Connect with us

Politika

NIŠTA OD UVOĐENJA VOJNOG ROKA U BIH! Oglasio se zamjenik ministra odbrane

O uvođenju obaveznog vojnog roka u BiH se i ne razmišlja, a istraživanja koja su navodno pokazala da je 90 odsto ispitanika za služenje vojske nisu relevantna, rekao je “Glasu Srpske” zamjenik ministra odbrane BiH Aleksandar Goganović.
Iz Centra za sigurnosne studije saopšteno je da su od 31. januara do 8. februara posredstvom onlajn anketnog upitnika istraživali da li su građani u BiH za uvođenje obaveznog vojnog roka. Kako su naveli na njihovu anketu odgovorio je 361 ispitanik, a kao konačan rezultat ankete navode da je 90 odsto ispitanika za uvođenje obaveznog vojnog roka u BiH.

Vezane vijesti:
Sticanje discipline: Čak 90 odsto građana BiH za uvođenje obaveznog vojnog roka
“Ta istraživanja sprovedena su na malom broju uzoraka i nikako ne mogu biti relevantna da bi se moglo tvrditi da je 90 odsto ljudi u BiH za uvođenje vojnog roka – rekao je Goganović.

Smatra da BiH ne treba uvođenje obaveznog vojnog roka te da bi nadležni trebalo da se posvete razvijanju profesionalnih vojnih snaga.

Mi bi­ u budućnosti trebalo da smanjimo broj profesionalnih vojnih lica i na taj način rasteretiti budžet Ministarstva odbrane BiH. Dakle, trebalo bi stvoriti male, ali profesionalne vojne snage – poručio je Goganović.

Naglašava i da u budućnosti treba Oružane snage BiH razvijati u segmentima u kojima imaju jako dobre ocjene, a to je pružanje pomoći stanovništvu na teritoriji BiH, ali i drugim zemljama kojima je to potrebno.

Dokazali smo da to možemo, jer smo već upućivali pripadnike Oružanih snaga u Tursku i u Sloveniju kada je bila potrebna pomoć tim zemljama nakon katastrofalnog zemljotresa, ali i poplava. Takođe, trebalo bi se posvetiti i deminiranju, jer i u tom segmentu Oružane snage ostvaruju dobre rezultate – poručio je Goganović i podsjetio da je oko dva odsto teritorije BiH još pod minama.

Tema obaveznog vraćanja vojnog roka aktuelna je u zemljama regiona, odnosno u Srbiji i Hrvatskoj, a Goganović naglašava da su te zemlje daleko razvijenije od BiH.

Mi nemamo potrebe za uvođenjem obaveznog vojnog roka i ne treba ni na koji način raditi na obučavanju stanovništva za te namjene. Imamo dobre odnose sa Srbijom, Hrvatskom i Crnom Gorom. Niko nam ne prijeti i treba se i dalje posvetiti razvijanju dobrih odnosa sa susjednim zemljama. Dobri regionalni odnosi su garant mira i stabilnosti na Balkanu – zaključio je Goganović.

Obavezno služenje vojske u BiH ukinuto je 2006. godine i to reformom odbrane. Ta reforma podrazumijevala je i formiranje rezervnog sastava Oružanih snaga, ali taj koncept nikada nije sproveden ponovo zbog nedostatka novca.

Sa druge strane, u zemljama regiona, odnosno u Srbiji ali i u Hrvatskoj obavezno uvođenje vojnog roka je sve češće tema. Ministarstvo odbrane i Generalštab Vojske Srbije podnijeli su početkom ove godine čak i zvaničnu inicijativu o vraćanju vojnog roka koji je suspendovan 2011. godine. Obavezni vojni rok bi, prema prijedlogu, trajao četiri mjeseca. Takođe i u Hrvatskoj, ali i u pojedinim evropskim zemljama sve češće se govori o uvođenja obaveznog vojnog roka.

Rasprava
Iz Centra za sigurnosne studije poručili su da je podatak kako je 90 odsto ispitanika za uvođenje obaveznog vojnog roka trebalo da podstakne ozbiljniju raspravu unutar profesionalne zajednice i nadležnih institucija o iskazanim stavovima javnog mnjenja.

