Connect with us

Politika

Nina Bukejlović predložila majku za delegata u Vijeće naroda RS

Novoizabrani poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Nina Bukejlović predložila je svoju majku Aidu Prešić za delegata u Klubu Bošnjaka Vijeća naroda RS

Centralna izborna komisija BiH ovjerila je listu koju je predložila Bukejlovićeva, a pored njene rođene majke koja je nosilac na listi su još Vedran Sofić, Alma Vidojević i Adnan Isić.

Izbor delegata je na dnevnom redu sutrašnje sjednice NSRS, a da bi Aida Prešić sjela u delegatsku fotelju, biće dovoljno da za nju glasa njena kćerka i novoizabrani poslanik SNSD-a, inače bivša predsjednica Omladine SDS-a.

Portal “Capital” koji je vijest objavio napominje da je “Aida Prešić u dugogodišnjoj vanbračnoj vezi sa predsjednikom dobojskog SNSD-a i nekadašnjim šefom dobojskog SDS-a i dugogodišnjim gradonačelnikom ovog grada Obrenom Petrovićem”.

Nina Bukejlović nije bila raspoložena da odgovori na pitanje: da li joj je Aida Prešić majka.

“Nemojte me to pitati, ne želim da odgovaram na to ko je kome majka ili otac”, kratko je rekla Bukejlovićeva.

Na pitanje zašto je predložila majku za delegata i da li smatra da je to primjereno, kratko je rekla „doviđenja“ i prekinula razgovor.

Nina Bukejlović je prije četiri godine bila izabrana za narodnog poslanika kao kandidat SDS-a, ali joj je CIK oduzeo mandat zbog kršenja Izbornog zakona BiH.

Naime, utvrđeno je da se Bukejlovićeva na tim izborima izjasnila kao Bošnjakinja, dok se dvije godine ranije kada je izabrana za odbornicu u dobojskoj skupštini izjasnila kao Srpkinja.

Pored toga, treba istaknuti da je aktuelni potpredsjednik dobojske Skupštine Miloš Bukejlović koji se u javnosti spominje kao najozbiljniji kandidat za novog ministra pravde RS donedavno bio muž Nine Bukejlović. Protiv njega je juče Transparensi internešnal BiH podnio prijavu zbog sukoba interesa, jer se nalazi na ukupno šest funkcija.

Posebno interesantno je da i Miloš Bukejlović ima svoju kandidatsku listu. Predvodi je Marko Jorgić, a na njoj su još Mladen Joksimović i Danijela Nikolić.

Kada je riječ o Doboju i novoizabrani poslanik Pokreta za državu Sevlid Hurtić predložio svoju kandidatsku listu za Vijeće naroda RS. Nosilac liste je njegov rođak i donedavni odbornik u skupštini Doboja Amir Hurtić koji je prije nekoliko dana podnio ostavku na odbornički mandat da bi mogao da bude kandidat za Vijeće naroda. I Amiru Hurtiću će za delegatsku fotelju biti dovoljno da za njega glasa samo rođak Sevlid.

Ni najveća opoziciona stranka nije imuna na rodbinske veze, pa je tako nosilac kandidatske liste SDS-a i budući delegat ove stranke Nikola Kovačević, inače šurjak prvog čovjeka SDS-a Milana Miličevića. Za razliku od Prešićeve, Kovačević je dugogodišnji aktivista i funkcioner teslićkog SDS-a.

Pored njih, interesantna je kandidatska lista aktuelnog ministra zdravlja i socijalne zaštite i novoizabranog narodnog poslanika Alena Šeranića koji je za delegata u Vijeću naroda predložio svoju koleginicu i aktuelnu ministarku za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Srebrenku Golić.

Među nosiocima kandidatskih lista za delegate su i aktuelna predsjednica Vijeća naroda Nada Tešanović (SNSD), dugogodišnji delegat SP-a Živko Marjanac, dosadašnji delegat NDP-a Vojislav Gligić, kao i banjalučki advokat Darko Kremenović koga je predložio lider NPS-a Darko Banjac.

Nosioci lista su i dosadašnji poslanik US Marinko Dragišić, funkcioner SPS-a Dragutin Škrebić, bivši DNS-ov poslanik i ministar prosvjete i kulture Dane Malešević, dosadašnji poslanici Ognjen Žmirić iz SNSD-a i Ljubiša Krunić iz PDP-a, zatim dosadašnji potpredsjednik RS iz reda hrvatskog naroda Josip Jerković, dosadašnji poslanik Mijo Perkunić, te bivši poslanik SP-a Zdenka Gojković.

