​Zbog jedne bake i njenog unuka mnogi su juče zaplakali kada je na mrežama osvanuo dirljivi snimak koji je napravio baš on, ni ne sluteći kakve će reakcije kod ljudi izazvati. Mio pogled i iskren osmijeh ove drage bake Jovanke (85), natjerali su preko 1000 ljudi da na trenutak zastanu, spuste telefon pa obrišu obraze.

“Vidi kako je lep peškir plavi, daću ti da poneseš za Beograd, ti tamo nemaš ovakav”, riječi su bake Jovanke koju svi od milošte zovu Miki, dok je otvarala poklone koje je dobila za Nikoljdan, a na koje su mnogi emotivno reagovali.

“Babin haul sa slave”, nazvao je snimak Dragan, unuk bake Jovanke, u kojem ona otvara poklone gostiju koji su joj bili za Nikoljdan. Pretpostavilo se i sve je slutilo da će ovo biti jedan video šaljivog karaktera i da će nasmijati mnoge, ali onda se situacija skroz promijenila.

Iskren pogled starice koja sa radošću i širokim osmijehom otvara poklone koje je dobila za slavu odmah je mnogima privukao i zadržao pažnju.

“Gledam šta mi je ko doneo. Milka mi je donela pomadu, miriše lepo, svake godine ona meni donese pomadu”, kaže skromna baka Jovanka, pa nastavlja dalje.

“Šta je ovo, jel za jelo, probaj”, govorila je baka unuku Draganu, držeći neko pecivo u kutiji koje je takođe dobila.

“Pomada, dva veša i peškir”, nastavila je baka, a onda je postavila pitanje zbog kojih je mnogima zadrhtala brada.

“Hoćeš da poneseš za Beograd, vidi kakv je lep, plavi. Ti nemaš ovakav u Beogradu”, rekla je baka koja je, čini se, mnogu omladinu posjetila na njihove stare.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Dragan (@lepnababu)

Tada su počeli da se nižu komentari: “Daću ti da poneseš za Beograd – pa plakaću”, Duša mila,”, “Ja sam zaplakala, nemam i bake ni deke”, “Šta bih ja dala da su meni žive”, “Tako moja pokojna nana – uzmi evo tebi ponesi ne treba meni”, samo su neki od komentara ljudi koji nisu mogli da zadrže suze, a koje je baka Jovanka podsjetila na njihove bake koje više nisu među nama.

Emociju i ljubav koja je utkana u svaku njenu riječ i sa kojom baka Jovanka gleda unuka Dragana dok je snima, su mnogi prepoznali u voljenim članovima svoje porodice pa je baka ubrzo pobrala na hiljade simpatija, a broj lajkova je premašio 50.000, prenosi Telegraf.

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH će biti oblačno vrijeme, u nižim područjima susnježica i snijeg, a u višim područjima i na planinama snijeg.

Hladno i vjetrovito vrijeme sa padavinama. Doći će do daljeg porasta snježnog pokrivača, pogotovo u drugom dijelu dana kada će snijeg ponovo jačati.
Očekuje se porast snježnog pokrivača za dodatnih 10 do 20 centimetara, ponegdje na zapadu i više, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske.

U višim predjelima od 20 do 40 centimetara novog snijega, na zapadu i do 50 centimetara, gdje će jak vetar praviti mećave i snježne nanose.

Na jugu suvo i postepeno razvedravanje uz olujnu buru.

Vjetar prije podne slab do umjeren, a poslije podne i tokom noći umjeren do pojačan sa jakim udarima sjeverni i sjeverozapadni, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.
Temperatura vazduha između minus tri i tri, a na jugu od tri do osam stepeni Celzijusovih.

Cijene brašna u Srpskoj od Nove godine trebalo bi da porastu za 10 odsto, ističu mlinari i dodaju da je razlog tome najavljeno povećanje najniže plate i poskupljenje struje, ali i skok cijene pšenice na berzama.

Iz pekarskog sektora kažu da ne mogu da preciziraju da li će i za koliko doći do skoka cijene hljeba, ali i ostalih pekarskih proizvoda.

Zoran Kos, predsjednik Udruženja mlinara Republike Srpske, ističe za “Nezavisne novine” da je na berzama došlo do skoka cijene pšenice, te da se cijena tone pšenice zavisno od kvaliteta kreće od 200 do 300 evra.

– Tako bi cijene brašna u narednom periodu trebalo da budu više za 10 odsto nego što su sada – kazao je Kos i istakao da bi vreća brašna od 25 kilograma trebalo da poskupi za dvije do tri marke, zavisno od proizvođača.

– Na rast cijene brašna sigurno će uticati i rast minimalne plate, ali i povećanje cijene struje za privredne subjekte – kazao je Kos.

Kako je rekao, ove godine imali smo jako loš rod, jako loš kvalitet pšenice na domaćem tržištu, tako da kvalitetniju pšenicu moramo uvoziti.

– Pšenica koju mi koristimo za ishranu dolazi iz Srbije i Mađarske, tako da uvijek postoji mogućnost rasta cijene brašna – rekao je Kos.

Da se u slučaju poskupljenja električne energije za privrednike, ali i rasta minimalne plate od Nove godine mogu očekivati čak i više cijene hljeba, ali i ostalih pekarskih proizvoda, pojašnjava Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja mlinara i pekara regije Bijeljina.

– Ono što može uticati na povećanje cijena pekarskih proizvoda i hljeba su najave da će doći do povećanja najniže plate, ali i do poskupljenja struje – kazao je Pelemiš i istakao da će sačekati početak godine da vide da li će ostati na sadašnjoj cijeni ili će, pak, biti korekcije naviše.

Saša Trivić, potpredsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske i vlasnik Pekarsko-slastičarskog društva “Krajina klas”, kazao je da oni zasad neće podizati cijene svojih proizvoda dok se nešto ozbiljnije ne desi.

– Još ne znamo ni koliko će struja poskupjeti, a ne znamo ni šta će se dešavati sa minimalnom platom – kazao je Trivić.

Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača DON, kazala je da su cijene svih pekarskih proizvoda već porasle.

– Mi ionako previše plaćamo kilogram brašna, a samim tim i sve pekarske proizvode – kazala je Marićeva i dodala da se svakodnevnim poskupljenjima više ne može napraviti realna potrošačka korpa.

– Sigurno je da će poskupljenje struje koje je najavljeno uticati na neke od proizvoda, ali ne na sve, a kod nas odmah poskupljuje sve – kazala je Marićeva i istakla da su cijene svega nerealne.

– Dok je god slobodno formiranje cijena oni mogu da podižu cijene koliko hoće – kazala je Marićeva i istakla da sve to ide preko leđa građana.

Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske Stojan Marinković kaže da je pšenica berzanska roba i njena cijena zavisi od kretanja na berzi.

– Ove godine prinosi pšenice su bili solidni i dobrog kvaliteta, ali naši poljoprivrednici nisu uspjeli da postignu dobre cijene sa našim mlinsko-pekarskim sektorom – kazao je Marinković, pišu Nezavisne novine.