Related Topics:

Politika

HOĆE LI STATI NA DODIKU? Sankcije Njemačke i Austrije mogu biti proširene

Sankcije koje su Njemačka i Austrija uvele Miloradu Dodiku i rukovodstvu Republike Srpske mogu se proširiti i na druge osobe koje podržavaju Dodikovu secesionističku politiku, poručila je u intervjuu za BN TV njemačka ministrica za evropske poslove i klimu Ana Lirman, nakon što je juče posjetila Banjaluku, a vlast Srpsku je Lirmanovu proglasila nepoželjnom na teritoriji Republike Srpske.
“Ja sam na strani stanovništva Republike Srpske, svaki put iznova čujem da oni žele u EU što i nije slučaj sa rukovostvom RS. Dodik i oni imaju iznova mjere, dakle djeluju protiv ustavnog poretka BiH, takođe postoji nalog za njegovo hapšenje. Upravo zbog toga smo mi odlučili da preduzmemo korake kako bismo ih pozvali na odgovornost”, poručila je Lirman.

Komentarišući informaciju da su u Srpskoj nedavno povučeni neki projekti koje je trebala da finansira Njemačka, Lirman ističe da je osoba koja je zasutavila te projekte ustvari Dodik.

“Sa svojom secesionističkom retorikom i djelovanjem pokazao je da odstupa od zajedničkog cilja – pridružianje EU. Bili smo prisiljenin da pošaljemo jasnu poruku da i zaustavimo projekte. Ta sredstva su zamrznuta, a radi se o izuzetvo važnim projektima”, poručila je.

Lirman je istakla da moraju jasno da kažu da kao EU, a to i činimo, da gospodin Dodik i oni koji ga podržavaju da su prešli preko nekoliko crvenih linija zbog toga imamo te zabrane ulaska u zemlju to je prvi korak.

“Provjeriće se da li će se sankcije proširiti na dodatne osobe koje podržavaju taj secesionistični pravac djelovanja i mi tu sarađujemo, takođe i u okviru EU gdje smo osudili ove korake. Na temelju toga Dodik je u sve većoj mjeri izolovan”, istakla je u intervjuu za BN TV njemačka ministrica.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Politika

STANIVUKOVIĆ SA UNIVERZITETA NA FLORIDI “Nastavljamo da učimo, gradimo prijateljstva i donosimo mudre odluke u interesu naroda”

Predsjednik Partije demokratskog progresa Draško Stanivuković boravio je u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je posjetio Univerzitet na Floridi i učestvovao na nizu predavanja o regionalnoj i međunarodnoj politici. Ova posjeta predstavlja nastavak njegovog kontinuiranog rada na sticanju novih znanja i iskustava, kako bi, kako ističe, mogao što kvalitetnije zastupati interese Republike Srpske.

– Posjeta Univerzitetu na Floridi i učešće na značajnim predavanjima o regionalnoj i međunarodnoj politici predstavljaju još jedan korak u našem kontinuiranom radu na sticanju novih znanja i iskustava. Kao predsjednik Partije demokratskog progresa, koja je član Evropske narodne stranke, imao sam priliku da iz prve ruke saznam više o procesu donošenja političkih odluka, posebno u kontekstu koraka koje preduzimamo u ime Republike Srpske unutar institucija BiH – izjavio je Stanivuković.

Dodao je da je razumijevanje globalnih tokova jedan od najvažnijih preduslova za donošenje odgovornih i dalekosežnih odluka koje su u interesu građana.

– Razumijevanje globalnih političkih tokova i opštih kretanja od ključnog je značaja za donošenje mudrih i odgovornih odluka u interesu našeg naroda. Zato nastavljamo da učimo, razgovaramo i stvaramo prijateljstva, jer samo tako možemo predstavljati našu zemlju i narod na najbolji način, gledati u budućnost i ići prema naprijed – zaključio je predsjednik PDP-a.

Nastavi čitati

Politika

NA SNAZI NJEGOVO RUŠENJE: Srpska će zatražiti ZAŠTITU DEJTONA od Srbije, Hrvatske, Rusije, SAD i Francuske

Imajući u vidu ukupno stanje vezano za rušenje Dejtonskog mirovnog sporazuma sasvim je prirodno da kao strana koja je potpisala sve anekse Dejtona Republika Srpska zatraži zaštitu Dejtonskog sporazuma i naše pozicije od Srbije i Hrvatske jer su one potpisnice okvirnog sporazuma, izjavio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik na sjednici Vlade Srpske.

Dodik je istakao da će Srpska isto tako od Rusije, SAD i Francuske kao garanata Dejtonskog sporazuma zatražiti zaštitu Dejtona, prenosi “RTRS”.

Nastavi čitati

Aktuelno