrošačima – jasan je Stanić.
Iz Privredne komore Srpske ranije su izjavili da se ne očekuje značajniji pad cijena nafte. Ali zaštitnici prava potrošača ističu da nije isključeno ni da dođe do novih poskupljenja.
-Mi ulazimo u još jedan apsurd, ova godina najvjerovatnije će bi ti dokaz da mi kao društvo ne znamo šta je ekonomija. Najžalosnije je priznati da aposlutno ne postoji kanal na koji građani mogu uticati na promjenu ovakvih odluka. Zašto? Zato što ih niko i ne pita dok se te odluke donose – kaže Šešlija.
Praksa je pokazala da će cijene goriva padati, ali će pravi test izdržljivosti biti cijene osnovnih potreba, komunalnih usluga i stanovanja.
BN
-
Hronika3 dana agoUZIMALI KOVERTE, PA DOBILI ROBIJU! Žestoka kazna za inspektore iz Doboja, evo koliko će provesti u zatvoru!
-
Politika1 dan agoOD TAKSISTE DO MINISTRA: Nakon 5 godina za volanom završio u Vladi Republike Srpske
-
Banjaluka2 dana agoTRAŽIO JE SAMO MALO LJUBAVI! Najtužniji banjalučki pas dobio novu šansu, njegova priča vraća vjeru u ljude! (FOTO/VIDEO)
-
Sport1 dan agoOD MODRIČE, DOBOJA I BANJALUKE DO MUNDIJALA: Ko je Jovo Lukić?
-
Hronika1 dan agoBORBA ZA ŽIVOT NAKON TEŠKE NESREĆE: Vozač na respiratoru, ljekari prate stanje
-
Region2 dana agoBRAVO MILANOVIĆU! Oduzima 7 odlikovanja Branimiru Glavašu
-
Politika2 dana agoSDS NA IVICI PROVALIJE: Unutrašnji sukobi prijete potpunim slomom stranke
-
Region3 dana agoPREOKRET NA GRANICAMA NAKON TRI GODINE! Slovenija donijela hitnu odluku, policija se povlači sa prelaza!