Aktuelna DEMOS-ova ministarka trgovine i turizma Suzana Gašić za delegata u Vijeću naroda predložila je Dragicu Kovač koja je, što su mnogi već zaboravili, prije Gašićeve bila na čelu ministarstva, ali se povukla poslije svega nekoliko mjeseci.

Nosilac liste i budući delegat je i visoki funkcioner SDA Adil Osmanović, a iz reda ostalih u Vijeće naroda će ponovo Franc Sošnja iz SNSD-a, kao i njegova stranačka kolegica i aktuelni sekretar Vijeća naroda Jovana Čarkić.

Related Topics:

Politika

DA LI OHR-U ODKUCAVA SAT? U UN-u počinje velika diplomatska bitka o budućnosti kancelarije u BiH!

Savjet bezbjednosti UN mogao bi na polugodišnjoj debati o BiH 30. oktobra da predloži nezavisnu stratešku reviziju OHR-a, uključujući preostale funkcije kancelarije i napredak ka ispunjavanju ciljeva i uslova “5+2”.

Tokom sjednice razmatraće se aktuelna politička i bezbjednosna situacija u BiH, primjena Dejtonskog mirovnog sporazuma, kao i glasanje o produžetku mandata evropske mirovne misije EUFOR Altea prije njenog isteka, navodi se na sajtu UN.

Kako se navodi, ključno pitanje ostaje budućnost OHR-a. “Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira još uvijek nije postigao dogovor o nasljedniku Kristijana Šmita, ostavljajući Luisa Krišoka kao vršioca dužnosti, dok dugotrajne podjele ostaju oko legitimiteta, ovlašćenja i eventualnog zatvaranja OHR-a”, navodi se u saopštenju.

U saopštenju se ističe da bi jedna od opcija bila da Savjet usvoji izjavu kojom se podstiče Savjet za implementaciju mira da završi proces sukcesije i potvrđuju uslovi utvrđeni u okviru “agende 5+2” za zatvaranje OHR-a.

Takođe, kako se navodi, zaštita ustavnog poretka BiH i održavanje stabilnosti su ključna pitanja.

Ranije je iz OHR-a potvrđeno da vršilac dužnosti visokog predstavnika, američki diplomata Luis Krišok, neće putovati na zasjedanje u Njujork.

OHR je objavio da iako Krišok ima sva zakonska ovlašćenja – uključujući obavezne dužnosti izvještavanja u vezi sa sprovođenjem Dejtonskog mirovnog sporazuma – on neće lično prisustvovati predstojećoj sjednici.

Umjesto toga, redovan šestomjesečni izvještaj o situaciji u BiH već je dostavljen generalnom sekretaru UN radi formalne distribucije direktno članicama Savjeta bezbjednosti.

Nastavi čitati

Politika

STANIVUKOVIĆEV PSS NAJJAČA OPOZICIONA SNAGA! Sa 12 mandata pretekli SDS i postali druga stranka u NSRS!

Pokret Sigurna Srpska, na čijem je čelu Draško Stanivuković, prema utvrđenim rezultatima Centralne izborne komisije BiH osvojio je 12 mandata u Narodnoj skupštini Republike Srpske, čime se pozicionirao kao najveća opoziciona parlamentarna snaga.

PSS će tako u novom sazivu biti druga stranka po broju poslanika, iza SNSD, dok je SDS osvojio deset mandata.

Podsjećamo, PDP je nakon prethodnih izbora imao osam poslanika. U odnosu na taj rezultat, Stanivukovićev PSS sada ulazi u parlament sa četiri mandata više i snažnijom pozicijom za djelovanje u novom sazivu. Sa 12 poslaničkih mjesta, PSS će imati i najveći klub među opozicionim strankama.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Politika

NIKOM NIJE ČUDNO? SVIMA PO 5 POSTO! Kako su koalicioni partneri SNSD-a dobili skoro isti broj mandata?

Nakon objave rezultata za Narodnu skupštinu Republike Srpske, politički analitičari i statističari ostali su zatečeni jednim nesvakidašnjim podatkom. Dok je SNSD suvereno osvojio blizu 39 odsto glasova, sva četiri njegova ključna koaliciona partnera ostvarila su gotovo identičan rezultat – zbijen u uski pojas oko famoznih pet procenata.

Brojevi djeluju kao nacrtani lenjirom:

  • DNS – NPS: ~5,5% (5 mandata)

  • SP – DEMOS – NDP: ~5,4% (5 mandata)

  • Ujedinjena Srpska: ~5,3% (5 mandata)

  • SPS: ~4,6% (4 mandata)

Razlika između prvog i posljednjeg u ovom nizu manja je od jednog procentnog poena. Postavlja se pitanje koje muči javnost: kolika je vjerovatnoća da se ovakav raspored glasova dogodi prirodnim putem, bez dirigenata iz sjenke ili manipulacije sistemom?

Matematika koja prkosi zakonima vjerovatnoće

U političkoj teoriji i statistici, slobodni izbori funkcionišu kao sistem sa stotinama nezavisnih varijabli. Biračko tijelo je raznoliko, regionalne baze moći su potpuno različite, a snaga infrastrukture stranaka varira od regije do regije:

  • Nenad Nešić i Darko Banjac (DNS–NPS) uporišta imaju na suprotnim krajevima – u Sarajevsko-romanijskoj regiji i Kozarskoj Dubici.

  • Nenad Stevandić (Ujedinjena Srpska) dominantno vuče glasove iz banjalučke regije.

  • Petar Đokić (SP) tradicionalno zavisi od Posavine, Semberije i Hercegovine.

  • Goran Selak (SPS) oslanja se na specifične gradske džepove i mlađi kadar.

Kada četiri stranke sa potpuno različitim liderima, različitim regionalnim bazama, nejednakom finansijskom moći i različitim brojem kandidata na terenu na nivou cijele republike završe unutar margine od svega 0,9 odsto, statistička vjerovatnoća za takav spontani scenario mjeri se promilima.

To je matematički ekvivalent situaciji u kojoj četiri različita strijelca gađaju metu iz različitih uglova i sa različitim oružjem, a sve četiri strijele pogode tačno u ivicu istog kruga od jednog centimetra. Prirodna distribucija glasova u izbornim procesima uvijek proizvodi disperziju – neko podbaci na 2,5%, neko iznenadi i skoči na 8% ili 9%. Ovakva uniformnost, gdje su svi „pacifikovani“ na tačno pet odsto, u teoriji vjerovatnoće gotovo bez izuzetka ukazuje na postojanje spoljnog regulatornog faktora.

Politički inženjering: Kome je trebala „kvota 5%“?

Ako se odbaci teorija o nevjerovatnoj kosmičkoj slučajnosti, matematički i strateški motivi ovakvog rezultata postaju kristalno jasni:

1. Recept protiv ucjena:

Da je bilo koja od ovih stranaka prešla 8 ili 10 odsto i osvojila osam do devet poslanika, postala bi „faktor ucenjivanja“ koji može rušiti vladu ili tražiti funkciju premijera. Sa po pet mandata, nijedan partner pojedinačno ne može ugroziti većinu Milorada Dodika. Ako se jedan pobuni, ostala tri ga bez problema nadomještaju.

2. Otimanje kompenzacionih mandata opoziciji:

Da su dvije od ove četiri liste pale ispod cenzusa od 3%, njihovi glasovi bi propali, a kompenzacioni mandati bi se prelili najvećim listama, uključujući opozicione SDS i PSS. Kalibriranjem partnera na bezbjednih 5%, osiguran je prelazak cenzusa za sve, maksimalno su „isisani“ kompenzacioni mandati i zacementirana dvotrećinska kontrola u parlamentu.

3. Svi namireni, niko opasan:

Lideri manjih partija dobili su tačno onoliko koliko im je potrebno da prežive – poslanički klub (minimum 4 mandata) i legitimitet za učešće u raspodjeli ministarstava i direktorskih fotelja, ali bez stvarne političke težine da odlučuju o kursu Republike Srpske.

Birački instinkt ili precizno programiranje?

Priča o „slučajnosti“ u politici rijetko pije vodu, posebno u izbornom sistemu u kojem su uvedene nove tehnologije i skeneri, a sumnje u nepravilnosti nikada nisu bile glasnije.

Da li su birači u Trebinju, Prijedoru, Bijeljini i Banjaluci kolektivno, telepatski odlučili da svakoj od četiri vladajuće frakcije daju tačno po dvadesetak hiljada glasova, ili je izborni inženjering odradio posao sa hirurškom preciznošću – pitanje je na koje matematika već ima prilično jasan odgovor.

Banjaluka24

Nastavi čitati

Aktuelno